Prave čiope
Prave čiope | |
---|---|
Crna čiopa (Apus apus) | |
Apus apus | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Aves |
Red: | Apodiformes |
Porodica: | Apodidae |
Potporodice | |
Prave čiope (lat. Apodidae) su porodica iz reda čiope (Apodiformes) u kojoj se nalaze zajedno sa ćubastim čiopama (Hemiprocnidae) i kolibrijima (Trochilidae). Prave čiope su ptice koje veći deo života provode u vazduhu. Liče na laste ali im nisu srodne, a sličnost između njih posledica je konvergentne evolucije.
Opis[uredi | uredi izvor]
Mnoge vrste imaju kratak i račvast rep i vrlo duga srpasta krila. Perje im je tamno, a kljun mali. Noge su im veoma male i zakržljale i nisu u stanju da hodaju. Najmanji predstavnik pravih čiopa je vrsta pigmejska čiopica (Collocalia troglodytes) koja dostiže dužinu od oko 9 cm i težinu od oko 5,4 g, a najveći je purpurna iglorepa čiopa (Hirundapus celebensis) koja dostiže dužinu od oko 25 cm i težinu od oko 184 g.[1]
Veći deo života provode u letu, a tim švedskih naučnika je zabeležio da vrsta crna čiopa (Apus apus) bez prestanka može leteti i 10 meseci.[2] Crne čiope se hrane i spavaju u letu. Prave čiope su među najbržim pticama. Zabeleženo je da azijska čiopa (Hirundapus caudacutus) u letu dostiže brzinu od 169 km/h,[3] dok crna čiopa (Apus apus) dostiže brzinu od 31 m/s (112 km/h). Za godinu dana crna čiopa može da preleti najmanje 200,000 km.[4]
Prave čiope iz 4 roda koja pripadaju plemenu Collocaliini razvile su sposobnost eholokacije, koju koriste pri letu u mračnim pećinama u kojima se gnezde.[1] Vrsta troprsta čiopica (Aerodramus papuensis) koristi ovu sposobnost i noću van pećine.
Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]
Gnezda lepe svojom pljuvačkom za vertikalne površine, litice ili zidove zgrada. Rod Aerodramus koristi isključivo svoju pljuvačku za pravljenje gnezda (gnezda ptica iz ovog roda se koriste u Aziji za pravljenje supe). Inkubacija traje od 19 do 23 dana, a ptići gnezdo napuštaju posle 6 do 8 nedelja.[1]
Ishrana[uredi | uredi izvor]
Prave čiope se hrane insektima, kao što su muve, biljne vaši, vilini konjici, mravi, pčele i ose, kao i paucima.
Za razliku od ptica iz reda ptica pevačica (vrapčarki), koje obično imaju obilje hrane ali su im gnezda nebezbedna. Pravim čiopama su gnezda bezbedna ali se često sreću sa problemom nedostatka hrane.[5][6]
Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
Naseljavaju sve kontinente osim Antarktika, ali ih nema na dalekom severu i u velikim pustinjama.[7] Vrste iz predela sa umerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživeti kraće periode hladnog vremena padanjem u stanje slično hibernaciji.[1]
Klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Porodica pravih čiopa Apodidae se deli na dve potporodice, koje se dele na 4 plemena, koja uključuju veći broj rodova:[8][9]
- Potporodica Cypseloidinae
- Pleme Cypseloidini
- Rod Cypseloides
- Cypseloides cherriei
- Belobrada čiopa
(Cypseloides cryptus) - Garava čiopa
(Cypseloides fumigatus) - Belogruda čiopa
(Cypseloides lemosi) - Rotšildova čiopa
(Cypseloides rothschildi) - Velika mrka čiopa
(Cypseloides senex) - Cypseloides storeri
- Američka crna čiopa
(Cypseloides niger)
- Rod Streptoprocne
- Dvoštitasta čiopa
(Streptoprocne biscutata) - Tepujska čiopa
(Streptoprocne phelpsi) - Belopotiljka čiopa
(Streptoprocne semicollaris) - Beloogrličasta čiopa
(Streptoprocne zonaris) - Kestenjastoogrličasta čiopa
(Streptoprocne rutila)
- Dvoštitasta čiopa
- Rod Cypseloides
- Pleme Cypseloidini
- Potporodica Apodinae
- Pleme Collocaliini
- Rod Collocalia
- Salangana
(Collocalia esculenta) - Pećinska čiopica
(Collocalia linchi) - Pigmejska čiopica
(Collocalia troglodytes) - Bornejska čiopica
(Collocalia dodgei)
- Salangana
