Osman Rastoder
Osman Rastoder | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1882. |
Mesto rođenja | Radmanci, Petnjica, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 26. januar 1946 (63/64 god.) |
Mesto smrti | FNRJ |
Vojna karijera | |
Služba | Kraljevina Italija Treći rajh |
Vojska | Muslimanska milicija Sandžaka |
Čin | komandant |
Učešće u ratovima | Drugi svetski rat |
Osman Rastoder (Radmanci, 1882 — 26. januar 1946) bio je komandant Muslimanske milicije Sandžaka u okolini Gornjeg Bihora tokom Drugog svetskog rata. Sarađivao je sa Italijanima i Nemcima tokom okupacije.[1]
Pripadao je grupi pristalica aneksije Sandžaka Velikoj Albaniji.[2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Mladost[uredi | uredi izvor]
Rastoder je rođen u bogatoj porodici i mogao je priuštiti sebi školovanje prvo u medresama u Novom Pazaru i Đakovici, a kasnije u Istanbulu. Poreklom su od Kuča i preselili se u Tursku 1915. godine i tamo ostali dok se Osman vratio na Balkan 1919. godine u Novi Pazar gde se oženio po drugi put. U dva braka imao je sedmoro dece. Godine 1926. vratio se u Petnjicu sa obe žene, gde je imenovan za mulu u selima Petnjica i Savin Bor. Od 1929. godine postavljen je za imama u lokalnoj džamiji. Pored maternjeg albanskog i srpskog jezika, Rastoder je govorio turski i arapski jezik.[3]
Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]
U junu 1941. godine Rastoder je imenovan za komandanta lokalnog muslimanskog odreda koji je u septembru 1941. godine postao odred Muslimanske milicije Sandžaka odgovornog za teritoriju Gornjeg Bihora.[4]
Početkom 1941. odnosi između gradova Petnjice i policije pogoršali su se usled ubistva Rastoderovog sina u Beranama.[5]
Tokom Trinaestojulskog ustanka, Rastoderov odred je napao ustanike oko Berana.[6] Njegove snage spalile su pravoslavne hrišćane u selima Goražde, Zagrađe, Tmušiće i Lješnici.[7] U jesen 1941. godine Rastoder je postavljen za komandanta odreda milicije u gornjem Bihoru sa sedištem u Petnjici.[8]
Zajedno sa komandantima milicije učestvovao je na konferenciji u selu Godijevo,[9] i pristao da napadne srpska sela u blizini Sjenice i drugih delova Sandžaka.[10] Dana 31. marta 1942. godine četnički vojvoda Pavle Đurišić je ponudio Rastoderu mirovni sporazum, što je on odbio.[11] Rastoder je favorizovao oružane sukobe sa srpskim stanovištvom u regionu, pre svega sa meštanima Bijelog Polja i Berana.[12]
Odred kojim je komandovao Rastoder, podržan od albanskih neregularnih snaga i nemačkih snaga, napao je i ubio 35 partizana i 19 italijanskih boraca bataljona Garibaldi dana 22. januara 1944. godine u blizini sela Vrbica (Berane).[13]
Ubijen je 26. januara 1946. godine od strane policije na planini Ladevac.[14]
Nasleđe[uredi | uredi izvor]
Jedna ulica u Petnjici nosi Rastoderovo ime.[15]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Scotti, Giacomo; Viazzi, Luciano (1999). Occupazione e guerra italiana in Montenegro: le aquile delle montagne nere. Mursia. str. 468.
- ^ Božović, Branislav; Vavić, Milorad (1991). Surova vremena na Kosovu i Metohiji: kvislinzi i kolaboracija u drugom svetskom ratu. Institut za savremenu istoriju. str. 194.
