Pređi na sadržaj

Rovigo

Koordinate: 45° 04′ 00″ S; 11° 47′ 00″ I / 45.066667° S; 11.783333° I / 45.066667; 11.783333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rovigo
Rovigo
Glavni trg u Rovigu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Italija
RegijaVeneto
PokrajinaRovigo
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 51.295
 — gustina472,55 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 04′ 00″ S; 11° 47′ 00″ I / 45.066667° S; 11.783333° I / 45.066667; 11.783333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina7 m
Površina108,55 km2
Rovigo na karti Italije
Rovigo
Rovigo
Rovigo na karti Italije
Ostali podaci
GradonačelnikFaustro Merčiori
Poštanski broj45100
Pozivni broj0425
Veb-sajt
www.comune.rovigo.it

Rovigo (ital. Rovigo) grad je u severoistočnoj Italiji. Grad je središte istoimenog okruga Rovigo u okviru italijanske pokrajine Veneto.

Poreklo imena

[uredi | uredi izvor]

Citirano po prvi put 838. kao Rodigo i posle kao Rudi i Ruigo, ime mesta izgleda da je povezano sa ličnim germanskim imenom Hrodiko.

Prema naučnicima iz prošlosti, ono u stvari je nastalo iz grčkog rhodon "ruža", koje ga povezuje sa legendom gde je Polezine bio kolonizovan od grupe Akeja pod vodstvom Diomeda. Tradicija je zaradila Rovigu naziv "Grad ruže"[1][2].

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Opština Rovigo se prostire između Adiđa na severu i Kanalbijanko na jugu, sa izuzetkom frakcije Fenil Turko, koja je nalazi između Kanalbijanka i skola Zuka; nalazi se oko 41 km od obale Jadranskog mora.

Teritorija je izuzetno ravna i nadmorska visina varira između 5 i 8 m. Preko iste prelazi Adiđeto i veliki broj veštačkih kanala koji se koriste za hidrauličku koltivaciju i navodnjavanje. Izmđu ovih Česerolo, Rezinela, Valdentro, Adiđeto, Kanalbijanko, Pontekoji, Zuka, predtavljaju, u nekoliko crta, granice opštine.

Zemljište je veoma plodno i posebno pogodna za uzgoj kukuruza i kvalitetnih hortikulturnih proizvoda.

Na Kanalbijanku se otvara Interporto Rovigo, koji je postao operativan 1998.

Opština Rovigo graniči se: na severu sa opštinama Barbona, Veskovana, Boara Pizani i Anguilara Veneta; na zapad sa opštinama San Martino Venece, Viladoze i Cerenjano; na jug sa opštinama Krespino, Pontekino Polezine i Bosaro; na istoku sa opštinama Arkva Polezine, Kosta di Rovigo, Vilanova del Geba i Luiza.

Opština Rovigo se nalazi u klimatskoj zoni "E" ( između 2101 i 3000 ) i u seizmičkom području "4" (veoma mala seizmička aktivnost).

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Vrlo malo istorijskih predmeta koji su došli do nas iz antike, ali su sigurne pojave u području drevnih Veneta, kasnije i Rimljana.

Prvi istorijski dokument sigurno pouzdan o gradu jeste onaj iz 24. aprila 838, gde je Rovigo opisan na latinskom villa que nuncupatur rodigo, tj. "selo [ruralno] zvano Rodigo". Biskup Adrije Paolo Kataneo izgradio je 920 utvrđenje u ovom selu kako bi privremeno prebacio prebivalište biskupa van mađarskih racija. Ovo prvo utvrđenje je završeno u 954.

Stara mapa Roviga

Estensi su bili prisutni u Rovigu već 1117. godine verovatno su oni promovisali širenje utvrđenja dvanaestog veka, kada je grad Rovigo već prešsao sa obe strane Adiđeta, koji je u to vreme bio prava reka. Maskio? zamka , poznat kao kula Dona, visine 66 m, jedan je od najviših italijanskih srednjovekovnih tornjeva, gotovo sigurno je to bila najviša kula u ciglama u njeno vreme. Dominaciju nad Rovigo postala je zvanična od strane svetog rimskog cara Henrika VI, 1194. godine, koji je postavio grofa Aza VI, Rovigo je ostao skoro tri veka pod vlašću iste.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. u opštini je živelo 50.164 stanovnika.[3]

Demografija
1931.1936.1951.1961.1971.1981.1991.2001.2011.
36.82439.95445.86245.64949.84852.21852.47250.28950.164

Rovigo danas ima preko 50.000 stanovnika, mahom Italijana. Tokom proteklih decenija u grad se doselilo mnogo doseljenika iz inostranstva, najviše sa Balkana.

