Salman Persijanac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Salman al-Farsir
arap. سلمان الفارسي
Salman Persijanac
Lični podaci
Puno imeSalman al-Farsi
Datum rođenja568.
Mesto rođenjaKazerun
Datum smrti654.
Mesto smrtiKtesifon
Vojna karijera
ČinBio je jedan od pretilaca Muhameda i imama Alija.[1][2]

Salman Persijanac ili Salman al-Farsi (arap. سلمان الفارسي ), rođen kao Ruzbeh (pers. روزبه ), je bio sledbenik islamskog proroka Muhameda i prvi Persijanac koji je prešao na islam. Tokom nekih kasnijih susreta sa drugim Ashabima, pominjan je i kao Abu Abdulah ("Abdulahov otac"). Zaslužan je za predlog da se iskopa rov oko Medine kada ga je napala Meka u bitci za rov. Odgajan je kao zoroastrijanac, zatim ga je privuklo hrišćanstvo, a na kraju je prešao na islam nakon susreta sa Muhamedom u gradu Jatrib, koji je kasnije postao Medina. Prema nekim tradicijama, postavljen je za guvernera Al-Madaina u Iraku. Prema narodnoj tradiciji, Muhamed je Salmana smatrao delom svog domaćinstva (Ahl al-Bajt)[3]. Bio je poznat kao sledbenik Ali ibn Ebi Taliba nakon smrti Muhameda[4].

Rođenje, detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]

Salman je rođen u persijskoj porodici u gradu Kazerunsu u provinciji Fars, ili Isfahanu u provinciji Isfahan[3][5][6]. U jednom od hadisa, Salman je ispratio svoj rodoslov sve do Ramhormoza[7][8][9]. Prvih šesnaest godina svog života bio je posvećen učenju za zoroastrijskog magusa ili sveštenika, nakon čega je postao čuvar hrama vatre, što je bio veoma ugledan posao. Tri godine kasnije 587. upoznao je nestorijansku hrišćansku grupu i bio impresioniran njima. Protiv želje svog oca ostavio je porodicu da bi im se pridružio[10]. Porodica ga je nakon toga zatvorila da bi ga sprečila u zamisli, ali je on uspeo da pobegne.

Putovao je po Bliskm Istoku razgovarajući o svojim idejama sa sveštenicima, teolozima i učenjacima u potrazi za istinom[10]. Tokom boravka u Siriji čuo je za Muhameda, čiji je dolazak, na samrtnoj postelji, predvidio Salmanov poslednji hrišćanski učitelj[5]. Nakon toga i tokom putovanja po Arapskogm poluostrvu, izdan je i prodat Jevrejinu u Medini. Nakon što je upoznao Muhameda, prepoznao je znakove koje mu je monah opisao. Prešao je u islam i osigurao svoju slobodu uz pomoć Muhameda[3]. Abu Huraira je Salmana oslovljavao sa "Abu Al Kitabajn" (ocem dve knjige, tj. Biblije i Kurana ), a za Alija se kaže da ga je oslovljavao kao Lukman al-Hakem (Lukman Mudri - odnosi se na mudrog čoveka iz Kurana poznatom po svojim mudrim izjavama)[11].

Karijera[uredi | uredi izvor]

Džamija Salman al-Farsi, bitka za rov, Medina

Salman je došao na ideju da se iskopa veliki rov oko grada Medine kako bi se grad odbranio od nadolazeće vojske 10000 arapskih nemuslimana. Muhamed i njegovi sledbenici su prihvatili Salmanov plan, jer je bio sigurniji i postojala je veća šansa da nemuslimanska vojska zadobije veći broj žrtava[3][5][6][10].

Salman je učestvovao u osvajanju Sasanijskog carstva i postao prvi guverner sasanidske prestonice posle njegovog pada u vreme drugog rašidunskog kalifa[6]. Prema drugim izvorima[10], on je nestao iz javnog života nakon Muhamedove smrti; sve do 656. godine kada je Ali postao kalif i imenovao Salmana za guvernera Al-Madaina u 88. godini života.

