Pređi na sadržaj

Marta Jovanović (glumica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marta Jovanović
Lični podaci
Datum rođenja1833. ili 1834.
Mesto rođenjaZemun, Austrijsko carstvo
Mesto smrtiBeograd
Zanimanjedramska glumica

Marta Jovanaović (Zemun, 1833. ili 1834Beograd) bila je srpska dramska glumica.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Njen brat bio je beogradski glumac-amater Ljubomir Jovanović. Prvi put je nastupila 1844. u dečijim ulogama na sceni Diletantskog pozorišta u Velikoj Kikindi, koje je osnovao i vodio njen brat. Glumila je u Teatru „Kod jelena“ u Beogradu 1847/48. godine.[1]

Privatno je učila glumu od 1860. godine u Bavarskoj, zatim u Budimpešti, odakle je decembra 1861. stupila u Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu po preporuci sekretara Antonija Hadžića. Pred vojvođanskom publikom se prvi put pojavila kao Kraljica (Sterija, Smrt kralja Dečanskog) 21. januara 1862. za vreme gostovanja Srpskog narodnog pozorišta u Sremskim Karlovcima.[2][3]

Pored nje, u novosadskom ansamblu je nastupala i njena kći Jelica Jovanović. Zbog političke pometnje u Beogradu napustila je Srpsko narodno pozorište 4. avgusta 1862. i vratila se u Beograd.[2] Do kraja 1862. godine. nastupala je u Diletantskom društvu Omladine srpske u Beogradu a kasnije povremeno i na drugim pozornicama (poslednji put u Srpsko-nemačkom pozorištu pod upravom Karla Remaja 1867/68).[2]

Afektacija u glasu i govorna mana svakako su uticali na njenu dalju karijeru.[4] Kritičar „Danice“ zamerao joj je „nesimpatijski zvuk organa njenoga“ povodom njenog nastupa u ulozi Feme u Pokondirenoj tikvi. I pored kratkog i ne baš uspešnog bavljenja na sceni, ona ostaje zanimljiva socijalna pojava u vremenu kada je glumački poziv smatran nedostojnim žene.[2]

Uloge[uredi | uredi izvor]

Zabeležene su njene uloge u Srpskom narodnom pozorištu i to :

  • Kraljica (Smrt kralja Dečanskog)
  • Fema (Pokondirena tikva).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ S. Janić, Srpsko pozorište 1857-1868, Teatron, 1975, br. 4, s. 36-48.
  2. ^ a b v g Jovanović Marta Srpsko narodno pozorište 3. 11. 2023
  3. ^ Srbsko narodno pozorište, Danica, 1862, br. 3, s. 46
  4. ^ S. Janić, Organizovanje Narodnog pozorišta u Beogradu 1868, Godišnjak grada Beograda, 1971, knj. XIII, s. 223 i 250