Stranci

[uredi | uredi izvor]

Dana 31. decembra 2015 stranaca koji žive u opštini su 5153, tj. 9,94% populacije. Sledeće su najznačajnije grupe:

  1. Rumunija, 925
  2. Kina, 721
  3. Albanija, 632
  4. Nigerija, 555
  5. Maroko, 547
  6. Moldavija, 472
  7. Ukrajina, 374
  8. Tunis, 91
  9. Poljska, 85
  10. Kosovo, 51

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi izvor]

Religiozne arhitekture

[uredi | uredi izvor]

Verski objekti u području opštine su tipično bogomolja Katoličke hrišćanske religije sa nekim izuzecima, ali oni napravljen za tu svrhu i datum unazad postoje u starijim zgradama, dvanaesti vek, iako intenzivno prerađena i proširena. Religiozna administracija je podeljena u oblasti, zvani gradsko i prigratsko područje. U prvom su parohije Sveti Stefan, Kuore Imakolato di Marija, Santa Marija Madre di Dio, San Bartolomeo, San Pijo, Sant Antonijo, San Francisko i Santa Rita, u drugoj parohiji su Boara, Borseja, Buso, Konkadirame, Fenil del Turko, Grancete, Grinjano, Mardimago, Roverdikre, Sarzano, Sant Apolinare.

Lista religijoznih objekata na gradskom i opštinskom području.

Hram Beata Verđine del Sokorso
  • Duomo di Santo Stefano
  • Crkva Sant Antonija iz Padove
  • Crkva Sant Antonijo Abate
  • Crkva Santa Marija dele Roze
  • Crkva Svetih Framčeska i Đustina
  • Crkva Sveti BArtolomeo
  • Monastero delji Olivetani
  • Hram Beata Verđine del Sokorso
  • Crkva Santa Marija dei Sabijone
  • Crkva Sant Pijo
  • Oratorijum Beata Verđine di Pompeji
  • Oratoriojum Santisima Konćecijone nazvana Kuća Hristova
    Crkva San Pijo
  • Sanktuarijum Madoma Pelegrina nazvan Kijeze dela Komenda
    Crkva Svetih Frančeska i Đustina

Civilne arhitekture

[uredi | uredi izvor]
Palata Ronkale
  • Palata Manfredi al Duomo
  • Palata Olivija
    Palata Ravela
  • Palata Patela-Montalti (XVIII vek)
  • Palata Ravena
  • Palata Ronkale
  • Palata Roverela
  • Palata Salvadego-Zgarci
  • Palata Silvestri
  • Palata Venece
    Zgrada Mineli
  • Vila Trankanela
  • Palata Pošte i Telegrafa (XX vek), projekat Roberta Nardučija
  • Psihijatrijska bolnica Kralj -

Vojna arhitektura

[uredi | uredi izvor]
Kula
  • Zamak, prvobitno centar mediovaknog grada. Još uvek čuva originalnu strukturu imeđu kojih spoljne zidove i dve kule, simbol grada:
    • Kula Moca ili Kula Grimani
    • Kula Dona, zazidana kasnije.
  • Gradske zidine. Iako su ziovi skoro totalno nestali na izgled, zbog degradacije vremena i zbog korišćenja kao građevinski materijal, tragovi toga se mogu naći u velikom broju stambenih objekata koji se nalazi tu i u još uvek vidljivom istorjiskom centru.
  • Vrata San Bartolo, jedna od dve koje su ostale u gradu.
  • Vrata Sant Agostina, druga vrata koja su ostala u gradu, u velikoj meri renovirana
  • Kolumna San Marka (1519)
  • Spomenik Vitoriju Emanueleu II (1881), izrađen od Đulija Montevedere
  • Spomenik Đuzepiju Garibaldiju, izrađen od Etora Ferarija
  • Spomenik Domenika Pive, izrađen od Avgusta Senavija
  • Spomenik Cezaru Batisti (1917), izrađen od Virđilija Milanija
  • Spomenik Đijakomu Mateotiju (1978), izrađen od Avgusta Murera

Partnerski gradovi

[uredi | uredi izvor]

Prijateljski grad:

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Biblioteke

[uredi | uredi izvor]

Srednje škole

[uredi | uredi izvor]
  • Naučna srednja škola "Pijetro Paleokapa"
  • Klasična-jezička srednja škola "Čelijo-Rokani"
  • Komercijalni tehnički institut "Edmondo De Amičiz"
  • Industrijski tehnički institut "Feručijo Vijola"
  • Tehnički institu za Geometriju "Amoz Bernini"
  • Stručni državni institut za komericijalne usluge "Marko Polo"
  • Stručni državni institut za industriju i zanatstvo
  • Poljoprivredni tehnički institut "O. Munerati"
  • Institut Đijakomo Leopardi

Univerziteti

[uredi | uredi izvor]
  • Konzorcijum Univerziteta Rovigo
  • Muzički konverzatorijum "Frančesko Veneca"

