Letnja univerzijada 1959.
Grad domaćin | Torino, Italija | ||
---|---|---|---|
Broj država | 49 | ||
Broj sportista | 985 | ||
Broj sportova | 7 | ||
Broj takmičenja | 60 | ||
Otvaranje igara | 26. avgust 1959. | ||
Zatvaranje igara | 7. septembar 1959. | ||
I Letnja Univerzijada 1959. održanana je u Torinu Italija od 26. avgusta do 7. septembra 1959. Otvaranje je bilo na Olimpijskom stadionu u Torinu.
Pod nazivom Univerzitetske igre Pariza održano je takmičenje od 30. avgusta do 8. septembra 1957. uz učešće 31 zemlje. S obzirom na veliki sportski uspeh i okupljanje studenata sportista iz celog sceta, te su u istoriji međunarodnog studentskog sporta beleže kao Prve studentske igre ujedinjenja. Igre u Parizu imale su na programu atletiku, plivanje, vaterpolo, mačevanje, tenis, košarku i odbojku. Jugoslavija je učestvovala u atletici i vaterpolu i osvojila po tri zlatne i srebrne i 4 bronzane medalje.
Inicijativu za organizovanje prvih jedinstvenih igara preduzela je, u okviru Međunarodne organizacije univerzitetskog sporta FISU, Italijanska studentska sportska federacija ital. Centro Universitario Sportivo Italiano. CUSI. Inicijatori su predložili su novo ime — Univerzijada. Do tog trenutka bile su dve sstudenstske organizacije koje su se sada u FISU objedinile i učlanile sve zemlje koje su dotad pripadale suprotnom taboru.
Na Univerzijadi 59. Učestvovalo je 49 zemalja, sa 985 sportista.
Jedna od karakteristika bilo je i učešće studenata Narodne republike Kine — prvo i poslednje na igrama FISU (do 1975). Došlo je do političkog incidenta, kad je italijanska vlada zabranila da se istakne kineska zastava.[1] (iako je dala ulazne vize kineskim sportistima) pravdajući to svojom obavezom kao članice NATO pakta. Izvršni komitet FISU, u znak protesta, doneo je odluku da se zastave svih zemalja učesnica Univerzijade spuste sa svih jarbola, kao izraz solidarnosti sa kineskom ekipom.
Sportovi na Letnjoj univerzijadi 1959.[uredi | uredi izvor]
Na igrama se održalo takmičenje u 7 sportova:
Najviše uspeha na Univerzujadi 59 imala je reprezentacija domaćina Italije koja je osvojila ukupno 38 medalja od toga 19 zlatnih 10 srebrnih i 9 bronzanih.
Bilans medalja po sportovima[uredi | uredi izvor]
Atletika[uredi | uredi izvor]
Plas. | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|
1 | Italija | 7 | 6 | 1 | 14 |
2 | Sovjetski Savez | 5 | 5 | 4 | 14 |
3 | Mađarska | 3 | 2 | 1 | 6 |
4 | Zapadna Nemačka | 2 | 4 | 4 | 12 |
5 | SFRJ | 2 | 3 | 1 | 6 |
6 | Rumunija | 2 | 2 | 4 | |
7 | Istočna Nemačka | 2 | 2 | ||
8 | Poljska | 1 | 2 | 5 | 8 |
9 | Japan | 1 | 2 | 3 | 6 |
10 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 1 | 2 | 1 | 4 |
11 | Francuska | 1 | 1 | 4 | 6 |
12 | Kraljevina Grčka | 1 | 1 | 1 | 3 |
13 | Bugarska | 1 | 1 | 2 | |
14 | Čehoslovačka | 2 | 2 | ||
15 | Belgija | 1 | 1 | ||
Ukupno | 29 | 29 | 30 | 88 |
Košarka[uredi | uredi izvor]
Plas. | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|
1 | Sovjetski Savez | 1 | 1 | ||
2 | Italija | 1 | 1 | ||
3 | Čehoslovačka | 1 | 1 |
Mačevanje[uredi | uredi izvor]
Plas. | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|
1 | Mađarska | 2 | 1 | 1 | 4 |
1 | Italija | 2 | 1 | 1 | 4 |