- ^ Milutin Živković - NDH U SRBIJI Ustaški režim u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici(april–septembar 1941, Posledice ustaške uprave NDH i recidivi njene politike prema muslimanima, Publishers: DRUŠTVO ISTORIČARA SRBIJE „STOJAN NOVAKOVIĆ“, INSTITUT ZA SRPSKU KULTURU PRIŠTINA-LEPOSAVIĆ, Belgrade 2017 p.294
- ^ Milutin Živković - NDH U SRBIJI Ustaški režim u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici(april–septembar 1941, Posledice ustaške uprave NDH i recidivi njene politike prema muslimanima, Publishers: DRUŠTVO ISTORIČARA SRBIJE „STOJAN NOVAKOVIĆ“, INSTITUT ZA SRPSKU KULTURU PRIŠTINA-LEPOSAVIĆ, Belgrade 2017 p.294
- ^ Agović, Halil. „Stare granice, opština nova”. Fragment from the book "Svedok Vremena". Petnjica municipality website. Arhivirano iz originala 22. 5. 2014. g. Pristupljeno 22. 5. 2014.
- ^ Božović, Branislav; Vavić, Milorad (1991). Surova vremena na Kosovu i Metohiji: kvislinzi i kolaboracija u drugom svetskom ratu. Institut za savremenu istoriju. str. 194. „... pravca prema Beranama dejstvovala je i muslimanska milicija iz Bihora, pod ko- mandom Osmana Rastodera koji je, zajedno sa Šefkijom Kušićem, bio pobornik pripajanja i toga dela Crne Gore, uključujući i Bijelo Polje, „Velikoj Albaniji". -->”
- ^ Milutin Živković - NDH U SRBIJI Ustaški režim u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici(april–septembar 1941, Posledice ustaške uprave NDH i recidivi njene politike prema muslimanima, Publishers: DRUŠTVO ISTORIČARA SRBIJE „STOJAN NOVAKOVIĆ“, INSTITUT ZA SRPSKU KULTURU PRIŠTINA-LEPOSAVIĆ, Belgrade 2017 p.294,
- ^ Bojović, Jovan R.; Titogradu, Istorijski institut SR Crne Gore u (1985). Prelomni događaji narodnooslobodilaćkog rata u Crnoj Gori 1943. godine: zbornik radova sa naućnog skupa održanog 19. i 20. XII 1983. Istorijski institut SRCG. str. 245.
- ^ Pajović, Radoje; Željeznov, Dušan; Božović, Branislav (1987). Pavle Đurišić, Lovro Hacin, Juraj Špiler. Centar za informacije i publicitet. str. 245. ISBN 978-86-7125-006-1.
- ^ Redžić, Vučeta (2002). Građanski rat u Crnoj Gori: Dešavanja od sredine 1942. godine do sredine 1945. godine. Stupovi. str. 61.
- ^ Lakić, Zoran (2009). „Pljevlja 1941–1945”. Istorija Pljevalja. Opština Pljevalja. str. 371.
- ^ Milutin Živković - NDH U SRBIJI Ustaški režim u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici(april–septembar 1941, Posledice ustaške uprave NDH i recidivi njene politike prema muslimanima, Publishers: DRUŠTVO ISTORIČARA SRBIJE „STOJAN NOVAKOVIĆ“, INSTITUT ZA SRPSKU KULTURU PRIŠTINA-LEPOSAVIĆ, Belgrade 2017 p.294,
- ^ „Akciju predvodio Osman Rastoder”. DAN (na jeziku: srpski). Pristupljeno 21. 5. 2014. „Tako je 22. januara oko 2.000 pripadnika fašističke milicije i albanske kvinslinške vojske i Njemaca izbilo od Rožaja u rejon sjeverozapadno od Berana. .... Tog kobnog dana 1944. godine jedan od partizanskih bataljona je trebalo da preduhitri miliciju kojom je komandovao Osman Rastoder, kako ne bi napala susjednu Policu. -->”
- ^ Milutin Živković - NDH U SRBIJI Ustaški režim u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici(april–septembar 1941, Posledice ustaške uprave NDH i recidivi njene politike prema muslimanima, Publishers: DRUŠTVO ISTORIČARA SRBIJE „STOJAN NOVAKOVIĆ“, INSTITUT ZA SRPSKU KULTURU PRIŠTINA-LEPOSAVIĆ, Belgrade 2017 p.295
- ^ „Ulica u Petnjici nazvana po vođi muslimanske milicije”. vijesti.me (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-06-02.