Noćna sova (osoba)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mladić čita pod svijećom; oko 1630, Matijas Stom

Noćna sova, noćna osoba ili jednostavno sova, osoba je koja ima tendenciju da ostaje budna do kasno u noć ili ranih jutarnjih sati. Noćne sove koje nesvojevoljno ne mogu zaspati nekoliko sati nakon vremena uobičajenog za početak sna, moguće je da imaju poremećaj odgođene faze sna.

Ove osobe najaktivnije su u kasno popodne ili prije večeri i tipično imaju preferenciju da se naspavaju dobro nakon ponoći i ustanu u razdoblju od kasnog jutra do ranog popodneva. Ovakav odabir, takođe poznat kao večernjost, obično je voluntaran (lična odluka). Znakovi poremećaja spavanja su nevoluntarno održavanje ove navike, što izaziva probleme pri padanju u san ili ostajanju budnim te osjećaj umora ili iscrpljenosti u sredini doba dana. Većina poremećaja spavanja (npr. apnea sna) tretabilna je uz manje promjene načina življenja.

Suprotno od noćne sove je osoba koju karakteriše jutarnjost; poznata je kao ranoranilac, jutarnja osoba, nestrpljivi dabar ili češće rana ševa, samo ševa ili jednostavnije rana ptica.

Dvije pomenute preferencije pretpostavlja se da imaju specijalne biološke, genetske, psihosocijalne i kontekstualne komponente i istraživačima i drugima koji istražuju pojavu spavanja su predmet proučavanja.[1] Proučavanje individualnih razlika u diurnalnim i nokturnalnim preferencijama, šablon san—budnost koji vrijedi za parametar (ne)aktivnost kao i opreznost u jutro i u veče predmet je kojim se proučavaju hronotipi. Preciznije, A-osobe su rane ptice, a B-osobe noćne ptice od. noćne sove.[2][3]

Suprotno od noćne sove je rana ptica — ševa kao suprotnost sovi — što je neko ko ima tendenciju da počinje sa spavanjem u vrijeme koje se smatra ranim i takođe se budi rano. Istraživači koriste termine (na engleskom jeziku) morningness (dosl. jutarnjost) i eveningness (dosl. večernjost)[4] za dva hronotipa u ponašanju životinja: redom, diurnalnost i nokturnalnost. U nekoliko zemalja, a posebno u oblasti Skandinavija, rane ptice nazivaju se A-osobama, dok su noćne sove B-osobe.[2][3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Iako je ostajanje budnim nakon padanja noći bilo smatrano negativnom osobinom, ovo se promijenilo u Evropi 17. i 18. vijeka (i potom i drugdje u svijetu) zahvaljujući razvoju i uvođenju umjetnog osvjetljenja te prihvatanju u kraljevskim i višim društvenim klasama.[5] Čokolada, kafa i čaj uveče, kao i kafići koji rade dokasno, postali su dio nove kulture.[5]

Ostajanje budnim nakon mraka do dublje večeri smatrano je abnormalnim, sumnjivim ili čak zlonamjernim u ranom početku postojanja čovječanstva, što je počelo da se mijenja u 17. i 18. vijeku razvojem i primjenom umjetnog osvjetljenja: čisto, svijetlo, bijelo svjetlo iluminira mračni prostor i ostavlja više sati za dan kada se aktivno. U 21. vijeku većina gradova ’svijetli’ non-stop i jasno je vidljiva. Svjetlosna polucija (zagađenje) i efekti pomenutoga na ljude zapravo su postali ekološki problemi (pitanja). Prvi put dostupni aristokratama i višoj srednjoj klasi, šećer i kofein u formi kafe bili su uvedeni, kao i čokolada i kafići s dugim radnim vremenom — što je podstaklo pozitivan trend noćnog života i relaksirajući rad te putovanja po mraku kao dio kulture 21. vijeka.[5]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Sove, kao što je ova dugouva sova u Poljskoj, uglavnom su nokturnalne.

Termin se izvodi prema nokturnalnim navikama sova.[6] Većina sova spava tokom dana i lovi hranu noću.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Obično, ljudi koji su noćne sove ostaju budni i poslije ponoći; ekstremne noćne sove mogu ostati budne sve do prije ili čak nakon zore.[7]

Neke noćne sove imaju naviku da ostaju budnima dokasno ili da su budni radi posla u noćnoj smjeni. Noćne sove koje rade dnevnu smjenu često imaju poteškoće pri prilagođavanju standardnom radnom vremenu po danu.

