Pređi na sadržaj

Italijanska partija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak koristi algebarsku šahovsku notaciju kako bi se opisali šahovski potezi.


Italijanska partija
abcdefgh
8
a8 black rook
c8 black bishop
d8 black queen
e8 black king
g8 black knight
h8 black rook
a7 black pawn
b7 black pawn
c7 black pawn
d7 black pawn
f7 black pawn
g7 black pawn
h7 black pawn
c6 black knight
c5 black bishop
e5 black pawn
c4 white bishop
e4 white pawn
f3 white knight
a2 white pawn
b2 white pawn
c2 white pawn
d2 white pawn
f2 white pawn
g2 white pawn
h2 white pawn
a1 white rook
b1 white knight
c1 white bishop
d1 white queen
e1 white king
h1 white rook
8
77
66
55
44
33
22
11
abcdefgh
Potezi1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lc4 Lc5
EHOC50, C53—C54
PorekloXVI vek
Nazvano poItalija
GlavnoOtvorene igre

Italijanska partija je šahovsko otvaranje, tačnije familija šahovskih otvaranja, koju karakterišu početni potezi:

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lc4 Lc5

Otvaranja koja proizilaze iz italijanske partije su među najstarijim zabeleženim otvaranjima i redosled poteza je poznat kao Epin Dorsal. Pominje se u italijanskim šahovskim rukopisima još u 15. veku kao "Đoko piano“ (ital. Giuoco Piano) (italijanski: „mirna igra"). Premda je otvaranje prvi igrao portugalac Damiano na početku 15. veka, italijan Greko početkom 16. veka je imao više uticaja na dalji razvoj. Italijanska partija je upravo dobila ime zbog Grekovog uticaja, dok je po Damianu na njegovu nesreću dato ime odbrani sa početnim potezima: 1. e4 e5 2. Sf3 F6?, koja je osuđena na propast. Na prvom šahovskom turniru, igranom 1575. godine igranom na dvoru španskog kralja Filipa II, zabeležen je početak igre koji nosi „italijansko“ obeležje. Odbrana sa dva skakača je bila analizirana od strane Đulija Čezare Poleria (oko 1550 — oko 1610.) 1580-tih godina. Tokom vekova otvaranje je uživalo izvanrednu popularnost, ali danas, šest vekova od doba briljantne italijaske šahovske škole, na majstorskim turnirima postalo je kuriozitet.

Prema šahovskoj bazi, beli ima oko 46% šanse za pobedu[1].

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Beli se brzo razvija, ali to čini i crni. Beli može izgraditi i pešački centar, ali pod nepovoljnim uslovima, odnosno centar na osnovu kojeg ne može graditi dalju akciju. To je pravi uzrok pada popularnosti ovog otvaranja.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Najstarije je zabeleženo šahovsko otvaranje. Nalazimo ga u prvim pisanim knjigama teorije otvaranja pod nazivom ital. Giuoco piano.

Varijante[uredi | uredi izvor]

  • Igra dva skakača 3. Sf6
  • 3. Lc5
  • Mađarska odbrana 3. Le7
  • Pariska odbrana 3. d6
  • Rozeov Gambit 3. f5
  • Kostićev Gambit 3. Sd4
  • ostali nastavci posle 3. Lc4

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Wikichess (open chess repertoire project)” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 13. decembar 2010. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]