Muzeji

[uredi | uredi izvor]
Prednja strana Akademije Konkordi
  • Akademija Konkordi: kulturalni institu Akademije Konkordi je godinama kupovao veliki broj srodnih umetničkih dela i iz privatne kolekcije koji obuhvataju različite umetnosti, uglavno jednu kolekciju slika među kojima najvažniji komad je portret Antonija Rikobona, izrađen otprilike 1734. od Đijanbatiste Tijepolija. Osim dela koji čine galeriju slika, Akademija se može Poopremljenom bibliotekom otvorenoj publici i serijom arheoloških nalazišta koji nisu otvoreni javnosti.
  • Muzej velikih reka

Medija

[uredi | uredi izvor]

Štampa

[uredi | uredi izvor]
  • Il Gacetino - Izdanje iz Roviga
  • Il Resto del Karlino - Izdanje iz Roviga
  • Korijere del Veneto - Izdanje Padova i Rovigo
  • La voče di Rovigo
  • RovigoOđi.it - Prve on-lajn dnevne novine iz Roviga
  • Bik - Informativni bilten Opštine Rovigo
  • La Pijaca - Izdanje iz Roviga
  • La Setimana - Nedeljni informativni časopis eparhije Adria-Rovigo
  • Delta Radio
  • Radio Kolbe - Radio eparhije Adria-Rovigo
  • Radio Voče del Dezerto - Radio Evangeličke baptističke crkve Rovigo

Televizija

[uredi | uredi izvor]
  • Telestens Filijala iz Roviga
Pozorište Sočijale

Pozorište

[uredi | uredi izvor]
  • Pozorište Sočijale
  • Pozorište Don Bosko
  • Pozorište Duomo
  • Pozorište San Bortolo
  • Teatro Studio

Ekonomija

[uredi | uredi izvor]

Turistički i putni aspekti su poslednjih godina bili održavani od različitih administracija, u pokušaju da se ponovo poveže grad sa ekološkom baštinom optštine a specifično sa Parko del Delta del Po. Tako je ugledao sunce, Interport, struktura koja pokušava da iskoristi transport robe i turista preko reke; "Muzej velikih reka", ugošćen u bivšem manastiru olivetana, pored crkve San Bartolomeo; Kur, tj. Konsorcijum Univerziteta it Roviga, koji, preko ugovorenih dogovora sa obližnjim univerzitetima Podove i Ferare, sada je domaćin nekih univerzitetskih kurseva prvog i drugog stepena, među kojima se ističe kurs stručne spreme u računarskom inženjerstvu isporučenom u modu obrazovanja na distanci.

Rovigo iako je tokom godina dostigao veliki broj ciljeva što u grupni tako i u individualnim sportovima, najčešće je povezan sa ragbijem, disciplina u kojoj se može pohvaliti sportska tradicija na najvišim nivojima italijanskog prvenstva, u kojem je sa Ragbi Rovigom osvojio dvanaest italinaskih titula, kao i brojne druge nacionalne naslove sa omladinskim timovima.

U Bejzbolu, Bejzbol i Softbol Klub Rovigo veoma se dobro drži u italijanskom šampionatu Federalne Serije A sa dobrim rizultatima: bili su u finalu 2011. i 2012. godine.

Veoma dobre rezulatate imaju i u košarci, plivanju, odbojci, ritmičkoj gimnastici, rukometu, klizanju i posebno u karateu, gde vladaju sportisti kao: Luka Brankaleon (Svetski Šampion u Katama); Analiza Penolaci (Bronza u svetskom takmičenju u timovima u Katama); Nikola Andreoti (treći u italijanskom šampionatu i sa nekoliko međunarodnih karate podijumima*); Umberto Bedendo (Svetski Kup u Šito Riju u timovima 1991, četvrti na Svetskom Šampionatu u Godžu Riju 1994, Evropski Šampion u Godžu Riju od 1997. do 1999. i 2003). U sportskoj godine 2005/2006 fudbal Rovigo je posle 56 godina promovisan u Serije C2, a rukomet Tasina BEM Rovigo je promovisana u serije A2. Drugi nacijonalni šampionat za polezanski gradić je bio serije C1 Basket Roviga, promovisan iz C2 u sezoni 2007/2008, ali sada je nestao nakon predsedničkih godina Danijelija Sprokatija. Što se tiče košarke, već dosta godina postoji u Rovigu Rodigijum Basket, klub koji trenutno se takmiči u ženskoj serije B i koji se može pohvaliti velikim brojem mladih muških i ženskih kadrova.

Dana 28. maja 2001. deveta faza Điro D'Italija se zavšila u Rovigu sa pobedom Marija Ćipolinija.

