Privreda Etiopije
Privreda Etiopija | |
---|---|
![]() | |
Valuta | Etiopski bir |
Članstvo u organizacijama | AU, AfCFTA, COMESA, IGAD, WTO |
Statistika | |
BDP (nominalna) | |
BDP rast |
|
BDP po stanovniku | |
BDP po sektoru |
|
Inflacija (IPC) | 13.833% (2018)[1] |
Stanovništvo ispod linije siromaštva |
|
Džini indeks |
|
Radna snaga | |
Glavne industrije | tekstilna industrija, industrija hrane i pića, hemijska industrija, cement |
Razmena | |
Izvoz | ![]() |
Izvozna dobra | kafa, živa stoka, zlato, biljna ulja, proizvodi od kože |
Glavni izvozni partneri |
|
Uvoz | ![]() |
Uvozna dobra | naoružanje, metal i metalni proizvodi, vozila, petroleum |
Glavni uvozni partneri | |
SDI stock | ![]() |
Javne finansije | |
Javni dug | ![]() |
Prihodi | 11,24 milijardi (2017)[3] |
Rashodi | 13,79 milijardi (2017)[3] |
Ekonomska pomoć | $308 miliona (2001[ažuriranje]) |
Sve vrednosti, ako nije drugačije naznačeno, izražene su u američkim dolarima |
Ekonomija Etiopije je mešovita i tranziciona ekonomija sa velikim javnim sektorom. Vlada Etiopije je u procesu privatizacije mnogih državnih preduzeća i kreće se prema tržišnoj ekonomiji.[10] Međutim, u bankarskom, telekomunikacijskom i transportnom sektoru dominiraju preduzeća u vlasništvu države.[11]
Etiopija ima jednu od najbrže rastućih ekonomija na svetu i druga je najmnogoljudnija zemlja u Africi. Mnoge nekretnine u vlasništvu vlade tokom prethodnog režima sada su privatizovane i u procesu su privatizacije. Međutim, određeni sektori poput telekomunikacija, finansijskih i osiguravajućih usluga, usluga vazdušnog i kopnenog prevoza i maloprodaje smatraju se strateškim sektorima i očekuje se da će u doglednoj budućnosti ostati pod državnom kontrolom. Gotovo 50% stanovništva Etiopije je mlađe od 18 godina i iako se upis na obrazovanje na osnovnom i tercijarnom nivou značajno povećao, otvaranje novih radnih mesta nije nadoknađeno povećanim rezultatima obrazovnih zavoda. Zemlja mora da stvori stotine hiljada radnih mesta svake godine samo da bi bila u toku sa rastom stanovništva.[12]
Sektori[uredi | uredi izvor]
Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]
Od 2015. godine, poljoprivreda čini skoro 40,5% BDP-a, 81% izvoza i 85% radne snage.[13] Mnoge druge ekonomske aktivnosti zavise od poljoprivrede, uključujući marketing, preradu i izvoz poljoprivrednih proizvoda. Proizvodnja je pretežno uzdržavajućeg karaktera, a veliki deo robnog izvoza obezbeđuje mali poljoprivredni sektor useva. Glavni usevi uključuju kafu, mahunarke (npr. grašak), uljano seme, žitarice, krompir, šećernu trsku i povrće. Izvoz je gotovo u potpunosti poljoprivredna roba, a kafa je najveći zarađivač deviza, a njegova industrija cveća postala je novi izvor prihoda: za 2005/2006 kafa iz Etiopije predstavljala je 0,9% svetskog izvoza, i uljarica i cveće od kojih svaki predstavlja 0,5%.[14] Etiopija je drugi najveći proizvođač kukuruza u Africi. Godine 2000. stoka iz Etiopije doprinela je 19% ukupnog BDP-a.[15]
Od 2008. neke zemlje koje uvoze većinu svoje hrane, kao što je Saudijska Arabija, počele su planirati kupovinu i razvoj velikih površina obradive zemlje u zemljama u razvoju, kao što je Etiopija.[16] Oduzimanje zemlje izazvalo je strah od izvoza hrane u prosperitetnije zemlje dok se lokalno stanovništvo suočava sa vlastitim nedostatkom.
