Rak gušterače

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rak gušterače
Dijagram koji prikazuje položaj pankreasa, iza stomaka (koji je transparentan u ovoj šemi).
SpecijalnostiOnkologija
SimptomiŽuta koža, bol u abdomenu ili leđima, neočekivan gubitak težine, svetlo-obojen izmet, taman urin, gubitak apetita[1]
Vreme pojaveNakon 40 godina života[2]
Faktori rizikaPušenje duvana, gojaznost, dijabetes, pojedini retki genetički poremećaji[2]
Dijagnostički metodMedicinski imidžing, testovi krvi, biopsija tkiva[3][4]
PrevencijaNe pušenje, održavanje zdrave telesne težine, nizak sadržaj crvenog mesa u ishrani[5]
LečenjeHirurgija, radioterapija, hemoterapija, palijativna nega[1]
PrognozaPetogodišnja stopa preživljavanja 5%[6][7]
Frekvencija393.800 (2015)[8]
Smrtnost411.600 (2015)[9]

Rak gušterače je naziv za zloćudni tumor gušterače. Nije tako čest kao ostale vrste raka i procenat izlečenja od takve vrste karcinoma je najmanji. Kasno uzrokuje smetnje i kada se otkrije, najčešće je već u naprednom stadijumu i nije ga moguće odstraniti operacijom. Više od 95% pacijenata umire dve godine nakon dijagnoze. U 95% slučajeva radi se o adenokarcinomu, a ostalih 5% uključuje tumore različite prirode. Najčešći faktori rizika su: starije životno doba, pušenje, ishrana preterano bogata mastima, a siromašna voćem i povrćem, gojaznost, smanjena fizička aktivnost, te ranije bolesti kao pankreatitis, dijabetes, ciroza jetre. Najčešće oboljevaju ljudi u čijoj je bliskoj porodici već bilo obolelih od raka gušterače, raka ili polipoze debelog creva, porodičnog raka dojke, naslednog pankreatitisa, melanoma i raka jajnika. Češće se javlja kod muškaraca nego kod žena.[10]

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Patohistološki preparat adenokarcinoma gušterače

Simptomi bolesti se ne pojavljuju ili su zanemarljivi do ozbiljnog stadijuma bolesti. Kada se pojave, direktno zavise od lokalizacije i veličine tumora. Najčešće se javlja bol u gornjem delu stomaka ili u leđima, često sa širenjem pod lopatice, pojačava se nakon jela ili tokom ležanja. Opšta slabost, gubitak apetita, i znatan gubitak težine karakteristični su za rak gušterače. Mogu biti prisutni mučnina i povraćanje, čak i duže vreme nakon uzimanja obroka, žuta nijansa kože, očiju i tamna mokraća.

Jedan oblik tumora može uzrokovati smetnje u količini izlučivanja insulina ili drugih hormona, što izaziva niz smetnji u varenju hrane, naročito masti, kao i probleme u razgradnji šećera, pa čak i razvitak dijabetesa. Često je ozbiljna depresija prvi simptom bolesti.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Epitel gušterače zaražene rakom, naspram zdravog epitela

Najtačnija i najisplativija metoda uspostavljanja dijagnoze i ocenjivanja proširenosti karcinoma je kompjuterizovana tomografija (ST) koja će u 75% slučajeva pokazati prisutne promene. Ako se radi o karcinomu koji nije moguće operisati i koji je već metastazirao, sprovodi se perkutana aspiracija iglom za histološku analizu. Ukoliko se ST-om ne pronađe tumor ili ga je nemoguće operisati, koristi se endoskopski ultrazvuk kako bi se otkrili mali tumori i odredio stepen proširenosti. Uobičajeni laboratorijski nalazi često su normalni. U 25 do 50% slučajeva se javlja hiperglikemija.

Terapija[uredi | uredi izvor]

Parcijalna pankreatektomija (delimično odstranjivanje gušterače) ili pankreatikoduodenoktomija (odstranjenje gušterače i dvanaestopalačnog creva, jedino je što potencijalno može dovesti do izlečenja, no tumor je moguće odstraniti kod svega 15% pacijenata, a izlečiv u svega 3%. Pri tome je životni vek pacijenta od još pet godina moguć u 15-20% slučajeva.[11]

Prevencija[uredi | uredi izvor]

