Manastir Lapušnja
Lapušnja | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Lukovo |
Opština | Opština Boljevac |
Država | Srbija |
Vrsta spomenika | Manastir |
Vreme nastanka | 15. vek |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od velikog značaja |
Vlasnik | Republika Srbija |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš |
Manastir Lapušnja se nalazi na obroncima Rtnja, kod sela Lukova, nedaleko od Boljevca. Podigli su ga vojvoda Jovan Radul i veliki parkalab, župan Gergina 1500/1501. godine, a manastirska crkva svetog Nikole je oslikana 1510. godine, pod nadzorom kneza Bogoja. Ruševine manastira konzervirane su 1973. godine.
Lapušnja se danas nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]
Arhitektura i živopis manastirske crkve[uredi | uredi izvor]
Crkva u Lapušnji ima trikonhonalnu osnovu, sa narteksom na zapadnoj i polukružnom oltarskom apsidom na istoku. Oltarski deo je podeljen na tri dela, kao i naos koji se sastoji od tri traveja nejednakih dimenzija. Nad srednjim od njih, uzdiže se osmostrana kupola, koja počiva na postolju kvadratne osnove. U njegovim uglovima se nalaze kamene rozete, koje ujedno predstavljaju i jedini arhitektonski ukras crkve[1]. Bočne apside su spolja petostrane, a uz južni zid crkve je prizidana manja kapela.
Freskoslikarstvo crkve je očuvano veoma loše i izbledelo je, pošto je crkva u viševekovnom periodu bila razrušena. Na ktitorskoj kompoziciji, smeštenoj na spoju severnog i zapadnog zida naosa, prikazani su Radul i Gergina, kao i knez Bogoje sa suprugom Marom i decom. Raspoznaju se još freske svetih ratnika, arhijereja, zatim kompozicije Velikih praznika i liturgijske tematike, dok su u kupoli uočljivi biblijski proroci i jevanđelisti.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Manastir Lapušnja
-
Manastir Lapušnja
-
Manastir Lapušnja detalj
-
Manastir Lapušnja detalj očuvane freske
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Spisak spomenika kulture u Zaječarskom okrugu
- Spisak manastira Srpske pravoslavne crkve
- Rtanj
- Lukovo
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Manastir Lapušnja — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU.
(iz knjige Pejić, Svetlana; Milić, Mileta, ur. (1998). „Lapušnja, manastir”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (na jeziku: srpski). Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. str. 459. ISBN 8680879126.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- „Manastir Lapušnja — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU.
(iz knjige Pejić, Svetlana; Milić, Mileta, ur. (1998). „Lapušnja, manastir”. Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja (na jeziku: srpski). Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. str. 459. ISBN 8680879126.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Branka Knežević: „Manastir Lapušnja“, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd, saopštenja, br. XVIII, 1986.
- Manastir Lapušnja