Šumski proizvodi su uglavnom trupci koji se koriste u građevinarstvu.[17]
Ribolov u Etiopiji je u potpunosti u slatkoj vodi, jer nema morsku obalu. Iako se ukupna proizvodnja kontinuirano povećava od 2007. godine, ribarstvo je vrlo mali deo ekonomije. Ribolov je pretežno zanatski. U 2014. godini u sektoru je bilo zaposleno skoro 45 000 ribara, a samo 30% njih je bilo zaposleno sa punim radnim vremenom.[18]
Tekstilna industrija[uredi | uredi izvor]
Zaposleni u etiopskim fabrikama odeće, koji rade za brendove poput Guess, H&M ili Calvin Klein, primaju mesečnu platu od 26 dolara mesečno. Ove vrlo niske plate dovele su do niske produktivnosti, čestih štrajkova i visokog prometa. Neke fabrike su u proseku zamenile sve zaposlene na svakih 12 meseci, navodi se u izveštaju Stern centra za poslovanje i ljudska prava za 2019. godinu na njujorškom univerzitetu.
Izveštaj kaže: „Umesto poslušne i jeftine radne snage koju promovišu u Etiopiji, dobavljači sa stranim kompanijama sreli su zaposlene koji su nezadovoljni svojim platama i životnim uslovima i koji žele da protestuju sve više zaustavljajući posao ili čak odustajući od toga. Svetski brendovi i strani proizvođači nisu predviđali da je osnovna plata jednostavno preniska za radnike da zarađuju za život. »[19]
Energetika[uredi | uredi izvor]
Vodena energija i šume glavni su izvori energije u Etiopiji. Zemlja koristi oko 90 posto svojih potreba za električnom energijom iz hidroelektrana, što znači da će proizvodnja električne energije, kao i poljoprivreda, zavisiti od obilnih kišnih padavina. Trenutno instalirani kapacitet je ocenjen na oko 2000 megavata, a planirano je proširenje na 10 000 megavata. Generalno, Etiopljani se oslanjaju na šume za skoro sve svoje energetske i građevinske potrebe; rezultat je bio krčenje velikog dela planine tokom poslednje tri decenije.[20]
Manje od polovine gradova Etiopije priključeno je na nacionalnu mrežu. Potrebe za naftom zadovoljavaju se uvozom rafiniranih proizvoda, mada se nešto nafte izvlači na kopno iz Sudana. Istraživanje nafte u Etiopiji traje decenijama, otkad je car Hajle Selasije dodelio 50-godišnju koncesiju u septembru 1945.[21]
Nedavna otkrića nafte i gasa širom Istočne Afrike videla su region kao novog igrača u globalnoj industriji nafte i gasa. Međutim, snažan pad cena nafte i očekivanja za oporavak sa niskim cenama u narednim godinama sve više dovode u pitanje ekonomsku održivost industrije na ovom regionu.[22] Rezerve se procenjuju na 4 biliona kubnih stopa (110 × 109 m³), dok se u regionu Gambela koja graniči sa Sudanom istražuje gas i nafta.
Očekivalo se da će ova otkrića doneti milijarde dolara godišnjih ulaganja u region tokom naredne decenije. Prema procenama BMI, rezultati u poslednjih nekoliko godina su više nego u bilo kojem drugom regionu na svetu, a otkrića se očekuju da se nastave narednih nekoliko godina. Međutim, pad globalnih cena nafte ugrožava komercijalnu održivost mnogih ovih perspektiva gasa.[23]
Turizam[uredi | uredi izvor]
Pored veleprodaje i maloprodaje, transporta i komunikacija, uslužni sektor se gotovo u potpunosti sastoji od turizma. Razvijen 1960-ih, turizam je u velikoj meri opao tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, pod vojnom vladom. Oporavak je počeo 1990-ih, ali rast je bio ograničen nedostatkom odgovarajućih hotela i druge infrastrukture, uprkos procvatu izgradnje malih i srednjih hotela i restorana i uticaju suše, ratu s Eritrejom 1998–2000. i spektar terorizma. Godine 2002. u zemlju je ušlo više od 156.000 turista, od kojih su mnogi Etiopljani posetili iz inostranstva, potrošivši više od 77 miliona dolara. U 2008. godini broj turista koji ulaze u zemlju povećan je na 330.000.[24] U 2015. godini, Etiopija je proglašena za „najbolju svjetsku turističku destinaciju“ od strane Evropskog saveta za turizam i trgovinu.[25]
Rudarstvo[uredi | uredi izvor]
Rudarski sektor je mali u Etiopiji. Zemlja ima ležišta uglja, opala, dragog kamenja, kaolina, gvožđe rude, sode pepela i tantala, ali samo se zlato minira u značajnim količinama. Godine 2001. proizvodnja zlata iznosila je oko 3,4 tone.[20] Vađenje soli iz solnih korita u depresiji Afar, kao i iz izvora soli u okruzima Dire i Afder na jugu, ima samo unutrašnju važnost i izvozi se samo zanemarljiva količina.
