Prelom rebara

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Prelom rebara
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnosturgentna medicina
MKB-10S22.3-S22.4
MKB-9-CM807.0, 807.1
DiseasesDB11553
eMedicineemerg/204 radio/609
MeSHD012253

Prelom rebara,[1] (lat. fractura costarum), je delimični ili potpuni prekid kontinuiteta rebara, nastao kao posledica dejstva mehaničke sile koja nadmašuje otpornost koštanog tkiva. Mehanička sila na mestu delovanja oštećuje i meke strukture pa su prelomi rebara često udruženi sa nagnječenjem, oguljotinom ili razderinom.[2]

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Pošto grudni koš zauzima veliki deo tela, on ima istureni položaj i često je sklon povredama. U toku tih povreda, rebra su najviše izložena povredama, pa i prelomima rebara. Kod mlađih osoba, zahvaljujući elastičnosti rebara, pojava preloma je znatno ređe nego kod starijih osoba, kod kojih osim zakrečenosti hrskavice nastaje i staračka osteoporoza.[3]

Kako je je srednji deo grudnog koša najistureniji, najčešće se prelomi rebara javljaju kod srednjih rebara, a najređe kod gornja tri, koja su na izvestan način zaklonjena ključnom kosti.[4] Lokalizacija preloma je najčešća na prednjim ili zadnjim zavojima, a prouzrokovana je neposrednim (direktnim) ili posrednim (indirektnim) dejstvom sile.

Faktora rizika[uredi | uredi izvor]

Prelomu rebra obično prethodi značajna povreda i većina preloma rebara su posledica nesrećnog događaja. Prelomi rebra mogu nastati i spontano ili u toku neadekvatne povrede u čijoj osnovi su bolesti kao što je osteoporoza ili koštane metastaze. Najčešći faktori rizika za prelom rebara su:[3]

Vrste preloma[uredi | uredi izvor]

Poprečni prelomi

Poprečni prelomi rebara obično su izazvani direktnim i snažnim udarom mehaničkog oruđa u grudni koš. Kod ovi preloma prelomljeni krajevi kosti ponekad bivaju utisnuti u dubinu, pa mogu izazvati rascep porebrice i povrede unutrašnjih organa (plućea srce, krvne sudove)

Kosi prelomi

Kosi prelomi rebara obično su izazvani posrednim dejstvom mehaničke sile, pri kompresiji grudnog koša. Najčešće su lokalizovani na prednjoj ili zadnjoj krivini. Kod ovih preloma fragmenti su oštri, a površina preloma je upravljena medijalno (prema sredini) ili lateralno (prema spolja), te ako je polomljeno više rebara nastajue znatna pokretljivost i deformacija zida grudnog koša iznad mesta povrede.

Prelom u vidu kapka

Segmentalni prelom rebara (dva ili više) u istim linijama (dve ili više), klinički je poznat kao „torakalni (grudni) kapak“. Zato se grudni kapak, definiše kao preloma najmanje tri uzastopna rebra na najmanje dve lokacije. Sa tačke urgentnog zbrinjavanja ova vrsta preloma je značajna jer dovodi do poremećaja ventilacije pluća, sa pratećom hipoksemijom. Grudni kapak se može jati kod 10% povreda zida grudnog koša i, povezani su sa stopom smrtnosti do 36% zbog paradoksalnog disanja, i dužih perioda mehaničke ventilaciju koja može dovesti do upale pluća i sepse.[5][6]

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Za prelom rebara je karakteristično da se u oko 40% slučajeva dijagnostikuju tek nakon nakon nekoliko dana od povrede. Zato svaki jak bol u predelu grudnok koša, u kliničkom radu treba shvatiti kao mogući prelom rebara.[3]

Ponekad se dijagnoza preloma rebara postavlja posredno, odnosno može se sa sigurnošću zaključiti na osnovu postojanja plućne kontuzije, hematopneumotoraksa, velikih povreda krvnih sudova u grudnom košu.[3]

Objektivni pregled[uredi | uredi izvor]

Paradoksalno disanje kod preloma rebara

Dijagnoza preloma rebra se često postavlja opipavanjem (palpacijom) na mestu povrede, kada se pod prstima osećaju neravnine na površini rebara, pojava oštrog bola praćenog pucketanjem (krepitacijama) i pomeranjem delova polomljenih rebara pri jačem pritisku.

Kod bolesnika sa prelomima donjih rebara (9,10,11, rebro), može doći do povreda trbušnih organa i velikih krvnih sudova, pa pri objektivnom pregledu to treba imati u vidu.

Radiološka dijagnostika[uredi | uredi izvor]

3-D Kompjuterizovana tomografija, serijskog preloma rebara (2-10 rebra) s dislokacijom prelomljenih fragmenata, 5-7 rebra.

