Interlaken
Interlaken Interlaken | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švajcarska |
Kanton | Kanton Bern |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 5.429 |
— gustina | 1.262,56 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 41′ 00″ S; 7° 52′ 00″ I / 46.683331° S; 7.86666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 568 m |
Površina | 4,3 km2 |
Poštanski broj | 3800 |
Veb-sajt | |
www.interlaken-gemeinde.ch |
Interlaken (nem. Interlaken, franc. Interlaken, ital. Interlaken) je grad u središnjoj Švajcarskoj. Interlaken je značajan grad u okviru Kantona Bern, gde je središte okruga Interlaken-Gornji Hasli.
Tun je danas poznat kao poznato turističko mesto u Švajcarskoj, posebno kao vazdušna banja.[1]
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Interlaken se nalazi u središnjem delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Berna Interlaken je udaljen 60 km jugoistočno.
Reljef: Interlaken je smešten u oblasti Bernske gornje zemlje. Grad je položen na prevlaci koja deli niže, Tunsko jezero i više, Brijenačko jezero, na približno 570 m nadmorske visine. Prevlaku je izgradila reka Ar i ona je nevelika i ravna. Južno i severno od grada izdižu se Alpi.
Klima: Klima u Interlakenu je umereno kontinentalna sa oštrijim odlikama zbog nadmorske visine i okruženosti Alpima.
Vode: Interlaken se nalazi na mestu gde poznata švajcarska reka Ar ističe iz Tunskog jezera.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Interlakena je bilo naseljeno još u vreme praistorije (Kelti) i Starog Rima, ali nije imalo izrazitiji značaj.
Prvi pomen naselja vezan je za godinu 1279, kada je tu bio ženski manastir. Vekovima je naselje bilo poznato po manastiru i po oblasnom trgovištu.[3]
Tokom sredine 19. veka Interlaken je otkriven kao veoma slikovito mesto od strane umetnika, a potom i turista. Ovo je dalo snažan zamah razvoju naselja u pravo i razvijeno turističko mesto. Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.[4]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
2008. godine Interlaken je imao oko 5.500 stanovnika. Od tog broja 26,4% su strani državljani.
Jezik: Švajcarski Nemci čine većinu grada i nemački jezik je dominira u gradu (83,4%). Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama grada čuju brojni drugi jezici. Tako se danas tu mogu čuti i portugalski (3,9%) i italijanski jezik (2,8%).
Veroispovest: Mesno stanovništvo je od 15. veka protestantske vere. Međutim, poslednjih decenija u Interlakenu se znatno povećao udeo drugih vera. I danas su građani većinom protestanti (56,1%), ali tu žive i manjinski rimokatolici (22,3%), ateisti (6,7%), muslimani (3,3%) i pravoslavci (1,6%).[5]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Pešačka ulica Jungfrau
-
Protestantska crkva
-
Hotel „Viktorija“
-
Reka Ar u Interlakenu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Winterly panoramic lake & mountain views”. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „WELCOME TO DE LA PAIX INTERLAKEN”. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „11 Top Tourist Attractions in Interlaken & Easy Day Trips”. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „Interlaken”. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „HARDER KULM”. Pristupljeno 28. 1. 2021.