Makroekonomska kretanja[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Ethiopia_econ_1976.jpg/300px-Ethiopia_econ_1976.jpg)
Sledeća tabela prikazuje trend bruto domaćeg proizvoda Etiopije po tržišnim cenama, prema procenama Međunarodnog monetarnog fonda sa ciframa u milionima etiopskog Bira:[26]
Year | Bruto domaći proizvod | BDP (USD) | Američki dolar |
---|---|---|---|
Bir (milion) | po stanovniku | razmena | |
1980 | 14,665 | 190 | 2.06 Birr |
1990 | 25,011 | 257 | 2.06 |
1995 | 47,560 | 148 | 5.88 |
2000 | 64,398 | 124 | 8.15 |
2005 | 106,473 | 169 | 8.65 |
2006 | 131,672 | 202 | 8.39 |
2007 | 171,834 | 253 | 8.93 |
2008 | 245,973 | 333 | 9.67 |
2009 | 386,215 | 398 | 12.39 |
2010 | 427,026 | 361 | 13.33 |
2017 | 803,350 | 846 |
U sledećoj tabeli prikazani su glavni ekonomski pokazatelji u periodu 1980–2017. Inflacija ispod 5% je zelene boje.[27]
Godina | BDP ((PPP u američkim dolarima)) |
BDP po stanovniku (PPP u američkim dolarima) |
Rast BDP-a |
Inflacija (procenat) |
Dug Vlade ( % BDP-a) |
---|---|---|---|---|---|
1980 | 10.8 | 313 | ![]() |
![]() |
n/a |
1981 | ![]() |
![]() |
n/a | ![]() |
n/a |
1982 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1983 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1984 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1985 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1986 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1987 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1988 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1989 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1990 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1991 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
n/a |
1992 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
87.1% |
1993 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1994 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1995 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1996 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1997 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1998 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1999 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2000 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2001 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2002 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2003 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2004 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2005 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2006 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2007 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2008 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2009 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2010 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2011 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2012 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2013 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2014 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2015 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2016 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2017 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Spoljna trgovina[uredi | uredi izvor]
Do 2013. godine, glavna poljoprivredna izvozna kultura bila je kafa, koja je osigurala oko 26,4% deviznih prihoda Etiopije. Početkom 2014. godine izvoz uljarica je bio važniji.[28] Kafa je kritična za etiopsku ekonomiju. Više od 15 miliona ljudi (25% stanovništva) sredstva za život potiče iz sektora kafe.
Ostali izvoz uključuje žive životinje, kožu i proizvode od kože, hemikalije, zlato, mahunarke, uljano seme, cveće, voće i povrće i khat (ili kat), listopadni grm koji ima psihotropne kvalitete kada se žvaće. Prekogranična trgovina pastoralista često je neformalna i van državne kontrole i regulacije. U istočnoj Africi preko 95% prekogranične trgovine vrši se preko neslužbenih kanala, a neslužbena trgovina živom stokom, devama, ovcama i kozama iz Etiopije koja se prodaje Somaliji, Keniji i Džibutiju ostvaruje procenjenu ukupnu vrednost između 250 i 300 američkih dolara. milion godišnje (100 puta više od zvanične cifre).[29] Ova trgovina pomaže snižavanju cena hrane, povećanju sigurnosti hrane, oslobađanju tenzija od granica i podsticanju regionalne integracije. Međutim, postoje i rizici jer neregulisana i nedokumentirana priroda ove trgovine rizikuje da se bolesti lakše šire preko državnih granica. Pored toga, vlada Etiopije navodno nije zadovoljna izgubljenim poreznim prihodima i deviznim prihodima. Nedavne inicijative su težile dokumentovanju i regulisanju ove trgovine.
