Rastislav Durman

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rastislav Durman
Datum rođenja1956.
Mesto rođenjaSentaNR Srbija, FNR Jugoslavija
Zanimanjepisac, scenarista, reditelj, producent, novinar
SupružnikNada
DecaDušan Durman

Rastislav Durman (Senta, 1956) srpski je pisac, scenarista, dramaturg, reditelj, producent, novinar i prevodilac, slovačkog porekla.[1]

Nagrađivan je više puta za svoj umetnički rad. Uvršćen je u više književnih antologija i izbora. Osim srpskog, radovi su mu objavljivani na slovačkom, engleskom, ruskom, francuskom, slovenačkom, češkom i mađarskom jeziku.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu diplomirao je na Odseku za Jugoslovenske i opštu književnost, gde je završio i poslediplomske studije.

Medijski rad[uredi | uredi izvor]

U medijima je radio kao novinar, scenarista, urednik, reditelj i konsultant. Na Televiziji Novi Sad bio je od 1977. do 1992. saradnik programa, urednik, scenarista i reditelj, većinom kao slobodni filmski radnik.

U Košicama u Slovačkoj je bio direktor programa studija MDA i preduzeća „D&D Communitacions LTD“. Nakon povratka u Srbiju bio je konsultant za televiziju u ProMedia programu IREX-a.

Osnovao je preduzeće „Media Art Service International“ 2002. godine (od 2010. „Media Art Content doo“) u Novom Sadu, koje se bavi izdavaštvom, radio i TV produkcijom, podrškom medija i konsaltingom. Osnivač je Linka, časopisa za medijske profesionalce. Od 2011. vodi Odeljenje za razvoj programa RTV Vojvodine. Durman je i urednik dva stručna zbornika o lokalnoj televiziji.[2]

Umetnički rad[uredi | uredi izvor]

Od 1973. objavio je u štampi i na radiju preko 1000 kratkih priča. Autor je tri televizijske serije, četrdesetak radio i TV drama, stotinak dokumentarnih filmova.

Njegove radio drame su emitovali Radio Beograd, Radio Novi Sad, Radio Zagreb, Radio Sarajevo, Radio Ljubljana, slovačke i druge stanice.

Napisao je četiri knjige proze, kao i dva NF romana pod pseudonimom. Opus u naučnoj fantastici mu je bio zapažen i u periodici: Sirius,[3], Alef, „Politikin Zabavnik”, Sirius B itd. Član Društva ljubitelja fantastike Lazar Komarčić u Beogradu od ranih 1980-ih.

Durman je i jedan od istaknutih pregalaca stripa nekadašnje Jugoslavije. Jedan je od članova-utemeljivača grupe Beogradski krug dva, po pozivu osnivača Bojana M. Đukića u drugoj polovini 1970-ih.[4] Ova grupa, jedna od najznačajnijih u evropskom stripu, se i predstavila premijerno javnosti po Durmanovom scenariju u Omladinskim novinaam 1978. godine.[5]

U istom periodu je umetnički sarađivao sa članovima zagrebačke grupe „Novi kvadrat“, Krešimirom Zimonjićem (stripovi „Čudovište iz čuda“ i „Nokak”) i Ivicom Puljkom („Brboslav“).

Bio je jedan od scenarista jugoslovenske produkcije stripskog serijala „Tarzan“ u Novom Sadu, tokom 1980-ih u produkciji kuće „Forum — Marketprint“.

Bio je 2008. izdavač časopisa za teoriju stripa Ennea koji je uređivao ugledni scenarista i publicista Svetozar Obradović. Rastislav Durman je član Udruženja stripskih umetnika Srbije, kao i njegov sin Dušan Durman, autor alternativnog stripa.

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige
  • Svašta od mene (humorna proza), Srpska čitaonica i knjižnica, Irig - Novi Sad, 1983.
  • Zločin u Amazoniji (roman, pod pseudonimom D. T. Bird), „Dnevnik“, Novi Sad, 1983.[6]
  • Zelene zvezde (roman, pod pseudonimom D. T. Bird), „Dnevnik“, Novi Sad, 1986.
  • Zagonetni znak, koautor Nevena Simin, „Dnevnik“, Novi Sad, 1987.
  • Njofokle, „Vuk Karadžić“, Beograd, 1989.
  • Verka zlatna i čarobna, Media Art Service International i Zmajeve dečje igre, Novi Sad, 2008.
  • Barbara, Kata i dva čuda jedna (roman za decu) "Laguna", Beograd, 2021.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zupan, Zdravko. Vek stripa u Srbiji, Kulturni centar — Galerija savremene umetnosti, Pančevo, 2007.
  • Obradović, Svetozar. Novosadski strip! (antologija), „Prometej”, Novi Sad, 2008.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Narodnostná rada slovenskej národnostnej menšiny
  2. ^ Biografija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. avgust 2016), sajt Elektronske knjige
  3. ^ Sirius - Biblioteka znanstvene fantastike: Sadržaj svih brojeva 1-164 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. maj 2016): priče „Zlatooka” (Sirius, br. 61, 1981), „Malo sutra na Kleharu” (67, 1982), „Čekajući” (68, 1982), „On i No” (76, 1982), „Baš zemaljski” (82, 1983), „Prva pojava prave crne kutije” (88, 1983)
  4. ^ Bojan M. Đukić. „40 godina grupe Beogradski krug 2 (1976-2016): Čika-Đorđev blagoslov“, Udruženje stripskih umetnika Srbije, 30. maj 2016.
  5. ^ „Beogradski krug 2 se prvi put kolektivno predstavio u javnosti u Omladinskim novinama od 11. marta 1978. godine kratkom beleškom i tablom stripa „Šah“ koju su, prema scenariju Rastislava Durmana, zajedno realizovali Z. Zupan, B. M. Đukić i A. Popović.“ — Zdravko Zupan, Vek stripa u Srbiji, Kulturni centar — Galerija savremene umetnosti, Pančevo, (2007). str. 85.
  6. ^ Miodrag Milovanović „Kratak prilog za istoriju srpske naučne fantastike”, Art anima, sajt posvećen fantastičnoj književnosti.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]