Rovigo je 2011. inaugurisao prvi italijanski tim koji je priznat od GAA (Galik Atletik Asociješon) za jedan veoma star sport i popularan u Irskoj: galški fudbal. Baš u Rovigu, na opštinskom terenu Buzo, 27. oktobra 2012. Askaro Rovigo Galik Futbol[5] se susreo sa Padova Galik Futbol u prvom meču ovog sporta u Italiji

U kikboksu izvrsnot predstavlja klub Area Sport Učitelja Alesandra Milana, takođe tehničar u italijanskoj reprezentaciji lakog kontakta italijanske Kik Boks Mau Taj Savante Šut Boks federacije. Brojne svetske, evropske i nacionalne titule je osvojio ovaj klub. Poslednji, po hronološkom gledištu su: Frančeska Barizon (italijanska šampionka u senijorskom lakom kontaktu 2017. godine), Đulija Reali (italijanski šampion u kadetskom lakom kontaktu 2017. godine) i Lorenco Corzini (italijanski šampion u kadetskom lakom kontaktu i bronzana na evropskom takmičenju 2017. godine).

Sportski objekti

[uredi | uredi izvor]

[[Datoteka:Stadio_Mario_Battaglini,_tribuna_Quaglio.jpg|veza =https://it.wikipedia.org/wiki/File:Stadio_Mario_Battaglini,_tribuna_Quaglio.jpg%7Cмини%7C[[Stadion[mrtva veza] Marijo Bataljini]]]]

  • Stadion Marijo Bataljini, ragbi
  • Stadion Frančesko Gabrijeli, fudbal
  • Hala sportova, košarka, odbojka
  • Hala Roža, roleri
  • Plibački Centar Rovigo, plivanje. Sadrži već postojani bazen "Luizanđela Tozi"
  • Sportski Kompleks "Tulijo Biskula", atletika
  • Stadion za Bejzbol i Softbol, Multi-sportski objekat "Tasina" - Ulica Vitorija Veneta - Rovigo

Sportska društva

[uredi | uredi izvor]
Stadion Frančesko Gabrijeli
  • Area Sport Rovigo, kik boks, fitnes
  • Multi-sportska asocijacija Grinjano Diletanista - multi-sportsko društvo
  • Askaro A. S. D. - multi-sportsko društvo
  • Grupo Atletiko Asindustrija Rovigo - atletika
  • Bejzbol i Softbol Klub Rovigo . bejzbol i softbol
  • Rovigo Kalčo, fudbal
  • Delta Rovigo/Delta Porto Tole - fudbal (2014-2017, od 2017 samo pravna služba)
  • A. S. D. Čita di Rovigo - fudbal, društvo nastalo 2017.
  • Multi-sportska Marcana Grenceta[6]
  • Multi-sportska San Pijo Rovigo - fudbal i odbojka
  • Askaro Rovigo Gaelik Futbol i Hendbol Ga - galški fudbal[7]
  • Grupa Kanoe Polezine - kanu
    Hala sportova
  • Meringez Rovigo - fudbal sa petoro
  • Ritmika Đimnazija - ritmička gimanstika
  • Hokej Klub Rovigo - hokej na travi
  • Rovigo Nuoto - muško i žensko plivanje
  • Rodiđum Basket Rovigo - košarka
  • Palamano Tasina Rovigo - rukomet
  • Grupo Sportivo Komenda - odbojka
  • Beng Rovigo Volej - ženska odbojka
  • Skejting Klab Rovigo - klizanje
  • Parkur rovigo - parkur
  • ASD Patinađijo Artistiko Rovigo - umetničko klizanje
  • Ragbi Rovigo - ragbi sa 15
  • Udruženje Šahista Rodigino - šah
  • Čentro Skerma Rovigo - mačevanje
  • Bombardije del Polezine - sportska kulturalna asocijacija za streljarstvo
  • G. S. Duomo
  • Škola Kalčo Ras Komeda - fudbal

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Statistiche demografiche ISTAT”. demo.istat.it. Arhivirano iz originala 16. 12. 2018. g. Pristupljeno 20. 5. 2018. 
  2. ^ „La città delle rose”. Portale turistico della Regione Veneto. Arhivirano iz originala 18. 05. 2013. g. Pristupljeno 20. 4. 2013. 
  3. ^ „Statistiche I.Stat”. ISTAT. 28. 12. 2012. 
  4. ^ „Città gemellate con Tulcea”. su primaria-tulcea.ro. Pristupljeno 9. 1. 2012. [mrtva veza]
  5. ^ „Il Calcio Gaelico”. Arhivirano iz originala 28. 7. 2012. g. 
  6. ^ „Polisportiva Marzana Granzette”. www.polisportivagranzette.net (na jeziku: italijanski). Pristupljeno 20. 5. 2018. 
  7. ^ „Chi siamo”. 29. 7. 2012. Arhivirano iz originala 29. 07. 2012. g. Pristupljeno 20. 5. 2018. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]