Irida

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Irida, Zevs i Hera
Minhen, Nemačka

Irida ili Iris (grč. Ιρις, lat. Iris) je boginja duge i glasnik bogova. Ona je kćerka okeanide Elektre i morskog boga Taumanta, Arkina sestra bliznakinja. Irida je bila žena Zefira, boga zapadnih vetrova i sa njim je imala sina Pota.[1][2]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Irida je, sa nebeskih visina prenosila poruke bogova, i dugom šarala po nebu, a tamo gde bi duga dotakla tlo zemlje, izrastao bi cvet perunike, po njoj nazvan — iris.

Bila je lični glasnik boginje Here, povezivana i s Hermesom, glasnikom bogova, a ona je, kao i on, nosila ili krilati štap ili kaducej. Za razliku od Hermesa, ona dobijene zadatke nije izvršavala, nego ih je samo objavljivala. Ponekad bi, tim naredbama dodavala i ponešto svoga, naročito kada bi se one ticale boginja na koje je ona bila ljubomorna.

Na zapovest Zevsa donosila je krčag sa vodom iz reke Stiks, da bi sa njom uspavala sve one koji lažno svedoče.

Na slikama i reljefima je prikazivana kako u oblake doliva vodu i puni ih. Često je prikazivana i u obličju duge ili kao mlada devojka sa krilima, a ponekad i sa štapom glasnika.

Iridini epiteti:

  • Zlatokrila, ili Chrysopteron
  • Brzonoga kao oluja, ili Aellopos
  • Prekrasna kći Taumantova, ili Thaumantias

Upotreba imena[uredi | uredi izvor]

Sem za latinski naziv roda perunika (Iris), ime ove boginje se koristi i kao medicinski naziv za dužicu oka (iris).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Iris Greek mythology”. Britannica. Pristupljeno 16. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Iris”. Greek Mythology. Pristupljeno 16. 1. 2021. (jezik: engleski)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]