Otišić

Koordinate: 43° 51′ 15″ S; 16° 27′ 13″ I / 43.85402848186763° S; 16.45357816112797° I / 43.85402848186763; 16.45357816112797
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Otišić
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska
GradVrlika
OblastVrlička krajina
Stanovništvo
 — 2011.23
Geografske karakteristike
Koordinate43° 51′ 15″ S; 16° 27′ 13″ I / 43.85402848186763° S; 16.45357816112797° I / 43.85402848186763; 16.45357816112797
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina422 m
Otišić na karti Hrvatske
Otišić
Otišić
Otišić na karti Hrvatske
Otišić na karti Splitsko-dalmatinske županije
Otišić
Otišić
Otišić na karti Splitsko-dalmatinske županije
Ostali podaci
Poštanski broj21236 Vrlika
Pozivni broj+385 21

Otišić je naseljeno mjesto u sastavu grada Vrlike, Splitsko-dalmatinska županija, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se 5 km jugoistočno od Vrlike, između planine Svilaje i rijeke Cetine, odnosno Perućkog jezera.

Dijelovi Otišića su: Draga Otišićka, Gaj, Poljana, Dubrava, Ječmište, Krivošija, Ograde, Poljice Otišićke, Rudopolje Sinjsko, Svilaja, Ševina Njiva, Tavan i Vlake.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare opštine Sinj. Tokom rata u Hrvatskoj Otišić je bio u sastavu Republike Srpske Krajine. Selo je etnički očišćeno u hrvatskoj vojnoj operaciji Oluja.

Selo je zanimljivo i po tome što su u njemu pronađeni nalazi iz kamenog i rimskog doba, te ostaci starohrišćanske crkve.

U NOB-u je za vrijeme Drugog svijetskog rata sudjelovalo 95 stanovnika Otišića.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, Otišić je imao samo 23 stanovnika.[2]

Broj stanovnika po popisima[3]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
1.010 1.099 1.204 1.497 1.657 1.924 1.929 1.957 1.668 1.631 1.534 1.230 1.191 1.006 20 23

Popis stanovništva u SFRJ[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[4] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 996 1.052 1.156 1.513
Jugosloveni 6 126 37
Hrvati 2 1 13 12
ostali i nepoznato 2 12 24 9
Ukupno 1.006 1.191 1.230 1.534

Crkva[uredi | uredi izvor]

U selu se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Arhangel Mihailo iz 1889. godine.[5]

Prezimena[uredi | uredi izvor]

  • Arambašić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Borković — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Boščić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Vujasin — Pravoslavci, slave Aranđelovdan i Sv. Jovana
  • Vukoman — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Dragić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Despinić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Gajić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Grubić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Zagorac — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Jovčić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Katić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Kragulj — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Krivošić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Kričković — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Krunić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Meljanac — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Novak — Pravoslavci, slave Sv. Jovana i Sv. Filipa
  • Petrović — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Popadić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Rađen — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Ratić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Rnić — Pravoslavci, slave Sv. Panteliju
  • Rosić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Stanojević — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Stojanović — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Stojsavljević — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Subotić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Tomić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Trifunović — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Ustić — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Cvijetić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Špika — Pravoslavci, slave Aranđelovdan

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Iz povijesti Dalmacije (str. 122) — Bernard Stulli. ISBN 978-86-7397-073-8.
  2. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 22. 4. 2013. 
  3. ^ — Republika Hrvatska — Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  4. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  5. ^ Pravoslavni hram sv. Arhanđela Mihaila

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mapa[uredi | uredi izvor]

Fotografije[uredi | uredi izvor]