Korisnik:Askurđel123/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Drvenarevići[uredi | uredi izvor]

Drvenarevići su srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala Srbijom više od šest vekova (632-1160)[1] [2] i ostvarila je dubok trag u srpskoj srednjovekovnoj istoriji. Dinastija je nazvana po caru Zvonimiru I Drvanu, osnivaču dinastije. U dinastiji ima četrdeset i dva vladara, s tim što je u nekom periodu postojala dualna vlast. Ova vladarska porodica došla je na vlast posle pada dinastije Svevladovića[3] , kada je Prosegoj Svevladović sišao sa prestola. Posle Drvenarevića na vlast dolazi vladarski rod Nemanjića sa njihovim rodonačelnikom Stefanom Nemanjom.

Drvenarevići
DržavaSrbija (632-1160)
Vladarska titulakralj, car
OsnivačCar Zvonimir I Drvanov
Posljednji vladarRadoslav III Gradinjin Drvanović
Vladavina632–1160.
Nacionalnostsrpska
Vjerapravoslavna
Dervanova Srbija, 7. vek.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Država dinastije Drvenarević se nalazila na prostoru severne Srbije, koja se nalazila na prostoru današnje istočne Nemačke. Severno od Drvenarevića su se nalazili Ljutići i Bodrići, a istočno su se graničili sa poljacima. Južno su bila naseljena češka plemena i Franci, dok su na zapadu bili Tirižani i Saksonci. Centar njihove države je bio Lajpcig. Granicu na jugu predstavljale su Rudne gore. Na istoku je ila reka Odra. Na severu zemlje se nalazio današnji Berlin, tadašnji Brljin.

Lista vladara iz porodice Drvenarević[uredi | uredi izvor]

Redni broj vladara Ime vladara Vreme provedeno na vlasti
1. Car Zvonimir I Drvanov 632-675
2. Kralj Budimir I Zvonimirov Drvanić 675-680
3. Svetolik I Budimirov Drvanić 680-692
4. Vladislav I Svetolikov Drvanić 692-709
5. Tomislav I Vladislavljev Drvanović 709-722
6. Sebislav I Tomislavljev Drvanović 722-749
7. Razbivoj I i Vladimir Sebislavljevi Drvanovići 746-753
8. Vladimir I Sebislavljev Drvanović 753-773
9. Hranimir I Vladimirov Drvanović 773-782
10. Tvrdoslav I Hranimirov Drvanović 782-787
11. Ostrojilo ili Strojilo II Vladimirov Drvanović 787-791
12. Tolimir Ostrojilov Drvanović 791-799
13. Predislav I Tolimirov Drvanović 799-805
14. Krepimir I Predislavljev Drvanović 805-830
15. Svetozar Krepimirov Drvanović 830-835
16. Radoslav Svetozarev Drvanović 835-850
17. Časlav ili Čestislav I Radoslavljev Drvanović 850-862
18. Petrislav I Radoslavljev Drvanović 864-879
19. Pavlimir ili Bela I Petrislavljev Drvanović 879-910
20. Žena Belina (Pavlimirova) Drvanovića 910-930
21. Tresimir I Belin ili Pavlimorov 930-960
22. Prelimir I Tresimirov Drvanović 960-982
23. Hvalimir I Prelimirov Drvanović 982-986
24. Leget I Krešimirov Drvanović 986-989
25. Silvester I Boleslavljev Drvanović 989-993
26. Tugomir Silvestrov Drvanović 993-997
27. Hvalimir II Tugomirov Drvanović 997-1003
28. Petrislav II Hvalimirov Drvanović 1003-1010
29. Vladimir Sveti II Petrislavljev Drvanović 1010-1015
30. Dragomir I Hvalimirov Drvanović 1015-1019
31. Dobroslav ili Vojislav I Dragomirov Drvanović 1036-1055
32. Neda I i najstariji joj sin Gojislav Vojislavljev Drvanović 1055-1057
33. Mihajil I Vojislavljev Drvanović 1057-1073
34. Radoslav II Vojislavljev Drvanović 1073-1089
35. Bodin I Mihajilov Drvanović 1089-1100
36. Dobroslav II Branislavljev Drvanović 1100-1102
37. Vladimir III Mihajilov Drvanović 1102-1114
38. Đurađ I Bodinov Drvanović 1114-1117
39. Grubeša I Branislavljev Drvanović 1117-1124
40. Đurađ Bodinov Drvanović 1124-1143
41. Grdinja ili Gradinja I Branislavljev Drvanović 1143-1154
42. Radoslav III Gradinjin Drvanović 1154-1160

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

-Kont Francis (1989), Sloveni: Nastanak i razvoj slovenskih civilizacija u Evropi (VI-XIII vek)

-Miloš Milojević (1872), Odlomci istorije Srba

-Mavro Orbini (1601), Kraljevstvo Slovena

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Milojević, Miloš (1872). Odlomci istorija Srba. str. 179—214. 
  2. ^ SRBSKI https://srbski.weebly.com/. Pristupljeno 7. 4. 2020.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  3. ^ Orbini, Mavro (1601). Kraljevstvo Slovena.