Kolonija Britanska Kolumbija (1858–1866)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kolonija Britanska Kolumbija
(1866–1871)
Colony of British Columbia
British North America
Zastava
Himna
Bože, čuvaj kraljicu!

1858–1866
Geografija
Kontinent Severna Amerika
Zemlja Britanska kolonija
Glavni grad Fort Lengli (1858–1859)
Nju Vestminster (1859–1866)
Društvo
Službeni jezik Engleski, Atabaska i Sališki
Religija Hrišćanstvo, Indijanska mitologija
Politika
Oblik države Monarhija
 — 1866-1871 Viktorija
Istorija
 — Osnivanje 1858
 — Ukidanje 1866
Geografske i druge karakteristike
Valuta Britanska funta (do 1865)
Dolar Britanske Kolumbije (1865–66)
 — kod valute $
Zemlje prethodnice i naslednice
Prethodnice: Naslednice:
Nova Kaledonija (Britanska Kolumbija) Kolonija Britanska Kolumbija (1866–1871)
Severozapadna teritorija (Kanada)
Kolonija Ostrva kraljice Šarlote
Teritorija Stikin
Ruska Amerika
Danas:
 Kanada

Kolonija Britanska Kolumbija (1858–1866) (engl. Colony of British Columbia (1858–1866)), je bila krunska kolonija u Britanskoj Severnoj Americi od 1858. do 1866. Osnovala ju je Britanska kruna, koja je za prvog guvernera kolonije imenovala Džejmsa Daglasa, tadašnjeg guvernera susedne kolonije ostrva Vankuver (osnovana 1849) Ričard Klement Mudi je bio prvi glavni komesar kolonije za zemljište i radove. Prilikom svog nastanka, fizički je činio otprilike polovinu današnje kanadske provincije Britanske Kolumbije. Nije uključivao koloniju ostrva Vankuver, ogromne regione severno od reka Nas i Finlej, regione istočno od Stenovitih planina, ili bilo koje od priobalnih ostrva, izuzetak je napravljen za koloniju Ostrva kraljice Šarlote koja je uključena u stvaranje kolonije 1858. godine.[1] Teritorija Stikin je spojena sa njom 1863. godine, a spojena je 1866. sa Kolonijom Ostrva Vankuver da bi se formirala nova kolonija Britanska Kolumbija.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Istraživanja Džejmsa Kuka i Džordža Vankuvera i ustupci Španije 1794. pokrenule su britanske pretenzije na priobalno područje severno od Kalifornije. Slične tvrdnje su ustanovljene u unutrašnjosti putem istraživanja ljudi kao što su Džon Finlej, Aleksandar Makenzi, Sajmon Frejzer, Semjuel Blek i Dejvid Tompson, kao i naknadnim uspostavljanjem trgovačkih centara za krzno od strane Severozapadne kompanije i kompanije iz Hadsonovog zaliva (HBK). ) Međutim, do 1858. godine, region koji sada obuhvatao kopneni deo Provincije Britanske Kolumbije bio je neorganizovano područje Britanske Severne Amerike koje se sastojalo od dva okruga za trgovinu krznom: Nova Kaledonija, severno od drenaže reke Tompson i Distrikt Kolumbija, koji se nalazi južno od reke Tompson i širom basena reke Kolumbije.

Potpisivanjem Vašingtonskog ugovora 1846. godine, kojim je uspostavljena američka granica duž 49. paralele,kompanija Hadson Bej je premestila sedište svojih zapadnih operacija iz Fort Vankuvera na reci Kolumbija (današnji Vankuver, Vašington) u novoosnovanu tvrđavu Viktorija , na južnom delu ostrva Vankuver. Ostrvo Vankuver i okolna Zalivska ostrva u moreuzu Džordžije organizovana su kao krunska kolonija 1849. godine. U međuvremenu, kopneni deo je nastavilo da funkcioniše pod de fakto administracijom kompanije Hadson Bej, čiji je izvršni direktor Džejms Daglas takođe bio guverner Ostrva Vankuver. Neaboridžinska kopnena populacija u to vreme nikada nije prelazila oko 150 u Fort Viktoriji,[2] uglavnom se populacija sastojala od zaposlenih u HBK-u i njihovih porodica.

Guverneri[uredi | uredi izvor]

Vrhovni sud[uredi | uredi izvor]

Britanska vlada je 1858. poslala Metju Bejli Begbija kao glavnog sudiju za koloniju. Iako je pohađao obuku u Lincoln Inu, nikada se nije bavio advokaturom, ali je ubrzo objavio Poslovnik suda i raspored zasedanja. Održao je tu funkciju, pod uzastopnim administrativnim režimima, do svoje smrti 1894. godine.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Douglas, James. Proclamation of the Colony of British Columbia. 
  2. ^ Dunae, Patrick A.; Forward, C.N.; Newcomb, John (15. 2. 2017) [18 October 2011]. „Victoria (BC)”. The Canadian Encyclopedia (online izd.). Historica Canada. 
  3. ^ Duhaime, Lloyd (26. 9. 2012). „Wild, Wild West Law”. lawMAG. Arhivirano iz originala 16. 08. 2021. g. Pristupljeno 17. 03. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]