Svetski rekordi postignuti na evropskim prvenstvima u atletici na otvorenom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom je posle Olimpijskih igara i Svetskog prvenstva u atletici na otvorenom, najznačajnije atletsko takmičenje. Zbog dužih priprema i tempiranja forme za ova takmičenja, na njima se postižu vrhunski rezultati, svetski, kontinentalni, nacionalni i lični rekordi. Ovo je pregled svetskih rekorda koji su postignuti na dosadašnjim prvenstvima Evrope na otvorenom u obe konkurencije.

Zaključno sa Evropskim prvenstvom 2014. u Cirihu, postignuto je 35 svetskih rekorda od toga 9 u muškoj i 26 u ženskoj konkurenciji.[1]

Evropsko prvenstvo Disciplina Muškarci Zemlja Žene Zemlja Rezultat Datum
Torino 1934 Bacanje koplja Mati Jarvinen  Finska 76,86 7. septembar 1934.
Beč 1938 80 m prepone Klaudija Testoni  Kraljevina Italija 11,6 17. septembar 1938.
Oslo 1946 Nije bilo svetskih rekorda
Brisel 1950 Nije bilo svetskih rekorda
Bern 1954 5.000 m Vladimir Kuc  SSSR 13:56,6 29. avgust 1954.
Bacanje kladiva Mihail Krivonosov  SSSR 63,34 29. avgust 1954.
Stokholm 1946 Nije bilo svetskih rekorda
Beograd 1962 400 m prepone Salvarore Morale  Italija 49,2 14. septembar 1962.
400 m Marija Itkina  SSSR 53,4 14. septembar 1962.
Bacanje kugle Tamara Pres  SSSR 18,55 12. septembar 1962.
Budimpešta 1966 Nije bilo svetskih rekorda
Atina 1969 Bacanje kladiva Anatolij Bondarčuk  SSSR 74,68 20. septembar 1969.
400 m Nikol Duklo  Francuska 51,7 18. septembar 1969.
Kolet Beson
1.500 m Jaroslava Jahličkova  Čehoslovačka 4:10,7 20. septembar 1969.
štafeta 4 h 100 m Christa Czekay
Antje Gleichfeld
Inge Eckhoff
Kristel Freze
 Zapadna Nemačka 3:33,9 19. septembar 1969. Kv.
Rosemary Stirling
Patriša Lou
Dženet Simpson
Lillian Board
 Ujedinjeno Kraljevstvo 3:30,8 20. septembar 1969
Barnadette Martin
Nicole Duclos
Eliane Jacq
Kolet Beson
 Francuska
Bacanje kugle Nadežda Čižova  SSSR 20,43 20. septembar 1989.
Helsinki 1971 1.500 m Karin Bumelajt  Istočna Nemačka 4:09,6 15. avgust 1971.
štafeta 4 h 100 m Rita Kühne
Ingelore Lohse
Helga Seidler
Monika Zehrt
 Istočna Nemačka 3:29,3 20. avgust 1971.
Bacanje diska Faina Meljnik  SSSR 64,22 16. avgust 1971.
Rim 1974 štafeta 4 h 100 m Doris Malecki
Raneta Šteher
Kristina Hajnrih
Berbal Ekert
 Istočna Nemačka 42,51 8. septembar 1974.
Skok uvis Rozemari Vičas  Istočna Nemačka 1,95 8. septembar 1974.
Bacanje koplja Rut Fuks  Istočna Nemačka 67,22 3. septembar 1974.
Prag 1978 400 m Marita Koh  Istočna Nemačka 48,94 31. avgust 1978.
400 m prepone Tatjana Zelencova  SSSR 53,4 2. septembar 1978.
Skok uvis Sara Simeone  Italija 2,01 31. avgust 1978.
Skok udalj Vilma Bardauskienė  SSSR 7,09 29. avgust 1978.
Atina 1982 Desetoboj Dejli Tompson  Velika Britanija 8.744 7/8. septembar 1982.
400 m Marita Koh  Istočna Nemačka 48,15 31. septembar 1982.
4 h 400 m Kirsten Simon
Zabine Buš
Dagmar Ribsam
Marita Koh
 Istočna Nemačka 3:19,05 11. septembar 1982.
Skok uvis Urlike Majnfart  Istočna Nemačka 2,02 8. septembar 1982.
Štutgart 1986 Bacanje kladiva Jurij Sedih  SSSR 86,74 30. avgust 1986.
200 m Hajke Dreksler  Istočna Nemačka 21,71 29. avgust 1986.
400 m prepone Marija Stepanova  SSSR 53,32 30. avgust 1986.
Bacanje koplja Fatima Vajtbred  Ujedinjeno Kraljevstvo 77,44 28. avgust 1986. Kv.
Split 1990 štafeta 4 h 100 m Maks Morinjer
Danijel Sanguma
Žan-Šarl Truabal
Bruno Mari-Roz
 Francuska 37,79 1. septembar 1990
Helsinki 1994 Nije bilo svetskih rekorda
Budimpešta 1998 Nije bilo svetskih rekorda
Minhen 2002 Nije bilo svetskih rekorda
Geteborg 2006 Nije bilo svetskih rekorda
Barselona 2010 Nije bilo svetskih rekorda
Helsinki 2012 Nije bilo svetskih rekorda
Cirih 2014 50 km hodanje Joan Diniz  Francuska 3:32:33 15. avgust 2014

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ European Athletics Championships Zürich 2014 - STATISTICS HANDBOOK (PDF), EAA, str. 357/258, Pristupljeno 13. 8. 2014