Dela[uredi | uredi izvor]

Preveo je Kuran na persijski, postajući tako prva osoba koja je tumačila i prevodila Kuran na strani jezik.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Kada je tačno Salman umro nije poznato, međutim, verovatno je to bilo za vreme vladavine Osmana ibn Afana ili tokom druge godine Alijeve vladavine. Jedan izvor kaže da je umro 32. godine AH (652. ili 653. godine ne. po Julijanskom kalendaru)[12][13], dok drugi izvor kaže da je umro za vreme Osmanove ere 35. godine AH (655. ili 656. godine ne.. Drugi izvori navode da je umro za vreme Alijeve vladavine[11]. Grob mu se nalazi u džamiji Salman Al-Farsi u Al-Madainu[14], ili prema drugima navodima u Isfahanu, Jerusalimu i drugde[3].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Islamic Law of Personal Status, edited by Jamal J. Nasir, Pg. 11-12
  2. ^ Early Shi'i Thought: The Teachings of Imam Muhammad Al-Baqir, By Arzina R. Lalani, pp. 26
  3. ^ a b v g d Jestice, Phyllis G. (2004). Holy People of the World: A Cross-cultural Encyclopedia, Volume 1. ABC-CLIO. str. 761. ISBN 978-1576073551. Arhivirano iz originala 23. 1. 2018. g. Pristupljeno 22. 1. 2018. 
  4. ^ Adamec, Ludwig W. (2009). Historical Dictionary of Islam. Lanham, Maryland • Toronto • Plymouth, UK: The Scarecrow Press, Inc. str. 276–277. 
  5. ^ a b v Houtsma & Wensinck (1993). First Encyclopaedia of Islam: 1913-1936. Brill Academic Pub. str. 116. ISBN 978-9004097964. Arhivirano iz originala 17. 1. 2016. g. Pristupljeno 11. 9. 2017. 
  6. ^ a b v Zakeri, Mohsen (1993). Sasanid Soldiers in Early Muslim Society: The Origins of 'Ayyārān and Futuwwa. Jremany. str. 306. Arhivirano iz originala 25. 11. 2015. g. Pristupljeno 14. 5. 2015. 
  7. ^ Milad Milani (2014). Sufism in the Secret History of Persia. Routledge. str. 180. ISBN 9781317544593. „In one particular hadith, Salman mentions he is from Ramhormoz, though this is a reference to his ancestry as his father was transferred from Ramhormoz to Esfahan, residing in Jey (just outside the military camp), which was designed to accommodate the domestic requirements of military personnel. 
  8. ^ Sameh Strauch (Translator) (2006). Mukhtaṣar Sīrat Al-Rasūl. Darussalam. str. 94. ISBN 9789960980324. 
  9. ^ Sahih Bukhari, Book 5, Volume 58, Hadith 283 (Merits of the Helpers in Madinah [Ansaar]). Arhivirano iz originala 25. 4. 2017. g. Pristupljeno 5. 1. 2016. „Narrated Salman: I am from Ram-Hurmuz (i.e. a Persian town). 
  10. ^ a b v g Navarr, Miles Augustus (2012). Forbidden Theology: Origin of Scriptural God. Xlibris. str. 124—125. ISBN 978-1477117521. Arhivirano iz originala 24. 9. 2016. g. Pristupljeno 11. 9. 2017. 
  11. ^ a b „سلمان الفارسي - الصحابة - موسوعة الاسرة المسلمة”. Islam.aljayyash.net. Arhivirano iz originala 29. 10. 2013. g. Pristupljeno 25. 12. 2012. 
  12. ^ „موقع قصة الإسلام - إشراف د/ راغب السرجاني”. islamstory.com. Arhivirano iz originala 30. 12. 2012. g. Pristupljeno 25. 12. 2012. 
  13. ^ John Walker. „Calendar Converter”. fourmilab.ch. Arhivirano iz originala 17. 2. 2011. g. Pristupljeno 1. 6. 2014. 
  14. ^ „Rockets hit Shia tomb in Iraq”. Al Jazeera. 27. 2. 2006. Arhivirano iz originala 7. 2. 2019. g. Pristupljeno 5. 2. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]