Nograd (županija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nogradska županija
Nógrád megye
Položaj
Država Mađarska
RegionSeverna mađarska regija
Admin. centarŠalgotarjan
Površina2.544,18 km2
Stanovništvo2008.
 — broj st.210.182
 — gustina st.82,61 st./km2
Broj opština131
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Nograd (županija), (mađ. Nógrád megye) je jedna od županija regiona velikih ravnica i severne mađarske u Mađarskoj, nalazi se u severnom delu Severne mađarske regije.

Županija Nograd svoje granice deli sa Slovačkom i mađarskim županijama Pešta, Boršod-Abauj-Zemplen i Heveš. Površina županije je 2.544,18 km² a sedište županije je grad Šalgotarjan.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nograd je mađarska županija koja svoje granice deli sa Slovačkom, i na svojoj teritoriji objedinjuje četiri planinska lanca Matru, Berženj, Karanč-Medveš i Čerhat.

Najviši vrh županije je Piskeš-tete sa visinom od 946 m u Matrama i Čovanjoš koji je na granici sa peštanskom županijom, sa visinom od 938 m. Najniža tačka županije se nalazi kod mesta Ipolj, kod slovačke granice u okolini Parašapuste.

Od reka kroz županiju protiču Ipelj, Zađva i Galga. Nograd je relativno siromašan sa vodom, ali je zato dosta bogat sa šumama, čak 40,3% površine je pod šumama, što je ukupno 18% od ukupnih površina Mađarske koje su pod šumama.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorijska varmeđa Nograd je dobila ime po nekadašnjoj tvrđavi, danas gradu Nograd. Ime Nograd se prvi put pojavljuje u spisima 1303. godine.

I pored duge istorije, prva županijska kuća je sagrađena 1790. godine u tadašnjem županijskom sedištu u Balašađarmatu. Trijanonskim sporazumom je ova županija izgubila 43% teritorije.

Posle Prvog svetskog rata, 1923. godine, ostaci Nograda su spojeni sa sada već bivšom Hont varmeđom i oformili Nograd i Hont k. e. e. varmeđu, koja je postojala sve do 1938. godine. Posle toga po I bečkom sporazumu, Nograd je dobio nazad teritorije koje su bile do tada u Čehoslovačkoj, sve do 1945. godine, kada je sve vraćeno u granice koje su važile do pre Drugog svetskog rata.

Današnje županijske granice su određene 1950. godine. Nekadašnje teritorije Hont varmeđe su pripojene peštanskoj županiji i jedan deo takođe županiji Heveš. Novo ime županije je postalo Nograd a sedište je iz Balašađarmata prebačeno u Šalgotarjan.

Kotari u županiji Nograd[uredi | uredi izvor]

U Nograd županiji postoji 6 kotara.

Šalgotarjan, sedište županije

Kotari u županiji Nograd sa osnovnim statističkim podacima:[1]

Ime kotara Sedište Površina
(km²)
Broj stanovnika
(1. januar 2007)
Broj naselja
Balašađarmatski Balašađarmat 532,95 42.034 29
Batonjterenješki Batonjterenje 273,64 25.660 14
Pastoški Pasto 551,58 33.362 26
Retšački Retšag 435,04 25.784 25
Šalgotarjanski Šalgotarjan 474,61 66.488 24
Sečenjski Sečenj 277,69 19.702 13

Gradovi sa opštinskom upravom[uredi | uredi izvor]

Županija Nograd ima 1 gradski okrug, 5 gradova i 125 sela.

Gradovi sa statusom nosioca opštine[uredi | uredi izvor]

(Spisak je po broju stanovnika, popis je iz 2001. godine, kurzivnim tekstom su napisana originalna imena na mađarskom jeziku) a u zagradama je broj stanovnika.

Opštinska naselja[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (Teritorijalna podela: 25. septembar 2007, oblast i broj stanovnika: 1. januar 2007), Kotari u Mađarskoj

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]