Žerađe

Koordinate: 43° 24′ 26″ S; 20° 41′ 19″ I / 43.407166° S; 20.688666° I / 43.407166; 20.688666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Žerađe
Česma u selu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
OpštinaRaška
Stanovništvo
 — 2011.Pad 120
Geografske karakteristike
Koordinate43° 24′ 26″ S; 20° 41′ 19″ I / 43.407166° S; 20.688666° I / 43.407166; 20.688666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina559 m
Žerađe na karti Srbije
Žerađe
Žerađe
Žerađe na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj036
Registarska oznakaRA

Žerađe je naselje u Srbiji u opštini Raška u Raškom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 120 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo Žerađe je na stranama doline Velikog potoka, desne pritoke Lilanice. Potoci su: Veliki potom i Oblički potok. Vode su: Žeraćki izvor y Bekčićima, Pantovićki izvor u Pantovićima, Izvor kod Sige, Izvor u Donjem selu i Oblik.

Delovi atara su: Oblička ravan, Veliki dolovi, Mali dolovi, Žeraćke strane. Postoji podela sela na Gornje Selo i na Donje Selo. Groblje Gornjeg Sela je kod crkvine Sv. Petke. U Donjem Selu je groblje ovog drugog dela sela Žerađe.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Vuk Karadžić je zabeležio Žerađe, selo u knežini Jošanici, Novopazarskoj nahiji. U Rečniku J. Gavrilovića Žerađe s Bagašem, selo u pločkoj opštini, srezu jošaničkom, ima 1844.godine 28 kuća, s 218 stanovnika. Godine 1921. u zaseoku Žerađu popisano je 17 domaćinstava sa 90 članova.

U Donjem Selu su kupišta od stare troske „šlaknjišta“. U blizini su ulegnuća „rupe“ od kuća i zgrada, kao i ostaci temelja nekih građevina;sve su to ostaci nekog starijeg naselja. Kod crkvine Sv. Petke kupi se veliki sabor o Velikom Petku.[2]

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]

Poreklo stanovništva:[2]

  • Bojovići (2 kuće, Sv. Pentelejmon, 27. jula), ima više od dve stotine godina kako su se doselili iz Gornjih Sela u Vasojevićima. Daljim poreklom su od plemena Kuča. Jočovići,grana ovoga roda je izumrla po muškoj liniji.
  • Novkovići (1 kuća, Sv. Jovan zimnji i letnji) su od Novkovića – Raspopovića iz Piskanje –Priboja. Daljim poreklom su od Domanovića – Vračevaca iz Mačkovca.

Oko pola veka posle doseljenih iz Priboja došli su:

  • Bekčići (8 kuća, Sv. Nikola zimnji), od Bekčića iz Drenja u Rakovcu;
  • Pantovići, Savići i Gajovići (5 kuća, Sv. Ignjatije), iz Lučica – Baljevca u levom slivu Ibra.

Posle 1900. došli su prizeti:

  • BekčićJočović (1 kuća, Sv. Pantelejmon, slava miraza, a „očina“ slava Sv. Nikola), ušao je u Jočoviće.
  • Bojanić (1 kuća), od Bojanića iz Bagaša, nov. Bojanića „došaoje na ženu“ Bekčića.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Žerađe živi 125 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,5 godina (43,1 kod muškaraca i 41,9 kod žena). U naselju ima 53 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 159
1953. 159
1961. 158
1971. 170
1981. 170
1991. 161 159
2002. 151 159
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
151 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja
Opština Raška - Žerađe

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pavlović 2012, str. 119.
  2. ^ a b Pavlović 2012, str. 120.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]