- Rod Aerodramus
- Sejšelska čiopica
(Aerodramus elaphrus) - Maskarenska čiopica
(Aerodramus francicus) - Indijska čiopica
(Aerodramus unicolor) - Filipinska čiopica
(Aerodramus mearnsi) - Halmaherska čiopica
(Aerodramus infuscatus) - Sulaveska čiopica
(Aerodramus sororum) - Seramska čiopica
(Aerodramus ceramensis) - Planinska čiopica
(Aerodramus hirundinaceus) - Beloguza čiopica
(Aerodramus spodiopygius) - Australijska čiopica
(Aerodramus terraereginae) - Himalajska čiopica
(Aerodramus brevirostris) - Indokineska čiopica
(Aerodramus rogersi) - Vulkanska čiopica
(Aerodramus vulcanorum) - Vajthedova čiopica
(Aerodramus whiteheadi) - Golonoga čiopica
(Aerodramus nuditarsus) - Majrova čiopica
(Aerodramus orientalis) - Palavanska čiopica
(Aerodramus palawanensis) - Mahovinognezda čiopica
(Aerodramus salangana) - Vanikoroanska čiopica
(Aerodramus vanikorensis) - Palauanska čiopica
(Aerodramus pelewensis) - Marijanska čiopica
(Aerodramus bartschi) - Ostrvska čiopica
(Aerodramus inquietus) - Atiuanska čiopica
(Aerodramus sawtelli) - Tahićanska čiopica
(Aerodramus leucophaeus) - Markižanska čiopica
(Aerodramus ocistus) - Crnognezda čiopica
(Aerodramus maximus) - Pećinska čiopa
(Aerodramus fuciphagus) - Žermenova čiopica
(Aerodramus germani) - Troprsta čiopica
(Aerodramus papuensis)
- Sejšelska čiopica
- Rod Hydrochous
- Džinovska čiopica
(Hydrochous gigas)
- Džinovska čiopica
- Rod Schoutedenapus
- Schoutedenapus myoptilus}-
- Shoutedenova čiopa
(Schoutedenapus schoutedeni)
- Rod Collocalia
- Pleme Chaeturini
- Rod Mearnsia
- Filipinska bodljorepa čiopa
(Mearnsia picina) - Papuanska bodljorepa čiopa
(Mearnsia novaeguineae)
- Filipinska bodljorepa čiopa
- Rod Zoonavena
- Madagaskarska bodljorepa čiopa
(Zoonavena grandidieri) - Saotomska bodljorepa čiopa
(Zoonavena thomensis) - Beloguza bodljorepa čiopa
(Zoonavena sylvatica)
- Madagaskarska bodljorepa čiopa
- Rod Telacanthura
- Crna bodljorepa čiopa
(Telacanthura melanopygia) - Šarena bodljorepa čiopa
(Telacanthura ussheri)
- Crna bodljorepa čiopa
- Rod Rhaphidura
- Srebrnoguza bodljorepa čiopa
(Rhaphidura leucopygialis) - Sabinova bodljorepa čiopa
(Rhaphidura sabini)
- Srebrnoguza bodljorepa čiopa
- Rod Neafrapus
- Bemova bodljorepa čiopa
(Neafrapus boehmi) - Kasinova bodljorepa čiopa
(Neafrapus cassini)
- Bemova bodljorepa čiopa
- Rod Hirundapus
- Azijska čiopa
(Hirundapus caudacutus)[10] - Purpurna iglorepa čiopa
(Hirundapus celebensis) - Srebrnoleđa iglorepa čiopa
(Hirundapus cochinchinensis) - Smeđoleđa iglorepa čiopa
(Hirundapus giganteus)
- Azijska čiopa
- Rod Chaetura
- Prugastoguza čiopa
(Chaetura spinicauda) - Maloantilska čiopa
(Chaetura martinica) - Sivoguza čiopa
(Chaetura cinereiventris) - Bledoguza čiopa
(Chaetura egregia) - Američka čiopa
(Chaetura pelagica)[10] - Voksova čiopa
(Chaetura vauxi) - Čepmanova čiopa
(Chaetura chapmani) - Kratkorepa čiopa
(Chaetura brachyura) - Pepeljastorepa čiopa
(Chaetura andrei) - Sikova čiopa
(Chaetura meridionalis) - Amazonska čiopa
(Chaetura viridipennis) - Kostarikanska čiopa
(Chaetura fumosa)
- Prugastoguza čiopa
- Rod Mearnsia
- Pleme Apodini
- Rod Aeronautes
- Belogrla čiopa
(Aeronautes saxatalis) - Belovrhorepa čiopa
(Aeronautes montivagus) - Andska čiopa
(Aeronautes andecolus)
- Belogrla čiopa
- Rod Tachornis
- Pigmejska palmina čiopa
(Tachornis furcata) - Neotropska palmina čiopa
(Tachornis squamata) - Antilska palmina čiopa
(Tachornis phoenicobia)
- Pigmejska palmina čiopa
- Rod Panyptila
- Velika lastorepa čiopa
(Panyptila sanctihieronymi) - Mala lastorepa čiopa
(Panyptila cayennensis)
- Velika lastorepa čiopa
- Rod Cypsiurus
- Azijska palmina čiopa
(Cypsiurus balasiensis) - Afrička palmina čiopa
(Cypsiurus parvus)
- Azijska palmina čiopa
- Rod Tachymarptis
- Bela čiopa