Sumnja na prelom rebara najpouzaanije se potvrđuje;

Dijagnostika prelom rebra nije uvek laka, kao i dijagnostika komplikacija ovih preloma koji moraju pravovremeno biti uočeni jer mogu životno da ugroze povređenog zbog; krvarenja, povreda srčane i plućne maramice, pluća i organa trbuha.

Veoma retko na radiografiji mogu se uočiti prelomi prvog i drugog rebra. Kako je za nastanak ovih preloma potrebna velika kontuziona sila, tokom pregleda treba obratiti pažnju i na stanje ostalih organa u grudnoj duplji, zbog mogućih trauma srca, rascepa bronnhija i povreda velikih krvnih sudova.

Takođe radiološkom dijagnostikom treba isključiti i moguće druge povrede (npr trbuha i trbušnih organa, galave i vrata i udova, uključujući i velike zglobove...) koje mogu biti udružene sa prelomom rebara.

Terapija[uredi | uredi izvor]

Ne postoji poseban tretman za lečenje preloma rebara, a osnovne mere terapije predviđaju;

Opšte mere
  • Kupiranje interkostalnog bola, je na prvom mestu, jer bol može ozbiljno kompromitovati disanja. Bol se trajnije može kupirati epiduralnom blokadom ili plasiranjem epiduralnog katetera.
  • Mirovanje.
  • Suzbijanje kašlja.
  • Sprečavanje sekundarne infekcije pluća.
Simptomatske mere
  • Zaustavljanje krvarenja.
  • Sanacija rascepa srčane i plućne maramice, dijafragme, jetre, slezine, creva.
  • Sanacija pneumotoraksa i hemotoraksa itd.

Komplikacije[uredi | uredi izvor]

Kao posledica preloma rebara mogu da nastanu razne komplikacije, prećene lakšim ili težim posledicama;[4]

Infekcija

Na mestu preloma, može nastati infekcija izlivene krvi, sa pojavom osteomijelitisa (gnojenja kostiju) ili apscesa (lat. abscessus) zida grudnog koša, sa mogućom sepsom.

Povrede krvnih sudova

Slomljeni krajevi rebara mogu izazvati rascep međurebarnih krvnih sudova, i doduše retko, dovesti do masne embolije, ili smrtonosnog krvarenja u grudnu duplju, ako je istovremeno pocepana i porebrica.

Povrede unutrašnjih organa

Kao posledica preloma rebara mogu nastati povrede unutrašnjih organa (grudnog koša ili trbuha) freagmentima polomljenih rebara, kao što su;

Funkcionalni poremećaji

Kao posledica preloma rebara mogu nastati sledeći funkcionalni poremećaji u grudnom košu:

  • Umanjen obim disanja, jer prelom rebara prati jak bol, koji često, ograničava fiziološke pokrete grudnog koša.
  • Atelektaza i sekundarna upala pluća, jer kod preloma rebara pokreti rebara mogu biti i veoma opsežni i da spljošte grudni koš i time spreče širenje pluća kod inspiracije (udaha).[7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rib Fracture. Free Medical Dictionary. 2015. Pristupljeno 1. 4. 2016. 
  2. ^ Ćeremilac A. Patologija mehaničkih povreda (sudsko medicinski značaj) Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1973
  3. ^ a b v g Ćeramilac A. Opšta i specijalna patologija mehaničke traume. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1986
  4. ^ a b Wang, H. W.; Xiang, Q.; Li, C. Q.; Zhou, Y. (maj 2013). „Traumatic vertebral fractures with concomitant fractures of the first rib”. Orthop Surg. 5 (2): 100—4. PMC 6583624Slobodan pristup. PMID 23658044. doi:10.1111/os.12039. 
  5. ^ Mohr, M.; Abrams, E.; Engel, C.; Long, W. B.; Bottlang, M. (2007). „Geometry of human ribs pertinent to orthopedic chest-wall reconstruction”. J Biomech. 40 (6): 1310—1317. PMID 16831441. doi:10.1016/j.jbiomech.2006.05.017. 
  6. ^ Ciraulo, D. L.; Elliott, D.; Mitchell, K. A.; Rodriguez, A. (maj 1994). „Flail chest as a marker for significant injuries”. J Am Coll Surg. 178 (5): 466—70. PMID 8167883. 
  7. ^ a b Wanek S, Mayberry JC (januar 2004). „Blunt thoracic trauma: Flail chest, pulmonary contusion, and blast injury”. Critical Care Clinics. 20 (1): 71—81. PMID 14979330. doi:10.1016/S0749-0704(03)00098-8. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).