Mustafa Busuladžić
| Mustafa Busuladžić | |
|---|---|
 Mustafa Busuladžić | |
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 1. april 1914. |
| Mesto rođenja | Trebinje,  Austrougarska |
| Datum smrti | 29. jun 1945. (31 god.) |
| Mesto smrti | Sarajevo,  DFJ |
Mustafa Busuladžić (Trebinje, 1. april 1914 — Sarajevo, 29. jun 1945) bio je islamski teolog i islamistički aktivista. Jedan je od idejnih tvoraca panislamističke organizacije Mladi muslimani i nacističke propagande koju je sprovodila Handžar divizija tokom Drugog svjetskog rata.[1][2]
Kao istaknuti činovnik NDH, odgovoran je za stradanje na hiljade Srba i Jevreja u Sarajevu. Za ove zločine mu je suđeno 1945. nakon čega je pogubljen.[2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Mustafa Busuladžić je rođen 1. aprila 1914. godine u Gorici kod Trebinja, od oca Smaila i majke Emine.[3] U rodnom mjestu završio je mekteb i osnovnu školu, nakon čega odlazi u Travnik gdje se upisuje u Elči Ibrahim-pašinu (Favzija) medresu. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu gdje i maturira 1936. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u Islamskom glasu, Novom Beharu, Obzoru, Svijesti, El Hidaji, Glasniku VIS-a, Našoj domovini i drugim glasilima.
Te godine upisuje se u Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu gdje je diplomirao 1940. godine.[2] U jesen iste godine odlazi u Rim na postdiplomske studije iz orijentalistike.
Boraveći u Rimu, jedno vrijeme bio je spiker na radiostanici Rim koja je emitovala program na hrvatskom jeziku, gdje se propagirala fašistička ideologija kakva je tad bila na vlasti u Italiji i novoformiranoj NDH. Takođe, bio je saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Orijente moderno.
Nakon provedene dvije godine u Italiji, Busuladžić se vraća u okupirano Sarajevo gdje dalje radi kao visokopozicionirani činovnik novouspostavljene profašističke ustaške države NDH. U vrijeme kada su Mladi muslimani djelovali kao podružnica El Hidaje, organizacije islamskog sveštenstva Nezavisne države Hrvatske, Mustafa Busuladžić je bio njihov zvanični predsjednik (poslije Kasima Dobrače, a na prijedlog Mehmeda Handžića).
Pored svog političkog angažmana, Busuladžić ima zapažene rezultate i u prosvjetnom, novinarskom i prevodilačkom angažmanu. U prosvjeti, radi kao profesor u šerijatskoj gimnaziji, te honorarno predaje i u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Aktivan je u novinarstvu, pišući kolumne za mnoge nacističke listove u kojima veliča Novi svjetski poredak, nacizam, Hitlera, antisemitizam i slično.[4] Takođe, radeći za iste listove prevodi određene tekstove sa jednog na drugi jezik. Pored maternjeg jezika služio se i arapskim, turskim, njemačkim, francuskim i italijanskim jezikom.[5]
Nakon oslobođenja Sarajeva 1945. nove komunističke vlasti su pohapsile sve profašističke ideologe iz ovog grada. Busuladžić je uhapšen u prvim racijama i zatim je prebačen u vojni zatvor koji se nalazio u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni gdje je djelovao Vojni sud. Taj sud ga je zajedno sa Atifom Hadžikadićem, ustaškim gradonačelnikom Sarajeva osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići iza željezničke stanice.[6] Na mjestu gdje je strijeljan kasnije su pronađene njegove naočare i fes.
Kontroverze[uredi | uredi izvor]
Dolaskom na vlast Stranke demokratske akcije 1990. godine, a koja je sljedbenica politike Mladih muslimana, mnoge ulice nazvane po narodnim herojima ili poznatim sarajevskim Srbima su promijenjene. Neke od njih su dobile imena baš po kontroverznim ličnostima iz Drugog svjetskog rata. Tako npr. ulica koja je prije nosila ime narodnog heroja SFRJ Fuada Midžića u sarajevskom naselju Breka, danas nosi ime „Mustafa Busuladžić”,[7] kao i osnovna škola u Dobroševićima u opštini Novi Grad.[8]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Muslimani u Evropi - izabrani spisi, Sejtarija, 1997.
- Muslimani u Rusiji, 1997.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ N1 tv Sarajevo: „Po kome škole i ulice u BiH dobijaju imena?” Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. јул 2017), objavljeno: 27. oktobar 2016.
- ^ а б в N1 tv Sarajevo: „Tako je govorio Mustafa Busuladžić” Архивирано на сајту Wayback Machine (21. август 2017), objavljeno: 27. oktobar 2016.
- ^ „Mustafa Busuladžić”. hanefijskimezheb.com. Архивирано из оригинала 25. 02. 2019. г. Приступљено 18. 8. 2017.
- ^ „Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić”. avaz.ba. Приступљено 18. 8. 2017.
- ^ „Kroz Mustafu Busuladžića do spoznaje o uzvišenosti istine”. AKOS.ba. Архивирано из оригинала 21. 08. 2017. г. Приступљено 18. 8. 2017.
- ^ „Mustafa Busuladžić – najbrilijantniji bošnjački um XX stoljeća čija je ideja nadživjela komunistički sistem koji ga je likvidirao”. bosnae.info. Приступљено 18. 8. 2017.
- ^ „Bošnjaci i fašizam”. tacno.net. Приступљено 18. 8. 2017.
- ^ „Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić”. avaz.ba. Приступљено 18. 8. 2017.
Литература[uredi | uredi izvor]
- Redžić, Enver (2005). Bosnia and Herzegovina in the Second World War. Psychology Press. ISBN 978-0-7146-5625-0.
Спољашње везе[uredi | uredi izvor]
| Међународне | |
|---|---|
| Државне | |