Etiopiji nedostaje dovoljno deviza, u zavisnosti od nekoliko ranjivih useva zbog svojih deviznih zarada i oslanjajući se na uvoznu naftu. Finansijski konzervativna vlada preduzela je mere za rešavanje ovog problema, uključujući stroge kontrole uvoza i oštro smanjene subvencije na maloprodajne cene benzina. Ipak, ekonomija u velikoj mjeri nije u stanju da podrži visoke vojne izdatke, olakšavanje suše, ambiciozan plan razvoja i neophodni uvoz poput nafte; stoga zavisi od strane pomoći.
U decembru 1999, Etiopija je potpisala sporazum o zajedničkom ulaganju sa 1,4 milijarde dolara sa malezijskom naftnom kompanijom Petronas za razvoj ogromnog polja prirodnog gasa u somalijskoj regiji. Međutim, do 2010. godine primena nije uspela i Petronas je svoj udeo prodao drugoj naftnoj kompaniji.[30]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d „World Economic Outlook Database, October 2019”. IMF.org. International Monetary Fund. Pristupljeno 14. april 2020.
- ^ „Global Economic Prospects, January 2020 : Slow Growth, Policy Challenges” (PDF). openknowledge.worldbank.org. World Bank. str. 147. Pristupljeno 14. april 2020.
- ^ a b v g d đ e ž „The World Factbook”. CIA.gov. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 10. 12. 2016. g. Pristupljeno 14. april 2020.
- ^ „Poverty headcount ratio at national poverty lines (% of population)”. data.worldbank.org. World Bank. Pristupljeno 14. april 2020.
- ^ „Poverty headcount ratio at $1.90 a day (2011 PPP) (% of population) - Ethiopia”. data.worldbank.org. World Bank. Pristupljeno 14. april 2020.
- ^ „GINI index (World Bank estimate)”. data.worldbank.org. World Bank. Pristupljeno 14. april 2020.
- ^ Selima., Jāhāna (2015). Work for human development (PDF). Human Development Report. United Nations Development Programme. ISBN 9789211263985. OCLC 936070939.
- ^ „Labor force, total - Ethiopia”. data.worldbank.org. World Bank. Pristupljeno 14. april 2020.
- ^ „Employment to population ratio, 15+, total (%) (modeled ILO estimate)”. data.worldbank.org. World Bank. Pristupljeno 14. april 2020.
- ^ „Ethiopia Moves Toward Privatization. It’s Not about Money. It’s About Tech.”. Moguldom. 10. 1. 2017. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Ethiopia sells off seven state firms, to offer more”. Reuters (na jeziku: engleski). 29. 3. 2012. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „A brittle Western ally in the Horn of Africa”. The Economist. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Africa :: Ethiopia — The World Factbook - Central Intelligence Agency”. www.cia.gov. Arhivirano iz originala 24. 12. 2018. g. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „The Federal Democratic Republic of Ethiopia : Selected Issues”. IMF (na jeziku: engleski). Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Livestock sector brief” (PDF). Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Arable Land, the new gold rush - Afrik.com : Africa news, Maghreb news - The african daily newspaper”. web.archive.org. 23. 9. 2009. Arhivirano iz originala 23. 09. 2009. g. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ Silviculture in the tropics. Springer. str. 261-272. ISBN 9783642199851.
- ^ „FAO Fisheries & Aquaculture - Country Profile”. www.fao.org. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „En Ethiopie, les petites mains de H&M ou Calvin Klein gagnent 23 euros par mois”. Le Monde.fr (na jeziku: francuski). 8. 5. 2019. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ a b „About this Collection | Country Studies | Digital Collections | Library of Congress”. Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „OIL: Sinco Places a Bet”. Time. 17. 9. 1945. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Africa’s exports by region | Bright Africa”. web.archive.org. 25. 2. 2016. Arhivirano iz originala 25. 02. 2016. g. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ Krauss, Clifford (15. 5. 2017). „Oil Prices: What to Make of the Volatility”. The New York Times. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „UNData”. data.un.org. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ Hutchinson, John (14. 7. 2015). „Ethiopia is named World's Best Tourism Destination”. Mail Online. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Report for Selected Countries and Subjects”. www.imf.org. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Error”. www.imf.org. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Oilseed overtakes coffee as Ethiopia's top export earner”. Ethiosports. 30. 6. 2014. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Publications”. ODI (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 12. 11. 2010. g. Pristupljeno 14. 4. 2020.
- ^ „Petronas seeks sale Ethiopian oil rights: official”. Reuters (na jeziku: engleski). 11. 10. 2010. Pristupljeno 14. 4. 2020.