Noćne sove često su smatrane krivima za netačnost i/ili problematična stanovišta.[8] Poslodavci, međutim, počeli su da uče kako povećati produktivnost tako što ispoštuju sat tijela od. vrijeme koje percipira tijelo fleksibilnim radnim vremenom,[9] dok dansko „B-društvo/udruženje” noćnih sova[8] i američki „Pokret ’Počnimo sa školom kasnije’” (engl. Start School Later movement) — lobiraju aktivno za veću fleksibilnost trajanja rada škola i vremena za posao (u postagrikulturnom svijetu).[8]

Nekim istraživanjima otkriveno je da su noćne sove inteligentnije i kreativnije te s većom šansom za visokoplaćene poslove nego ševe ili jutarnje osobe.[traži se izvor] Studija među 1000 adolescenata koju je proveo Univerzitet u Madridu otkriva da noćne sove na testovima induktivnog razmišljanja (kojima se mjeri inteligentnost) postignu bolje rezultate nego ranoranioci.[10] Kako god, oni zaostaju iza ševa u akademskom performansu[11] i imaju tendenciju ka navici nezdrave ishrane i višoj stopi pušenja,[12] korišćenja alkohola, drogiranja i dr.

Neke noćne sove s velikom poteškoćom da imaju normalno vrijeme za spavanje i buđenje moguće je da imaju poremećaj odgođene faze sna. Terapija jutarnjim svjetlom može biti od pomoći za zamjenu ritma aktivnost—san noćnih sova.[13]

Psihologija[uredi | uredi izvor]

Ponašanje budnosti noću više je prisutno kod muškaraca nego kod žena.[14] Noćne sove prije će biti samci nego u dugotrajnim vezama.[14]

Faktori[uredi | uredi izvor]

Tendencija da neko bude noćna sova postoji kao spektar, u kojem je većina ljudi tipična, neki imaju malu ili umjerenu tendenciju da budu noćne sove, a nekolicina ima ekstremnu tendenciju da budu noćne sove.[15] Tendencija samog pojedinca može da se mijenja vremenom i pod uticajem je više faktora, uključujući:

  • genetsku predispoziciju, koja može biti uzrok da se tendencija javlja u porodici;
  • dob osobe, pri čemu su tinejdžeri i omladina više nego manja djeca ili stari ljudi s tendencijom da budu noćne sove;
  • okruženje u kojem osoba živi, osim ritmova promjene osvijetljenosti kojoj se izloženo tokom promjena godišnjih doba kao i tokom životnog ciklusa — npr. trošenje dana u zatvorenom ili upotreba električnog svjetla uveče.[15]

Genetska kompozicija cirkadijskog tajming sistema preumanjuje razliku između ranog i kasnog hronotipa od. ranih ptica i noćnih sova.[16] Iako je sugerisano da cirkadijski ritmovi mogu da se mijenjaju vremenom, uključujući dramatične promjene kada se jutarnje ševe pretvaraju u noćne sove — ili obrnuto,[17][18] dokazi za porodične uzorke ranog ili kasnog buđenja naizgled su kontradikcija ovome i individualne promjene su vjerovatno u manjoj mjeri.[19] Cirkadijski ritam austronauta se promijeni[kada?] sa 24 na 24,6.[traži se izvor][pojasniti]

Učestalost[uredi | uredi izvor]

Anketa preko 55.000 ljudi iz 2007. otkriva da hronotipi imaju tendenciju da prate normalnu distribuciju.[20]

Opcije karijere[uredi | uredi izvor]

Noćne sove imaju težnju da tragaju za karijerama koje ne zahtijevaju rad u rano jutro. Ljudi koji žele da rade uveče često se uposle u restorane, hotele, dvorane za zabave (npr. koncert), veleprodajne lance, bolnice, logistiku, vazduhoplovne luke, kasinoe a neki su i određenih zanimanja kojima se bavi ličnom njegom.[21] Noćne sove koje rade noćnu smjenu mogu se naći kao radnici službi za hitne slučajeve, u transportu ili odjeljenjima koja rade non-stop kao što su bolnice i neka proizvodna postrojenja.[21]

Mnogi biznisi koji operiraju uveče ili u noći zahtijevaju radnike na svim nivoima, od nivoa polaznih zaposlenika do menadžera i visokokvalifikovanog osoblja, kad god su aktivni kao biznis. Primjer su bolnice koje zapošljavaju mnogo vrsta radnika za dugotrajni rad:

  • ne-medicinsko osoblje poput čuvara, IT stručnjaka, radnika na čišćenju i održavanju, vozača, kuvara i servisera, evidentora;
  • medicinsko osoblje kao što su sestre, bolničari, radiografi, farmaceuti, flebotomisti [en], anesteziolozi;
  • menadžeri za pojedina odjeljenja ili aktivnosti bolnice, uključujući supervizore, domare i glavne sestre.

