Petrovo polje (Dalmacija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na Petrovo polje sa Moseća

Petrovo polje je kraško polje u Dalmaciji, u današnjoj Hrvatskoj. Nastalo je tektonskim pokretima i kraškom erozijom.

Položaj i opis[uredi | uredi izvor]

Površina mu iznosi 57 km². Dugo je 17 km, a široko do 8 km. Dno polja se nalazi na 268 m n. v. Prostire se između planine Promine na zapadu, Svilaje na istoku i Moseća na jugu. Na sjeveru se preko Petrovog klanca, između Promine i Svilaje, nadovezuje na Kosovo polje. Prema jugoistoku se produžava u uzak koridor između Svilaje i Moseća, a na krajnjem zapadu, između Promine i Moseća se nalazi grad Drniš.

Geografske karakteristike[uredi | uredi izvor]

Južni dio polja je izrazito ravan i kroz njega protiče rijeka Čikola, dok je sjeverni dio brežuljkast. Krečnjačka uzvišenja u polju se nazivaju glavice, kao što su Kadina glavica (384 m n. v) i Balina glavica (362 m n. v). Tu je i Midenjak (345 m n. v.), Glavičina (336 m n. v.), Cecela (301 m n. v.).

Privreda[uredi | uredi izvor]

Ovo je jedno od najplodnijih polja u Dalmaciji sa razvijenom poljoprivredom. Najviše se gaje pšenica, kukuruz i vinova loza. U zapadnom dijelu polja se nalaze veliki drniški vinogradi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U doba Rimskog carstva se zvalo Campus Illyricus, a današnje ime se prvi put spominje u 11. vijeku. U Antičko doba su se na području Petrovog polja nalazila naselja Promona i Sinodijum. U srednjem vijeku je u Petrovom klancu bila tvrđava Petrovac. Za vreme turske vlasti, na tom području je postojala posebna nahija Petrovo polje.[1]

Naselja[uredi | uredi izvor]

Naselja smještena na obodu polja su: Drniš, Kričke, Ružić, Umljanović, Kljake, Čavoglave, Gradac, Otavice, Kanjane, Parčić, Miočić, Biočić, Tepljuh, Siverić, Badanj. Kadina Glavica se nalazi na istoimenom uzvišenju u polju, a Baljci i Mirlović Polje iznad polja, na obroncima Svilaje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]