Muhamed Filipović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Muhamed Filipović
Lični podaci
Datum rođenja(1929-08-03)3. avgust 1929.
Mjesto rođenjaBanja Luka, Kraljevina SHS
Datum smrti26. februar 2020.(2020-02-26) (90 god.)
Mjesto smrtiSarajevo, Bosna i Hercegovina
Porodica
RoditeljiSulejman Filipović
Filozofski rad
InteresovanjaLogika, Filozofija jezika, Metodologija, Kulturna istorija BiH
IdejeIdeologija i identitet Bošnjačkog duha

Muhamed Filipović (Banja Luka, 3. avgust 1929Sarajevo, 26. februar 2020), bio je bosanskohercegovački filozofski pisac, esejista o kulturnoj istoriji Bosne i Hercegovine i kasnije (osamdesetih i devedesetih) naročito je poznat kao jedan od najistaknutijih bošnjačkih nacionalnih ideologa. Bio je član Akademije nauke i umjetnosti BiH, predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Bio je dugogodišnji redovni profesor logike i metodologije socijalnih istraživanja na odseku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta UNSA. U periodu od 1975. do 1982. godine bio je urednik u redakciji Enciklopedije Jugoslavije JLZ za separat Bosna i Hercegovina.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 3. avgusta 1929. godine u Banjoj Luci u porodici Sulejmana i Đule.

Filipović je u rodnom gradu završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Diplomirao je 1952. godine, a doktorirao 1960.[1] Bio je docent, vanredni i redovni profesor logike i metodologije socijalnih istraživanja sa metodologijom nauke na Odseku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Autor je monografija iz marksizma, logike, istorije filozofije jezika, istorije kulturnog i književnog života Bosne i Hercegovine i političkih članaka i monografija.

Tokom 1980-ih Filipović se transformisao iz ideologa u kritičara režima Josipa Broza.[2] Početkom 1990-ih zajedno sa Alijom Izetbegovićem i Fikretom Abdićem osniva Stranku demokratske akcije, da bi se pola godine nakon toga politički razišao[3] sa većinom članstva SDA i osniva Muslimansku bošnjačku organizaciju, novu političku partiju unutar muslimanskog bošnjačkog naroda.[4] MBO je dobila neznatan broj glasova na opštim izborima u SR BiH 1990. iako je kod mnogih pripadnika do tada muslimanske nacije bio smatran ideološkim „ocem bošnjačke nacije“. Jedno vrijeme bio je pristalica muslimanskog ostanka u Jugoslaviji. Zajedno sa Adilom Zulfikarpašićem učestvovao je u neuspjelim pregovorima u julu 1991. sa tadašnjim vođama SDS-a o budućnosti SR BiH unutar Jugoslavije i bio je sklopio kratkotrajni Sporazum Karadžić - Filipović.

Bez obzira na sukobe sa SDA i Izetbegovićem tokom Rata u Bosni i Hercegovini bio je ambasador BiH u Bernu u Švajcarskoj i Londonu u Ujedinjenom Kraljevstvu.[2]

Filipović je bio član Akademije nauka BiH, (u Akademiju nauka i umetnosti SR BiH izabran je 1976. a postao je dopisni član te Akademije 1978. godine i redovni član 1987), jedan je od osnivača i predsjednik i nacionalne Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.[5][6] Objavio je 14 knjiga (ukupno više od 30 djela), od kojih su neke i prevedene na druge jezike (Lenjin — monografija njegove misli prevedena je na sedam jezika).

Umro je 26. februara 2020. godine u Sarajevu, u 91. godini.[7]

Bibliografija Muhameda Filipovića[uredi | uredi izvor]