Industrije koje su po sebi manje pogodne za noćne sove uključuju poljoprivredu, arhitekturu, edukaciju i rad s javnim dobrima. Mnogi zaposleni tu počnu raditi prije 7.00 sati ujutro.[21][22]

Značajne osobe poimenično[uredi | uredi izvor]

Neke poznate noćne sove su:

U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

  • U Prirodnoj istoriji, Plinije Stariji izjavljuje sintagmu Vita vigila est, „biti živ znači biti budan”, što je vojna metafora kada se mora ostati na oprezu noću.[40]
  • Za Roberta Luisa Stivensona: „Postoji romansa o svim onima koji su u inostranstvu radeći crne sate.”[41]
  • U djelu Truth or Dare Džejn En Krenc piše: „Arkadija i Hari bili su oboje stvorenja noći. Uspjeli su da se pojave čudno sa stilom u pola dva po noći.”[42]
  • Britanska autorka Hilari Rubinstajn piše: „Blagoslovljene su sove, zbog toga što oni preuzimaju misteriju i magiju noći.”[43]
  • U pjesmi The Night Owls Litl River benda su stihovi: „Budi jak, nađi srce noćne sove u padu [Be strong, find the heart of a night owl falling] / Ostani budan do zore dok noć ne prođe [Stay up till dawn until the night is gone]”[44]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

  • Nesanica (insomnija) — nemogućnost redovnog spavanja ili ostajanja u snu
  • Noćno sljepilo (niktalopija) — otežano ili onemogućeno gledanje pri niskoj osvijetljenosti
  • Noćni život — aktivnosti kao što je zabava koje se izvode kad sunce nije iznad horizonta
  • Hronobiologija — proučavanje ciklusa spavanja i drugih bioloških sistema zavisnih od vremena
  • Cajtgeber — faktori okruženja poput jarkog svjetla koji potiču ciklus spavanje—budnost; vremenski faktori kao što je sunčeva svjetlost, alarm satovi ili socijalna interakcija koja podstakne organizam na normalan ciklus san—budnost
  • Cirkadijalna disritmija — remećenje normalnog biološkog sata, cirkadijalnog ritma, spoljnim uzrocima

