Oblik vladavine
Oblik vladavine je element oblika države, koji definiše sistem organizacije najviših državnih organa, postupak njihovog formiranja, vrijeme aktivnosti i nadležnosti, i redoslijed interakcije ovih tijela među sobom i sa stanovništvom, kao i stepen učešća javnosti u njihovom formiranju.[1]
- Oblik vladavine u užem smislu je organizacija viših državnih organa vlasti (način organizovanja vrhovne vlasti u državi).
- Oblik vladavine u širem smislu je način organizacije i interakcije svih organa vlasti države.
Oblik vladavine ne treba miješati sa oblikom državne vlasti i političkim sistemom države. Sve zajedno, te tri karakteristike su komplementarne jedna drugoj i opisuju oblik države.
Oblik vladavine pokazuje:
- kako nastaju najviši organi vlasti u državi;
- kakva je njihova struktura;
- koji je princip u osnovi interakcije među državnim organima;
- kako izgraditi odnos između vrhovnog autoriteta i običnih građana;
- u kojoj mjeri organizacija države omogućava osiguranje prava i slobode građana.
Oblik vladavine je najstariji element koji karakteriše strukturu vlasti, koji je počeo da se izučava još u Antičkoj Grčkoj. U različitim periodima istorije, Oblik vladavine imao je drugačije značenje. U agrarnom društvu oblik vladavine je bio sveden samo na način izbora šefa države — putem nasljeđivanja ili putem izbora. Sa raspadom feudalizma i prelaskom na industrijsko društvo, u pratnji slabljenja moći monarha, javlja se konsolidacija predstavnika naroda, a Oblik vladavine počeo je da se razvija. Najveći značaj pridobilo je ne to kako je protekao prenos vlasti — putem nasljedstva ili biranjem šefa države u zemlji, nego to kako je organizovan odnos između šefa države, skupštine, sudstva, kako da međusobno uravnoteže svoja ovlašćenja,[2] tj. kako da podjele vlast.
Način utvrđivanja oblika vladavine
[uredi | uredi izvor]- Postupak prenosa vlasti (nasljedstvom ili putem izbora);
- Odgovornost viših državnih organa pred javnošću (u monarhije šef države ne preuzima nikakvu zakonsku odgovornost, za razliku od šefa države u republici);
- Podjele vlasti između organa državne vlasti.
Glavni oblici vladavine
[uredi | uredi izvor]Monarhija
[uredi | uredi izvor]Monarhija je oblik vladavine u kojok vrhovna državna vlast tokom života pripada isključivo šefu državu — monarhu, koji je stekao prijesto nasljednim putem i nije odgovoran narodu.
Osobine monarhije
[uredi | uredi izvor]- Jedini šef države je monarh;
- Vlast se prenosi nasljednim putem;
- Monarh zakonski ne odgovara.
Vrste monarhije
[uredi | uredi izvor]- Apsolutna monarhija je država u kojoj je monarh vrhovni autoritet u zemlji i u njegovim rukama je koncentrisana potpuna državna vlast (Saudijska Arabija, Oman, Katar). Posebna vlast je teokratska monarhija (Vatikan).
- Ograničena monarhija je država u kojoj pored monarha postoje i drugi državni organi, koji nisu potčinjeni njemu, a državna vlast je podijeljena između viših državnih organa, moć monarha je ograničena posebnim aktom (ustavom) ili tradicijom. Ograničene monarhije možemo podijeliti na:
- Klasna-predstavnička monarhija je monarhija u kojoj je vlast monarha ograničena na osnovu tradicije formiranja kriterijuma pripadnosti određenoj klasi (Zemski sabor u Rusiji,[3] Kortezi u Španiji) i po pravilu ima savjetodavnu ulogu.[4] Trenutno ovakav oblik monarhije nije na vlasti nigdje na svijetu.
- Ustavna monarhija je monarhija u kojoj je vlast monarha ograničena na osnovu specijalnog akta (ustava), gdje postoji viši organ državne vlasti, formiran putem izbora narodnih predstavnika (skupština). Ustavna monarhija se može podijeliti na:
- Dualistička monarhija je država u kojoj monarh ima punu izvršnu vlast, a ima dio i zakonodavne i sudske vlasti. Predstavničko tijelo postoji u takvom stanju i sprovode zakonodavne funkcije, ali monarh može da nametne veto na usvojene akte i po sopstvenom nahođenju može da raspusti predstavničko tijelo (Jordan, Maroko).
- Parlamentarna monarhija je država u kojoj monarh samo dio ostatka tradicije i on nema nikakve nadležnosti. Politički sistem u takvim monarhijama se zasniva na principu podjele vlasti (Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Danska).
Republika
[uredi | uredi izvor]Vidi još
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Čirkin V. E. Gosudarstvovedenie: Učebnik / V. E. Čirkin. - M. : Юristъ, 1999. - S. 138.
- ^ Vengerov A.B. Teoriя gosudarstva i prava: Učebnik dlя юridičeskih vuzov. - 3-e izd. – M.: Юrisprudenciя, 2000. – 528 s.
- ^ „Soslovno-predstavitelьnaя monarhiя v Rossii” (na jeziku: ruski). Labex.ru. Arhivirano iz originala 21. 07. 2015. g. Pristupljeno 2008-11-29.
- ^ Teoriя gosudarstva i prava / Pod red. Pigolkina A.S. - Izd-vo: Gorodec, 2003. - S. 43.