Zavjetni kovčeg

Kovčeg zavjeta, umjetnička rekonstrukcija iz 19. vijeka, koja uključuje stilske elemente renesanse. Heruvimi su predstavljeni kao anđeli.

Kovčeg zavjeta (hebr. ‏אֲרוֹן הַבְּרִית‏‎, aron ha-brit; takođe i hebr. ‏‏אֲרוֹן הַעֵדֻת‎, aron ha-эdut), poznat i kao Zavjetni kovčeg, prema Bibliji najveća je svetinja jevrejskog naroda: kovčeg (prenosna kutija (Izl. 25:10—14)) u kojem se nalaze kamene Ploče zavjeta sa Deset zapovjesti (Pnz. 10:2), a takođe prema Poslanici Jevrejima, sud s manom i palica Aronova (Jevr. 9:4). Prema Tori, kovčeg je bio simbol saveza Boga sa narodom Izrailja i služio je kao dokaz prisustva Boga u njihovoj sredini (Izl. 25:22, 2. Dn. 6:41).

Kovčeg zavjeta u Bibliji ima i druge nazive: kovčeg zavjeta Gospoda, kovčeg Božji, kovčeg Boga Izrailjeva, kovčeg zavjeta Božijega, kovčeg sile, a samo jednom je kovčeg zavjeta imenovan kao sveti kovčeg (hebr. ‏‏אֲרוֹן הַקֹּדֶשׁ‎, aron ha-kodeš). Međutim, često se samo koristi naziv kovčeg (aron).

U crkvenoslovenskoj Bibliji za označavaće kovčega zavjeta koristi se grčka riječ „kivot” (grč. κῑβωτός τῆς διαθήκης — „kovčeg zavjeta”, od κῑβωτός — „sanduk, škrinja”), čime se razlikuje, kao i u originalnom tekstu, od Nojevog kovčega (kao i kovčega-korpe u koje smješten Mojsije kao dijete).

Prema Bibliji, tokom Izlaska Jevreja iz Egipta, kovčeg se nalazio u Svetinji nad svetinjama Tabernakla (pokretnog hrama), a zatim u Svetinji nad svetinjama Jerusalimskog hrama.

Naziv

Naziv „kovčeg zavjeta” (hebr. ‏אֲרוֹן הַבְּרִית‏‎) jedan je od najčešćih naziva predmeta u Starom zavjetu. Tako je nazvan 42 puta, uglavnom u devtoromijskim izvorima — Ponovljeni zakoni, Knjiga Isusa Navina, Knjiga o sudijama, Knjiga Samuilova, Prva knjiga o carevima, Prva knjiga dnevnika i takođe Knjiga proroka Jeremije. Postoje prošireni oblici naziva — „kovčeg zavjeta Gospodnjega” (naročito u Knjizi o brojevima), „kovčeg zavjeta Gospoda Boga svojega”, „kovčeg zavjeta Gospoda nad vojskama, koji sjedi na heruvimima”, „kovčeg zavjeta Božijega”, „kovčeg zavjeta Gospoda, Gospoda svoj zemlji”.

U Bibliji se 44 puta pominje naziv „kovčeg Božji” (hebr. ‏ארון האלוהים). Upotreba ovog naziva ograničena je samo na istorijske biblijske knjige — Knjiga Samuilova i Knjiga dnevnika. Varijacije ovog naziva su „kovčeg Boga Izrailjeva”, „kovčeg Boga svojega”.

U Starom zavjetu se 12 pominje izraz „kovčeg od svjedočanstva” (hebr. ‏אֲרוֹן הַעֵדֻת‏‎). Izuzev jednog pominjanja u Knjizi Isusa Navina, nalazi se samo u knjigama koje se dokumentarnom literaturom pozivaju na tzv. sveštenički izvor — Knjiga Izlaska i Knjiga o brojevima. Mnogi biblijski naučnici smatraju da se izraz „svjedočanstvo” odnosi na Ploče zavjeta i da samim tim „kovčeg od svjedočanstva” u potpunosti identičan nazivu „kovčeg zavjeta”. Dva puta — u Knjigama dnevnika i Psalmima — svetinja se u biblijskim izvorima naziva „kovčeg sile tvoje”, što može ukazati na upotrebu kovčega kao vojnog paladijuma. Jedino se u Knjizi o dnevnicima postoji oznaka „sveti kovčeg” (hebr. ‏‏אֲרוֹן הַקֹּדֶשׁ‎). Na kraju, često se naziva jednostvano „kovčeg”.

Opis

Prema Svetom pismu je Kovčeg zavjeta bio napravljen od bagrema ili od nekog drugog drveta, a bio je pokriven zlatom. Dimenzije su mu verovatno bile 125*75*75 cm, odnosno 2.5 lakata u dužinu i 1.5 lakata u širinu (Izlazak 25, 10, 11). Poklopac je bio prekriven sa kolutom zlata a na svakoj strani bila su po dva zlatna kruga u koja su položena dva drvena štapa kako bi kovčeg mogao da se nosi. Na kovčegu su bila dva zlatna kipa anđela heruvima koja su gledala jedan u drugoga (Izlazak 25, 12-22; 30, 1-6).

Unos kovčega u Solomonov hram

U kovčeg su položene ploče Deset Božijih zapovesti kao dokaz Božijeg saveza sa ljudima. Osim njih su u kovčeg postavljene zlatna činija sa manom i Aronov štap, ali ti predmeti su izvađeni kada je kovčeg stavljen u Solomonov hram (Izlazak 16, 33, 34; 1. Letopisa 5, 10; Jevrejima 9, 4).

Istorija

Kovčeg je služio kao znak napredovanja Jevreja, pa je uvek nošen ispred naroda tokom jevrejskih putovanja. Nije ga smeo nositi bilo ko, već samo jevrejski sveštenici. Sveto pismo izveštava da je jedan vozač kola koje su vukle kovčeg bio smrću kažnjen od Boga pošto je položio ruku na kovčeg (2. Samuilova 6, 6). Nosio se u ratove, na primer je korišćen u ceremonijama koje su prethodile osvajanju Jerihona. Tokom jedne druge bitke, kovčeg su oteli Filistejci (1. Samuilova 4, 22). Međutim, pošto je njima kovčeg doneo razne nesreće, odlučili su da ga vrate (1. Samuilova 6, 19).

Za vreme raznih jevrejskih vladara kovčeg se nalazio na raznim lokacijama, dok Jevreji nisu izašli iz Egipta kada ga je Kralj Solomon položio u Jerusalimski hram. Kada je postavljen u hram, čudesni je oblak napunio njene prostorije. Godine 587. p. n. e., Vavilonci su opljačkali i spalili hram. Prorok Jeremija je po svedočenju Knjige o Makavejima zajednoa sa levitima uzeo Kovčeg zaveta iz hrama i odneo ga na brdo Navat, gde je Mojsije umro, gde ga je sakrio. Neki veruju da je kovčeg uništen ili da ga je odneo Navukodonosor.

Moguće lokacije kovčega

Neki pojedinci tvrde da su pronašli kovčeg, ali to još nije potvrđeno. Godine 1989. arheolog Ron Vajat je tvrdio da je naišao na kovčeg ispod planine Morijah. Fotografije su mu ispale mutne. Osim toga, Vajat se smatra senzacionalistom i često tvrdi da poseduje istorijske objekte koje u stvari ne poseduje, zbog čega se se u njegove izjave sumnja. Vendil Džons je takođe tvrdio da je pronašao kovčeg u Kumranu i da će to dokazati, ali to se još nije dogodilo. Početkom XX veka, Finac Valter H. Juvelijus je tvrdio da uz pomoć biblijskih tekstova dešifrovao lokaciju kovčega, pa je počeo da vrši iskopavanja u Svetoj zemlji. Pošto dve nedelje nije pronašao ništa osim neke stare objekte, proterali su ga Turci. Etiopski monasi veruju da se pravi Kovčeg Zaveta nalazi u crkvi Marije Zion u gradu Aksum, i da je tamo prenesen 400. godine sa ostrva Tana Kirkos.

Prema drugim tvrdnjama, kovčeg se nalazi u pravoslavnoj crkvi u Aksumu u Etiopiji, gde je stigao iz Egipta tokom vladavine Manaseha, kada su ga Jevreji koji nisu želeli da žive daleko od kovčega zamenili kopijom. Tada bi i Solomon izgubio svoju naklonost prema Bogu. Kovčeg se navodno čuva u unutrašnjoj riznici crkve gde pristup imaju samo glavni sveštenici. Današnji istoričari su uglavnom skeptični prema ovoj tvrdnji .

Spoljašnje veze

• Kovčeg zaveta u jevrejskoj enciklopediji (jezik: engleski)
• Kovčeg zaveta u katoličkoj enciklopediji (jezik: engleski)
• O lokaciji kovčega, analiza Vajatovih tvrdnji (jezik: engleski)