Slobodan Kostić (književnik)
Slobodan Kostić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 10. decembar 1952. |
Mesto rođenja | Rečane, FNR Jugoslavija |
Datum smrti | 26. mart 2012.59/60 god.) ( |
Slobodan Kostić (Rečane kod Kosovske Kamenice, 10. decembar 1952 — 26. mart 2012) bio je srpski književnik, pjesnik, esejista i redovni profesor teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 1952. u Rečanu na Novobrdskoj Krivoj Reci.[2] Osnovnu školu završio je u rodnom Rečanu, gimnaziju u Kosovskoj Kamenici i diplomirao jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Prištini. Bio je novinar-reporter u prištinskom dnevnom listu Jedinstvo (1975—1979), da bi 1979. bio izabran za asistenta srednjovekovne književnosti na Katedri za književnost Filozofskog fakulteta u Prištini. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju o književnom delu Rada Drainca i potom do smrti bio profesor na predmetu Teorija književnosti. Jedno vreme (1990—1996) je bio i direktor Pokrajinske narodne i univerzitetske biblioteke u Prištini i narodni poslanik u Skupštini Republike Srbije.
Bio je pokretač i urednik izdavačke kuće „Logos“, kao i pokretač i urednik časopis za pravoslavnu književnost „Pravoslavno delo“ i časopisa „Svetilnik“.[1] Bio je osnivač i predsednik Društva za obnovu srbistike kao i pokretač časopisa „Srbistika“.[2] Član Udruženja književnika Srbije. Pokrenuo je i izdavačku delatnost u Pokrajinskoj narodnoj i univerzitetskoj biblioteci. Štampao i uređivao knjige iz bogate kosovsko-metohijske prošlosti i duhovnosti, versku i duhovnu literaturu. Za potrebe pravoslavnih vernika sačinio je i priredio leksikone, pojmovnike i molitvenike. Pesme su mu prevođene na strane jezike. Zastupljen je poezijom u brojnim izborima i antologijama srpskog pesništva.
Do bombardovanja 1999. godine živeo je u Prištini, potom godinu dana u Valjevu, da bi se potom s porodicom nastanio u Ranilugu kod Kosovske Kamenice.[2]
Njegov poetski rad predstavlja najupečatljiviju pojavu na temu izgona i otimanja srpskog duhovnog nasleđa.[3]
Sahranjen je 28. marta 2012. na groblju Orlovača u Beogradu.[1]
Priznanja[uredi | uredi izvor]
- Orden Svetog Save prvog stepena i pođakonskog čina.[1][2]
- Nagrada „Milorad Panić Surep”[2]
- Nagrada „Lazar Vučković”, za pesmu „Nemušti jezik”, 1983.
- Nagrada „Risto Ratković”, za knjigu Žilište, 1987.[2]
- Nagrada „Đura Jakšić”, za knjigu Žilište, 1988.
- Nagrada „Gračanička povelja”, 1995.[2]
- Nagrada „Pečat varoši sremskokarlovačke”, za knjigu Pokajničke pesme, 2000.[2]
- Nagrada „Zlatni krst kneza Lazara”, 2011.[1]
- Nagrada „Dimitrije Kantakuzin”, 2011.[4]
Djela[uredi | uredi izvor]
Pjesme[uredi | uredi izvor]
- Obračun s anđelom, (1974)
- Metak na poslužavniku, (1977)
- Čitanje mape, (1983)
- Žilišta, (1987)
- Pokajničke pesme, (2000)
- Izabrane pesme,
Književna kritika[uredi | uredi izvor]
- Novija srpska poezija na Kosovu, (1981)
- Stvaranje i tumačenje, (1990)
- Budni snevač Rade Drainac, (1992)
- Pravoslavno duhovno pesništvo, (2000)
- Stvaranje i tvorevina, (2001)
Proza[uredi | uredi izvor]
- Putnik: kroz sećanja i svetinje, (2006, 2010)
- Put (sazrcanja smirenog srca), Hrišćanska misao (biblioteka Svečanik) (2011)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d „Preminuo istaknuti pisac Slobodan Kostić”. Radio-televizija Republike Srpske. 26. 3. 2012. Pristupljeno 27. 3. 2012.
- ^ a b v g d đ e ž „Slobodan Kostić: Kosovo je sjećanje na budućnost” (PDF). Srpsko slovo (šasopis za srpski jezik, književnost i kulturu, br. 18). 18. 4. 2008. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 02. 2014. g. Pristupljeno 27. 3. 2012.
- ^ Grujičić, Nenad, ur. (2015). Prognani Orfeji. Sremski Karlovci: Brankovo Kolo. str. 22.
- ^ „“KANTAKUZIN” Slobodanu Kostiću”. Radio KIM. 22. 10. 2011. Pristupljeno 1. 1. 2023.
- Rođeni 1952.
- Umrli 2012.
- Kameničani (Kosovska Kamenica)
- Jedinstvo (novine)
- Kosovo i Metohija u umetnosti
- Srpski književnici
- Srpski pesnici
- Članovi Udruženja književnika Srbije
- Nosioci Ordena Svetog Save
- Nastavnici i saradnici Univerziteta u Prištini
- Doktori književnosti
- Sahranjeni na groblju Orlovača
- Dobitnici nagrade Đura Jakšić