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Urbán, R., Magyaródi; et al. (2011). „Morningness-eveningness, chronotypes and health-impairing behaviors in adolescents.”. Chronobiology international. 28 (3): 238—247. PMID 21452919. 
  2. ^ a b James, Kyle (1. 3. 2007). „Late Sleepers in Denmark Rally for Societal Change”. Deutsche Welle. Pristupljeno 1. 11. 2009. 
  3. ^ a b Morris, Chris (14. 6. 2007). „Late risers unite in Denmark”. BBC News Channel. Pristupljeno 1. 11. 2009. 
  4. ^ Horne, J. A.; Östberg, O. (1976). „A self-assessment questionnaire to determine morningness-eveningness in human circadian rhythms”. Int J Chronobiol. 4 (2): 97—110. PMID 1027738. 
  5. ^ a b v Schwarz, Benjamin (april 2012). „Night Owls”. Atlantic Magazine. str. 82—83. 
  6. ^ „Night owl”. www.dictionary.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 21. 7. 2018. 
  7. ^ Klein 2008, str. 20.
  8. ^ a b v Greene, Gayle (2008). Insomniac. Berkeley: University of California Press. str. 345. ISBN 9780520259966. OCLC 85817911. 
  9. ^ Klein 2008, str. 33.
  10. ^ Nuwer, Rachel. „Night Owl and Early Bird Teens Think Differently”. Smithsonian. Smithsonian. Pristupljeno 4. 6. 2021. 
  11. ^ IF YOU WANT TO GET AHEAD, BE A NIGHT OWL; Roger Dobson; THE INDEPENDENT; 24. 3. 2013.
  12. ^ Walker, R. J., Christopher, A. N., Wieth, M. B., & Buchanan, J. (2015). Personality, time-of-day preference, and eating behavior: The mediational role of morning-eveningness. Personality and Individual Differences. 77, 13–17.
  13. ^ Laura H. Smith, Charles H. Elliott (2007). Seasonal Affective Disorder for Dummies. str. 73.
  14. ^ a b Maestripieri, Dario (1. 1. 2014). „Night Owl Women are Similar to Men in Their Relationship Orientation, Risk-taking Propensities, and Cortisol Levels: Implications for the Adaptive Significance and Evolution of Eveningness”. Evolutionary Psychology. 12 (1): 147470491401200111. ISSN 1474-7049. doi:10.1177/147470491401200111 Slobodan pristup. 
  15. ^ a b Roenneberg, Till; Merrow, Martha (23. 5. 2016). „The Circadian Clock and Human Health”. Current Biology. 26 (10): R432—R443. PMID 27218855. doi:10.1016/j.cub.2016.04.011 Slobodan pristup. 
  16. ^ Williams, Philip Lee (2006). On the Morning. str. 41.
  17. ^ Jeff Belanger, Kirsten Dalley (2005). The Nightmare Encyclopedia. str. 83.
  18. ^ Walker, R. J., Kribs, Z. D., Christopher, A. N., Shewach, O. R., & Wieth, M. B. (2014). Age, the Big Five, and time-of-day preference: A mediational model. Personality and Individual Differences. 56, 170–174.
  19. ^ Klein 2008, str. 21.
  20. ^ Roenneberg, Till; Kuehnle, Tim; Juda, Myriam; Kantermann, Thomas; Allebrandt, Karla; Gordijn, Marijke; Merrow, Martha (decembar 2007). „Epidemiology of the human circadian clock”. Sleep Medicine Reviews. 11 (6): 429—438. ISSN 1087-0792. PMID 17936039. doi:10.1016/j.smrv.2007.07.005. hdl:11370/65d6f03a-88cd-405c-a067-4afbc1b9ba9d Slobodan pristup. Arhivirano (PDF) iz originala 21. 5. 2022. g. 
  21. ^ a b v Torpey, Elka (oktobar 2015). „Career Outlook: Careers for night owls and early birds”. U.S. Bureau of Labor Statistics (na jeziku: engleski). Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  22. ^ Torpey, Elka (oktobar 2015). „Career Outlook: Careers for night owls and early birds”. U.S. Bureau of Labor Statistics (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-04-06. 
  23. ^ a b Danielle De Wolfe (28. 1. 2014). „Authors' sleep patterns & productivity”. ShortList.  /slika; alt. — arh. 1 (naver.com), alt. — arh. 2 (themarginalian.org)/
  24. ^ „Castro: his last battle”. the Guardian (na jeziku: engleski). 19. 2. 2008. Pristupljeno 19. 4. 2018. 
  25. ^ a b v g d đ e ž z i „Daily Rituals: Marcel Proust, Franz Kafka, and other artists who did great work in the wee hours.”. Slate. 18. 4. 2013. Arhivirano iz originala 18. 4. 2013. g. 
  26. ^ Giang, Vivian (23. 11. 2013). „11 Bizarre Sleeping Habits Of Highly Successful People”. SF Gate. Arhivirano iz originala 8. 8. 2014. g. — preko Business Insider. 
  27. ^ „The Vulture Transcript: Fran Lebowitz on Sarah Palin, Keith Richards, Her Side Career As a Law & Order Judge, and Much More”. Vulture. 
  28. ^ „At Night”. 
  29. ^ „On the Cover: Marilyn Manson”. Spin. 17. 5. 2007. Pristupljeno 11. 3. 2018. 
  30. ^ Salisbury, Harrison (1992). The New Emperors. HarperCollins. str. 103. 
  31. ^ Buckley, William F. (2004). Miles Gone Bye: A Literary Autobiography. Regnery Publishing. ISBN 978-0895260895. 
  32. ^ Buncombe, Andrew (2. 7. 2016). „Barack Obama: The nocturnal habits of America's 'night guy' president revealed”. The Independent. Pristupljeno 19. 1. 2018. 
  33. ^ „EXCLUSIVE: Inside Prince's Secret Midnight Outings”. Antoinette Bueno. 
  34. ^ McCullough, David (1992). Truman. Simon & Schuster. str. 508. ISBN 978-0671456542. 
  35. ^ McKeen, William (2008). Outlaw Journalist: The Life and Times of Hunter S. Thompson. W. W. Norton & Company. str. 104. ISBN 978-0-393-06192-5. „Sandy maintained the house, tiptoeing around until three o'clock in the afternoon, Hunter's usual waking hour.” 
  36. ^ Carpenter, Humphrey (4. 3. 2014). J.R.R. Tolkien: A Biography (na jeziku: engleski). Houghton Mifflin Harcourt. ISBN 9780547524429. 
  37. ^ Elsworth, Catherine (13. 6. 2007). „Travolta turns night owl to protect privacy”. Telegraph.co.uk. Pristupljeno 7. 3. 2016. 
  38. ^ „FZ: Drowning in the News Bath”. 
  39. ^ Rogers, Mary (18. 5. 1997). „A Midnight Conversation with Van Cliburn” (PDF). Fort Worth Star-Telegram. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 11. 2012. g. Pristupljeno 18. 8. 2009. 
  40. ^ Delphi Complete Works of Pliny the Elder (Illustrated). Delphi Classics. 29. 8. 2015. 
  41. ^ Rubinstein 1974, str. 211.
  42. ^ Krentz, Jayne Ann (2004). Truth and Dare. Penguin. str. 258.
  43. ^ Rubinstein 1974, str. 19.
  44. ^ The Little River Band All-Time Greatest Hits 1990 CEMA Special Markets

Citirana bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Rubinstein, Hilary (1974). The Complete Insomniac. London. 
  • Klein, Stefan (2008). Time. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ноћна_сова_(особа)&oldid=26954815”