  • "Religija i moral", "Rad", Beograd, 1958.
  • "Bosanski duh u književnosti – šta je to?", Sarajevo, 1967.
  • "Lenjin - monografija njegove misli", "Veselin Masleša", Sarajevo, 1969.
  • "Etički osnovi humanizma";
  • "Marksizam i suvremena filozofija"; "Veselin Masleša", Sarajevo, 1974.
  • "Filozofske osnove marksizma", "Komunist", Beograd, 1976.
  • "Marksistička teorija i problemi revolucije", "Komunist", Beograd, 1976.
  • "Industrija i rad kao predmet znanstvenog proučavanja", "Zaštita", Sarajevo, 1983.
  • "Safet Krupić - marksistički filozof, kritičar i estetičar", Veselin Masleša, Sarajevo, 1986.
  • "Filozofija jezika I", "Svjetlost", Sarajevo, 1986.
  • "Duhovni život Bosne", Publicistički zavod Jugoslavije, Beograd, 1986.
  • "Filozofija jezika II"; Sarajevo, 1987.
  • "Bošnjačka politika", "Svjetlost", Sarajevo, 1996.
  • "Bosna i Hercegovina-najvažnije geografske, demografske,historijske, kulturne i političke činjenice", "Copact-E", Sarajevo 1997.
  • Povijest bosanske duhovnosti, "Bosanska knjiga", Sarajevo, 1997.
  • "Tunjina nedovršena priča - Banjaluka u kazivanju Muhameda Filipovića", Emin Krkić 1999;
  • "Pokušaj jedne duhovne biografije", "Avicena", Sarajevo, 1999.
  • "Bio sam Alijin diplomata I i II", "Delta", Bihać, 2000.
  • "Deset predavanja o ideji Evrope", Pravni centar Fond otvoreno društvo BiH, Sarajevo, 2000.
  • "Jedno dugo, dugo putovanje uz Lim i oko Peštera", "Svjetlost", Sarajevo, 2001.
  • "Komunizam i nostalgija", "Svjetlost", Sarajevo, 2001.
  • "Pitanje odgovornosti za rat u BiH", "Svjetlost", Sarajevo,
  • "Islam i teror", "El-Kalem", Sarajevo, 2002.
  • "Metodologija znanosti i znanstvenog rada","Svjetlost", Sarajevo, 2004.
  • "Tragedija Bosne"
  • "Povijest i naše mišljenje o njoj";
  • "Historija duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine, knjige I,II,III,IV", "Svjetlost", Sarajevo, 2005.
  • "Devetnaest etida o Mihailu Bahtinu", "Svjetlost", Sarajevo, 2005.
  • "Bosanski duh lebdi nad Bosnom", "Prosperitet", Sarajevo, 2006.
  • "Ko smo mi Bošnjaci", 2008
  • "U susret stogodišnjici Merhameta","Prosperitet", Sarajevo, 2011.
  • ”Fenomen Muftija”,
  • Filipović, Muhamed (1990). „O pojmu književnosti u primjeni na istraživanja naše duhovne baštine”. Prilozi za orijentalnu filologiju. 39 (1989): 11—36. 
  • Filipović, Muhamed (2007). Ko smo mi Bošnjaci: Ko smo mi Bošnjaci muslimanske vjere i šta mi želimo u našoj domovini Bosni i Hercegovini, u regiji s kojom smo svojim porijeklom i historijom povezani, i u Europi kojoj geopolitički i kulturno pripadamo?. Sarajevo: Prosperitet. 
  • ”Roman jedne biografije”, Sarajevo, 2019. (autobiografija)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Muhamed Filipović, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 27. jula 2016.
  2. ^ a b Ognjenović, Gorana; Jozelić, Jasna (2014). Politicization of Religion, the Power of State, Nation, and Faith: The Case of Former Yugoslavia and Its Successor States. Palgrave Macmillan. str. 30. ISBN 978-1-137-47786-6. 
  3. ^ „Intervju/Muhamed Filipović za press: Alija je upropastio Bošnjake, napravivši katastrofalnu grešku odlukom da se BiH odvoji od Jugoslavije”. Republika. 23. 5. 2011. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 9. 12. 2012. 
  4. ^ "Balkan bluz". montenegro.org.au. Pristupljeno 3. 8. 2014.
  5. ^ "BANU: Inauguracija 22 akademika i nastavak rada u punom kapacitetu". sandzakpress.net. 16. 1. 2014. Pristupljeno 3. 8. 2014.
  6. ^ "Akademik Filipović izabran za predsjednika Senata, a akademik Kurijak za člana Senata BANU". sandzakpress.net. 30. 12. 2013. Pristupljeno 3. 8. 2014.
  7. ^ „Preminuo akademik Muhamed Filipović”. 

Literatura[uredi | uredi izvor]