Anatomski preparat gušterače
  • Istraživanja pokazuju da je pušenje uzrok 20-30% slučajeva raka gušterače.[12]
  • Preporučuje se povećan unos voća, povrća i žitarica, uz smanjeno konzumiranje crvenog mesa.[13]
  • Pretpostavlja se da uzimanje vitamina D,[14][15] smanjuje rizik od pojave raka gušterače, kao i uzimanje vitamina B grupe, B12 i B6.[16][17]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Pancreatic Cancer Treatment (PDQ®) Patient Version”. National Cancer Institute. National Institutes of Health. 17. 4. 2014. Arhivirano iz originala 5. 7. 2014. g. Pristupljeno 8. 6. 2014. 
  2. ^ a b Ryan DP, Hong TS, Bardeesy N (septembar 2014). „Pancreatic adenocarcinoma” (PDF). N. Engl. J. Med. 371 (11): 1039—49. PMID 25207767. doi:10.1056/NEJMra1404198. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 12. 2014. g. 
  3. ^ Wolfgang CL, Herman JM, Laheru DA, Klein AP, Erdek MA, Fishman EK, Hruban RH (septembar 2013). „Recent progress in pancreatic cancer”. CA: A Cancer Journal for Clinicians. 63 (5): 318—48. PMC 3769458Slobodan pristup. PMID 23856911. doi:10.3322/caac.21190. 
  4. ^ Vincent A, Herman J, Schulick R, Hruban RH, Goggins M (avgust 2011). „Pancreatic cancer” (PDF). Lancet. 378 (9791): 607—20. PMC 3062508Slobodan pristup. PMID 21620466. doi:10.1016/S0140-6736(10)62307-0. Arhivirano iz originala (PDF) 12. 1. 2015. g. 
  5. ^ „Can pancreatic cancer be prevented?”. American Cancer Society. 11. 6. 2014. Arhivirano iz originala 13. 11. 2014. g. Pristupljeno 13. 11. 2014. 
  6. ^ World Cancer Report 2014. World Health Organization. 2014. Chapter 5.7. ISBN 978-92-832-0429-9. 
  7. ^ „Cancer Facts & Figures 2010” (PDF). American Cancer Society. 2010. Arhivirano iz originala (PDF) 14. 1. 2015. g. Pristupljeno 5. 12. 2014.  See p. 4 for incidence estimates, and p. 19 for survival percentages.
  8. ^ GBD 2015 Disease and Injury Incidence and Prevalence, Collaborators. (8. 10. 2016). „Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015”. Lancet. 388 (10053): 1545—1602. PMC 5055577Slobodan pristup. PMID 27733282. doi:10.1016/S0140-6736(16)31678-6. 
  9. ^ GBD 2015 Mortality and Causes of Death, Collaborators. (8. 10. 2016). „Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015”. Lancet. 388 (10053): 1459—1544. PMC 5388903Slobodan pristup. PMID 27733281. doi:10.1016/s0140-6736(16)31012-1. 
  10. ^ „Single Stage Multidisciplinary Treatment of Recurrent Scalp Dermatofibrosarcoma Protuberans”. Journal of Surgery: 01—07. 2015. ISSN 2332-4139. doi:10.13188/2332-4139.s100001. 
  11. ^ Faria, Ana Cristina de; Laurindo, Peterson Nery; Guerra Júnior, Antônio; Nagano, Marcelo Seido (7. 8. 2006). „A integração do com kaizen com o custeio baseado em atividades (ABC)”. Enfoque: Reflexão Contábil. 25 (2). ISSN 1984-882X. doi:10.4025/enfoque.v25i2.3498. 
  12. ^ „MHC ref. Section 55 MHA 01 Inquiry Report”. PsycEXTRA Dataset. 2009. Pristupljeno 7. 4. 2019. 
  13. ^ „PLIVAzdravlje.hr - novi pogled na zdravlje”. PLIVAzdravlje. Pristupljeno 7. 4. 2019. 
  14. ^ Toureille, Valérie (2003), Cri de peur et cri de haine : haro sur le voleur, Éditions de la Sorbonne, str. 169—178, ISBN 9782859444969, Pristupljeno 7. 4. 2019 
  15. ^ Coughlin, S. S.; Calle, E. E.; Patel, A. V.; Thun, M. J. (2000). „Predictors of pancreatic cancer mortality among a large cohort of United States adults”. Cancer causes & control: CCC. 11 (10): 915—923. ISSN 0957-5243. PMID 11142526. 
  16. ^ Warner, Jennifer. „Vitamin D: Cut Pancreatic Cancer”. WebMD (na jeziku: engleski). Pristupljeno 7. 4. 2019. 
  17. ^ Fuchs, Charles; Stampfer, Meir J.; Thomson, Cynthia; Giovannucci, Ed; Ma, Jing; Manson, Jo Ann; Cochrane, Barbara; Rifai, Nader; Wolpin, Brian (1. 6. 2007). „Plasma Folate, Vitamin B6, Vitamin B12, and Homocysteine and Pancreatic Cancer Risk in Four Large Cohorts”. Cancer Research (na jeziku: engleski). 67 (11): 5553—5560. ISSN 0008-5472. PMID 17545639. doi:10.1158/0008-5472.CAN-06-4463. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Klasifikacija
Spoljašnji resursi
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).