Nikomed I
Nikomed I | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 300. p. n. e. |
Datum smrti | 250. p. n. e. |
Porodica | |
Potomstvo | Ziaelas of Bithynia |
Roditelji | Zipoetes I of Bithynia |
Prethodnik | Zipoetes I |
Naslednik | Etazeta |
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Nikomed I od Bitinije bio je drugi kralj Bitinije od 278. p. n. e. do oko 255. p. n. e. Pomogao je Galima da pređu u Malu Aziju, pa je uz njihovu pomoć vratio celu Bitiniju pod svoju vlast. Osnovao je novu prestolnicu Nikomediju, grad, koji je 6 vekova nakon toga ostao jedan od najprosperitetnijih gradova Male Azije.
Sukob sa braćom i Antiohom[uredi | uredi izvor]
Najstariji je sin bitinijskog kralja Zibita I, koga je nasledio 278. p. n. e. Započeo je svoju vladavinu ubistvom svoja dva brata. Njegov treći brat Zibit II se pobunio i dugo se održavao kao nezavisan vladar u značajnom delu Bitinije. Sa istoka je pretio i Antioh I Soter, koji je već ranije ratovao sa Bitinijom u vreme vladavine Zipoita I. Nikomed je zbog toga sklopio savez sa Heraklejom Pontskom, a kasnije i sa makedonskim kraljem Antigonom II Gonatom. Antioh I je napao Bitiniju, ali povukao se ne upuštajući se u bitku.
Uz pomoć Gala ovladao je celom Bitinijom[uredi | uredi izvor]
Bitinija je bila ugrožena i spolja i iznutra, pa je Nikomed odlučio da potraži nove saveznike Gale. Gali su tokom 277. p. n. e. opsedali Vizantion. Bilo je to 20.000 Gala, koji su se odvojili od Brena i pod vođstvom Leonorija i Lutarija pljačkali su kroz Trakiju sve do Vizantiona. Gali su želeli da pređu u Aziju. Nikomed im je pomogao, a onda su Gali pomagali Nikomedu u ratu protiv njegovoga brata. Uz pomoć Gala Nikomed je pobedio Ziponita II i ovladao je ponovo celom Bitinijim. Izgleda da su Gali pomagali Nikomedu i u borbama protiv Antioha I, ali o tome nema detalja. Nakon što su mu Gali pomogli Nikomed je imao puni suverenitet nad celom Bitinijom. Gali su kasnije napredovali u unutrašnjost male Azije i nastanili su se u oblasti zvanoj Galatija.
Osnivanje Nikomedije[uredi | uredi izvor]
Po uzoru na svoga oca i mnoge druge grčke vladare u Maloj Aziji odlučio je da osnuje novu prestolnicu i da joj dade svoje ime. Bila je to Nikomedija u blizini megarske kolonije Astakosa. Nikomedija je osnovana 264. pre n. e, a tokom 6 vekova bila je jedan od najbogatijih i najprosperitetnijih gradova Male Azije. Osnivajući Nikomediju Nikomed je Bitiniju orijentisao moru i otvorio je vrata ubrzane helenizacije.
Isključuje iz nasledstva decu iz prvoga braka[uredi | uredi izvor]
Nikomed je umro 255. p. n. e. Bio je dva puta ženjen. Sa prvom ženom je imao dva sina Zielu i Prusiju i jednu ćerku. Međutim Nikomedova druga žena Etazeta nagovorila je Nikomeda da se preskoče deca iz prvoga braka i da kruna ostane njenom potomstvu. Etazetina deca su tada bila mala pa su ih poverili na čuvanje dvojici kraljeva Antigonu II Gonati i Ptolemeju II Filadelfu. Određena su i tri slobodna grada Herakleja, Vizantion i Kij kao čuvari. Ipak sin iz prvoga braka Ziel je uspeo da se uz pomoć Galaćana domogne trona.
Izvori[uredi | uredi izvor]
Istorijska enciklopedija | Ovaj članak ili jedan njegov deo je preuzet sa Istorijske enciklopedije gde je dostupan pod Creative Commons Attribution-Share Alike License 3.0 |
- Tit Livije
- Justin
- O. L. Gabelko - Istoriя Vifinskogo carstva, Gumanitarnaя Akademiя, Sankt-Peterburg. 2005. ISBN 978-5-93762-022-4.