Letonski gambit

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak koristi algebarsku šahovsku notaciju kako bi se opisali šahovski potezi.


Letonski gambit
abcdefgh
8
a8 black rook
b8 black knight
c8 black bishop
d8 black queen
e8 black king
f8 black bishop
g8 black knight
h8 black rook
a7 black pawn
b7 black pawn
c7 black pawn
d7 black pawn
g7 black pawn
h7 black pawn
e5 black pawn
f5 black pawn
e4 white pawn
f3 white knight
a2 white pawn
b2 white pawn
c2 white pawn
d2 white pawn
f2 white pawn
g2 white pawn
h2 white pawn
a1 white rook
b1 white knight
c1 white bishop
d1 white queen
e1 white king
f1 white bishop
h1 white rook
8
77
66
55
44
33
22
11
abcdefgh
Potezi1. e4 e5 2. Sf3 f5
EHOC40
PorekloXVII vek
Nazvano poLetonija
GlavnoOtvorene igre

Letonski gambit je šahovsko otvaranje koje počinje potezima:

1. e4 e5 2. Sf3 f5

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Letonski gambit s pravom ima lošu reputaciju polukorektnog otvaranja. Na majstorskim turnirima gotovo se uopšte ne igra. Njegove manjkavosti delom valja pripisati ovom početnom slabljenju rokadnog položaja, a delom zaostalosti u razvoju u koju crni neminovno zapada. U stvari crni igra Kraljev gambit sa tempom manje. Povremeno se sreće u dopisnim partijama.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Poput mnogih drugih otvaranja i ovo je u literaturi označavano sa više imena kao Grekov gambit, Kraljev gambit iz druge ruke i Riga gambit. U prvoj polovini XVII veka ovaj gambit je igrao znameniti italijanski šahovski majstor Đoakino Greko (1600—1634). Početkom 20. veka iscrpne analize gambita dali su majstori iz Rige, pre svega Karl Karlovič Beting (1867—1942), German Karlovič Matison (1894—1932) i Fricis Apšenek (1894—1941) i uspešno ga primenili na I. nezvaničnoj šahovskoj olimpijadi u Parizu 1924. godine i u dopisnim partijama sa Stokholmom. Zbog toga je u svetsku šahovsku literaturu ušao kao „Letonski gambit“.

Varijante[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]