Pomena

Koordinate: 42° 47′ 17″ S; 17° 20′ 42″ I / 42.787945890606906° S; 17.3450560446285° I / 42.787945890606906; 17.3450560446285
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pomena
Pomena
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
OpštinaOpština Mljet
Stanovništvo
 — 2011.52
Geografske karakteristike
Koordinate42° 47′ 17″ S; 17° 20′ 42″ I / 42.787945890606906° S; 17.3450560446285° I / 42.787945890606906; 17.3450560446285
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina19 m
Pomena na karti Hrvatske
Pomena
Pomena
Pomena na karti Hrvatske
Pomena na karti Dubrovačko-neretvanske županije
Pomena
Pomena
Pomena na karti Dubrovačko-neretvanske županije
Ostali podaci
Poštanski broj20226 Goveđari
Pozivni broj+385 20
Goli rt, najzapadnija tačka ostrva Mljet. U pozadini su ostrvo Pomeštak (sedina) i naselje Pomena (desno)
Pomena

Pomena (ital. Petraia или Poména) je naseljeno mesto u sastavu opštine Mljet, na ostrvu Mljetu, Dubrovačko-neretvanska županija, Republika Hrvatska.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Pomena je najzapadnije naselje na ostrvu Mljet. Nalazi se u maloj uvali, na severozapadnoj strani ostrva Mljeta. Pred uvalom se nalazi nenaseljeno ostrvce Pomeštak 300 metara od samog naselja. Pored njega tu je još nekoliko ostrvca. Lokalnim putem je spojena sa naseljem Polače 5 km, a od Sobre je udaljena 29 km.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare opštine Dubrovnik.

Na području današnje Pomene nađeni su ostaci nekadašnje rimske vile, što dokazuje da je ta mala uvala, zaštićena sa četiri ostrvca, bila naseljavana još i u antičko vreme. Verovatno je služila kao usputna lučica brodovima, koji su išli u smeru ostrva Korčule jer je i danas Korčuli to najbliža Mljetska luka. Uprkos antičkom naselju, za razliku od susednog naselja Polače, temelje današnjem naselju nisu dali Rimljani, već ribari iz Goveđara, koji su u Pomeni napravili malene magacine u koje su ostavljali svoj ribarski alat i mreže. Prvi stalni stanovnici su došli iz Goveđara, i osnovali su ribarsku zadrugu u mestu, ali je svoj najveći razvoj Pomena doživela izgradnjom hotela. Zbog hotela, u mestu se grade nove kuće te Pomena danas, zbog blizine Velikog i Malog jezera, turistički najjače mljetsko naselje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, Pomena je imala 52 stanovnika.

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
0 0 8 0 0 0 0 0 8 8 13 25 46 50 37 52

Napomena: Iskazuje se od 1981. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem iz naselja Goveđari. U 1880. iskazuje se kao deo naselja pod imenom Pomenta. Od 1890. do 1931. podaci su sadržani u naselju Goveđari.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Pomena je imalo 50 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
50 100%
ukupno: 50

Privreda[uredi | uredi izvor]

Naselje je nastalo kao ribarska luka te je svoju privredu u početku baziralo na ribolovu, ali i na poljoprivredi jer se u neposrednoj blizina mesta nalazi nekoliko vrlo plodnih polja. Izgradnjom hotela, Pomena se turistički vrlo razvija te danas svoju privredu temelji upravo na turizmu. Do sredine devedesetih godina 20. veka, u Pomeni je postojao i auto-kamp Sikjerica, koji je uspjšno poslovao, ali je zatvoren zbog potencijalne opasnosti od šumskih požara jer se nalazio u nacionalnom parku. Iako je turistička luka, Pomena nije brodskom linijom ni na koji način povezana s Dubrovnikom, ali u letnim mesecima u naselje pristaju hidrogliseri iz smera Dubrovnika, Korčule i Splita.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dubrovački muzej — Odjel socijalističke revolucije: Zbornik ostoka Mljeta Dubrovnik (1989)
  • R. Radovanović: Hrvatski Jadran, Naprijed, Zagreb 1999;
  • I. Dabelić: Mljet — zeleni otok, Vjesnik, Zagreb 2004;

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mapa[uredi | uredi izvor]

Fotografije[uredi | uredi izvor]