(Tachymarptis melba) - Šarena čiopa
(Tachymarptis aequatorialis)
- Bela čiopa
- Rod Apus
- Kejpverdska čiopa
(Apus alexandri) - Crna čiopa
(Apus apus) - Kanarska čiopa
(Apus unicolor) - Njanzanska čiopa
(Apus niansae) - Siva čiopa
(Apus pallidus) - Afrička crna čiopa
(Apus barbatus) - Forbs-Votsonova čiopa
(Apus berliozi) - Bredfildova čiopa
(Apus bradfieldi) - Madagaskarska čiopa
(Apus balstoni) - Tihookeanska čiopa
(Apus pacificus) - Salim Alijeva čiopa
(Apus salimalii) - Blajtova čiopa
(Apus leuconyx) - Kukova čiopa
(Apus cooki) - Tamnoguza čiopa
(Apus acuticauda) - Mala čiopa
(Apus affinis) - Kućna čiopa
(Apus nipalensis) - Horusova čiopa
(Apus horus) - Afrička čiopa
(Apus caffer) - Bejtsova čiopa
(Apus batesi) - Čiopa Fernanda Poa
(Apus sladeniae)
- Kejpverdska čiopa
- Rod Aeronautes
- Pleme Collocaliini
Status[uredi | uredi izvor]
Ni jedna vrsta čiope nije izumrla od 1600. godine,[11] mada je organizacija BirdLife International procenila da je gvamska čiopa ugrožena vrsta, a vrste Aerodramus sawtelli, Apus acuticauda, Schoutedenapus schoutedeni, sejšelska i tahitska čiopa su navedene kao ranjive; dvanaest drugih vrsta su blizo statusa grožene vrste ili nema dovoljno podataka za klasifikaciju.[12]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g Forshaw, Joseph; Collins, Charles T. (1991). pp. 134–136.
- ^ Ptice info
- ^ Bourton, Jody (2. 3. 2010). „Supercharged swifts fly fastest”. BBC News.
- ^ Piper, Ross. (2007).
- ^ Lack, David; Lack, Elizabeth. (1951). pp. 501–546
- ^ Boersma, P Dee. (1982). pp. 733–750
- ^ Martins, Thais; Mead, Christopher J. (2003). pp. 346–350.
- ^ „Swifts, hummingbirds & allies”. World bird list version 3.3. International Ornithologists' Union. Arhivirano iz originala 28. 1. 2012. g. Pristupljeno 9. 1. 2017.
- ^ Chantler, Phillip; Driessens, Gerard. (2000). pp. 19–20
- ^ a b V. F. Vasić; D. V. Simić; Ž. Stanimirović; M. Karakašević; M. Šćiban; M. Ružić; S. Kulić; M. Kulić i S. Puzović. „Srpska nomenklatura ptica”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2018. g. Pristupljeno 11. 10. 2018.
- ^ del Hoyo, Josep; Elliott, Andrew; Sargatal, Jordi; Christie, David A.; de Juana, Eduardo (ur.). „Apodidae”. Handbook of the Birds of the World Alive. Lynx Edicions. Pristupljeno 10. 9. 2013. [Pretplata neophodna (pomoć)].
- ^ „Apodidae”. Species. BirdLife International. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 27. 10. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Piper, Ross (2007). Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals. Greenwood Press.
- Lack, David; Lack, Elizabeth (1951). „The breeding biology of the Swift Apus apus”. Ibis. 93 (4): 501—546. doi:10.1111/j.1474-919X.1951.tb05457.x.
- Boersma, P. Dee (1982). „Why some birds take so long to hatch”. The American Naturalist. 120 (6): 733—750. doi:10.1086/284027.
- Martins, Thais; Mead, Christopher J. (2003). „Swifts”. Ur.: Perrins, Christopher. The Firefly Encyclopedia of Birds. Firefly Books. str. 346-350. ISBN 978-1-55297-777-4.
- Collins, Charles T. (1991). Forshaw, Joseph, ur. Encyclopaedia of Animals: Birds. London: Merehurst Press. str. 134—136. ISBN 978-1-85391-186-6.
- Chantler, Phillip; Driessens, Gerard (2000). Swifts: A Guide to the Swifts and Treeswifts of the World. London: Pica Press. str. 19—20. ISBN 978-1-873403-83-9.
- Jobling, James A (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. ISBN 978-1-4081-2501-4.
- Walker, Mark (2016). Swift Summers. Sheffield: Sicklebrook Publishing. ISBN 978-1-329-96309-2. Online copy to download
- Kaufman, Kenn (2001). Lives of North American Birds. Oxford: Houghton Mifflin Harcourt. ISBN 978-0-618-15988-8.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Swift sounds on xeno-canto.org
- iOS Example Swift Examples