Žitkavički rejon
| Žitkavički rejon Жыткавіцкі раён | |
|---|---|
{{{caption2}}}
| |
 | |
| |
| Država |  Belorusija |
| Oblast |  Gomeljska oblast |
| Admin. centar | grad Žitkaviči |
| Površina | 2.916,27 km2 |
| Stanovništvo | 2009. |
| — broj st. | 40.838 |
| — gustina st. | 14 st./km2 |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Zvanični veb-sajt | |
Žitkavički rejon (blr. Жыткавіцкі раён; rus. Житковичский район) administrativna je jedinica drugog nivoa u krajnjem zapadnom delu Gomeljske oblasti u Republici Belorusiji.
Administrativni centar rejona je grad Žitkaviči.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Žitkavički rejon obuhvata teritoriju površine 2.916,27 km² i na 2. je mestu po površini u Gomeljskoj oblasti.[1] Graniči se sa Petrikavskim i Leljčickim rejonima Gomeljske oblasti na istoku i jugu, te sa Stolinskim i Luninečkim rejonima Brestske oblasti na zapadu i Ljubanjskim i Saligorskim rejonima Minske oblasti na severu.
Reljef rejona je nizijski sa prosečnim nadmorskim visinama između 120 i 145 metara (maksimalno do 184,1 m), a oko 14% teritorije zauzimaju reke, jezera i močvare. Najvažniji vodotok je reka Pripjat sa svojim pritokama Slučem i Stvigom. U severnom delu rejona nalazi se najveće jezero Gomeljske oblasti Čirvonaje.
Oko 56% teritorije je pod šumama.
Od prirodnih bogatstava postoje značajnije naslage uljnih škriljaca (1,181 milijarda tona), kamenog uglja, građevinskog kamena, kaolina (17,7 miliona tona), potaše (1,4 milijarde tona) i treseta (126,7 miliona tona), a postoje i skromnije rezerve retkih metala.
Južni deo rejona nalazi se pod upravom nacionalnog parka Pripjatski.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Rejon je osnovan 17. jula 1924, a u sadašnjim granicama je od 1962. godine.
Područja rejona je pretrpelo velike štete od nuklearne havarije u Černobilju 1986. godine zbog koje su velike površine bile zagađene visokim dozama radioaktivnog zračenja.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 40.838 stanovnika ili u proseku 14 st/km².[2]
Osnovu populacije čine Belorusi (95,1%), Rusi (2,7%), Ukrajinci (1,09%) i ostali (1,11%).
Administrativno rejon je podeljen na područje gradova Žitkaviči (koji je ujedno i administrativni centar rejona) i Turav, i na 12 seoskih opština. Na celoj teritoriji rejona postoji ukupno 109 naseljenih mesta.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Saobraćajnu infrastrukturu čine železnica Brest—Gomelj, i drumski pravci M10 Kobrin—Gomelj, P88 Žitkaviči—David Garadok—Stolin—granica Ukrajine, P128 Turav—Leljčici—Slevečne. Preko teritorije rejona prolazi i jedna deonica autoputa P23 Minsk—Mikaševiči.
Reka Pripjat je plovna u ovom delu toka.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ «Государственный земельный кадастр Республики Беларусь» Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016) (по состоянию на 1 января 2011 г.)
- ^ Результаты переписи 2009 года
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Rejoni Gomeljske oblasti Belorusije | ||
|---|---|---|
 | ||
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |