Zgrada u Ul. Lole Ribara 2 u Nišu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Apelova zgrada
Opšte informacije
MestoNiš
OpštinaMediana
Država Srbija
Vrsta spomenikazgrada
Vreme nastanka1923.
Tip kulturnog dobraspomenik kulture

Zgrada u Ulici Lole Ribara 2 (Apelova zgrada) je sagrađena 1923. godine u Nišu. Ime je dobila po Jozefu Apelu, jednom od najpoznatijih niških industrijalaca. Zgradu je projektovao Julijan Djupon, arhitekta ruskog porekla.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ulica Lole Ribara se nekada se zvala Gospodska ulica i u njoj je živela “elita” nekadašnjeg Niša, odnosno bogatiji viđeni ljudi i industrijalci. Zgrada prvobitno nije bila namenjena Apelu. Niška prometna banka je na ovom placu planirala izgradnju svoje upravne zgrade, ali je zbog finansijskih teškoća morala prodati ovaj plac poznatom niškom industrijalcu Jozefu Apelu. Josefov otac, Johan, bio je Nemac koji se doselio iz Vojvodine, a u Niš je došao pre oslobođenja od Turaka. Namirisavši dobru poslovnu priliku u krajevima koji su bili jako malo razvijeni, napravio je prvu parnu pivaru 1884. godine, koja će kasnije postati slavna Niška pivara. Neposredno uz pivaru sagradio je i pivnicu. Apel je takođe posedovao 6 hektara zemlje na periferiji Niša, u delu grada koji nosi ime Apelovac, kao i fabrike u Skoplju i Velesu. Promenio je veru u pravoslavnu, kao i ime, te je 1907. na njegovoj nadgrobnoj ploči napisano „Jovan Apel“. Nakon Jovanove smrti, njihovi sinovi Josif i Hubert nastavljaju sa radom i modernizacijom pivare. Poslednji vlasnici pivare bili su sinovi Jozefa Apela, Jovan i Ratibor-Bora, ali su bili osuđeni posle Drugog svetskog rata osuđeni kao „narodni neprijatelji“. Sva njihova imovina, a samim tim i pivara i kuća, bila je konfiskovana i nacionalnizovana.[1]

Položaj i izgled[uredi | uredi izvor]

Zgradu je projektovao Julijan Djupon, koji je bio poznat po svojim radovima kao što su Memorijal na planini Čegar, spomenik kulture od izuzetnog značaja, i zgradi Kuća profesora, takođe zaštićeni spomenik kulture. Zgrada svojim izgledom podseća na srednjovekovni dvorac u eklektičnom stilu i upečatljivo je tamnooker boje.[2] Fasada u ulici Lole Ribara, gde se nalazi ulaz, organizovana je oko plitkog polukružnog centralnog izbočenja, dok je sam ulaz uokviren sa dva stuba. Ugaoni deo, koji gleda na Sinđelićev trg, ima veliku kružnu kulu u projekciji krunisanu konusnim krovom. Zgrada nema plastičnu dekoraciju, osim složenog venca i nekih prozorskih okvira. Južna fasada gleda na jedan od najvećih gradskih trgova, gde se nalaze neke od najvažnijih gradskih zgrada kao što su Načelstvo (danas Sud), Učiteljski dom, Narodno pozorište. Sve ovo govori da je Apel hteo da postavi svoju kuću na najznačajnijem mogućem mestu u gradu.

Zgrada danas[uredi | uredi izvor]

Zgrada je u renovirana 2012. godine i u dobrom je stanju. Ulaz u zgradu je dozvoljen, budući da se u njoj nalaze različiti poslovni objekti.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Apelova Zgrada Niš”. dvorcisrbije.rs/. Pristupljeno 08. 02. 2022. 
  2. ^ „Zgrada u Ul. Lole Ribara 2”. kultura.rs/. Arhivirano iz originala 08. 02. 2022. g. Pristupljeno 08. 02. 2022.