3 | Francuska | 2 | 3 | 5 | |
4 | Zapadna Nemačka | 1 | 2 | 3 | |
5 | Sovjetski Savez | 1 | 1 | 1 | 3 |
6 | Poljska | 2 | 1 | 3 | |
7 | Švajcarska | 1 | 1 | ||
9 | Švedska | 1 | 1 | ||
Ukupno | 8 | 8 | 8 | 24 |
Plivanje[uredi | uredi izvor]
Plas. | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|
1 | Italija | 7 | 2 | 5 | 14 |
2 | Sovjetski Savez | 3 | 2 | 5 | |
3 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 2 | 4 | 6 | |
4 | Zapadna Nemačka | 1 | 2 | 5 | 8 |
6 | Čehoslovačka | 1 | 2 | 1 | 4 |
7 | Mađarska | 1 | 1 | 2 | |
8 | Poljska | 1 | 1 | 2 | |
9 | Istočna Nemačka | 1 | 1 | ||
10 | Španija | 1 | 1 | ||
11 | SFRJ | 1 | 1 | ||
6 | Holandija | 1 | 1 | ||
Ukupno | 15 | 15 | 15 | 45 |
Vaterpolo[uredi | uredi izvor]
Plas. | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|
1 | SFRJ | 1 | 1 | ||
2 | Mađarska | 1 | 1 | ||
3 | Italija | 1 | 1 |
Tenis[uredi | uredi izvor]
Plas. | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|
1 | Italija | 2 | 2 | 3 | |
2 | Francuska | 1 | 1 | 1 | 3 |
3 | Sovjetski Savez | 1 | 1 | ||
4 | Japan | 1 | 1 | ||
5 | Čehoslovačka | 3 | 1 | 4 | |
6 | Zapadna Nemačka | 1 | 1 | 1 | |
Ukupno | 5 | 5 | 5 | 15 |
Odbojka[uredi | uredi izvor]
Plas. | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|
1 | Čehoslovačka | 1 | 1 | ||
2 | Rumunija | 1 | 1 | ||
3 | Bugarska | 1 | 1 |
Bilans medalja ukupno[uredi | uredi izvor]
Plas. | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
---|---|---|---|---|---|
1 | Italija | 19 | 10 | 9 | 38 |
2 | Sovjetski Savez | 11 | 8 | 5 | 24 |
3 | Zapadna Nemačka | 6 | 9 | 10 | 25 |
4 | Mađarska | 6 | 5 | 2 | 13 |
5 | Francuska | 4 | 2 | 8 | 14 |
6 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 3 | 6 | 1 | 10 |
7 | SFRJ | 3 | 3 | 2 | 8 |
7 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 3 | 6 | 1 | 10 |
9 | Čehoslovačka | 2 | 5 | 5 | 12 |
10 | Japan | 2 | 2 | 3 | 7 |
11 | Rumunija | 2 | 1 | 2 | 5 |
12 | Poljska | 1 | 5 | 7 | 13 |
13 | Kraljevina Grčka | 1 | 1 | 1 | 3 |
Bugarska | 1 | 1 | 1 | 3 | |
15 | Istočna Nemačka | 0 | 1 | 0 | 1 |
Švajcarska | 0 | 1 | 0 | 1 | |
17 | Belgija | 0 | 0 | 1 | 1 |
Španija | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Holandija | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Švedska | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Ukupno 20 | 60 | 60 | 61 | 181 |
Predstavnici Jugoslavije na Univerzijadi 1959[uredi | uredi izvor]
Na Letnjoj Univerzijadi 1959 reprezentacija Jugoslavije je učestvovala sa 45 sportista u atletici, plivanju, vaterpolu, mačevanju i odbojci. Osvojili su po 3 zlatne i srebrne i 2 bronzane medalje.
Osvajači medalja[uredi | uredi izvor]
Sport | Medalja | Takmičar | Diciplina | Rezultat |
---|---|---|---|---|
Vaterpolo | zlato | Reprezentacija | ||
Atletika | Stanko Lorger | 400 m prepone | 14,2 | |
Zlatko Šnajder | 400 m | 47,5 | ||
srebro | Vlada Marjanović | skok uvis | 1,96 | |
Mirko Kuzmanović | skok motkom | 4,30 | ||
Milena Usenik | bacanje kugle | 13,90 | ||
bronza | Krešo Račić | bacanje kladiva | ||
Plivanje | Mihovil Dorčić | 100 m leđno |
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Enciklopedija fizičke kulture JLZ Zagreb 1977.