Specijalna antiteroristička jedinica (Republika Srpska)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Specijalna antiteroristička jedinica
Amblem Specijalne antiterorističke jedinice
Postojanje
Mesto formiranja:
Janja
Formacijabrigada
Jačina1.500 [1]
po formaciji: 1.779
prosečno: 1.500 [1]
DeoPolicije Republike Srpske
Angažovanje
Odlikovanja
Komandanti
KomandantMilenko Karišik (1992-93)
Komandant 2Goran Sarić (1993-95)

Specijalna antiteroristička jedinica (skraćeno: SAJ) specijalna je policijska jedinica koja spada među najelitnije osnovne organizacione jedinice Policije Republike Srpske, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Osnovna namjena specijalne antiterorističke jedinice je izvršavanje najsloženijih zadataka i direktnih intervencija u oblasti antiterorizma, oslobađanja talaca, uspostavljanja javnog reda i mira u situacijama visokog rizika, i pružanja pomoći u vanrednim situacijama. Specijalna jedinica policije MUP-a Republike Srpske izvršava zadatke na kopnu, vodi i vazduhu.[2] Specijalna brigada policije je nastala 1992. godine.[3]

Ratni komandant banjalučkog odreda Specijalne brigade policije, Dragan Lukač, postao je Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske 18. decembra 2014.[4]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Jedinica je organizovana u skladu sa evropskim standardima specijalnih jedinica policije, tako da njena struktura i brojno stanje omogućavaju kvalitetnu obuku i visoku operativnost u izvršavanju namjenskih zadataka.

1992—97.[uredi | uredi izvor]

Brigada je tokom rata više puta menjala formaciju, što je pratilo i promene u brojnom stanju i osnovnoj nameni. Na samom početku rata, na platnom spisku brigade bilo je 174 pripadnika, da bi taj broj 1995. godine porastao na 1.777 boraca.

Specijalna brigada policije je prvobitno bila organizovana kao manevarska jedinica, namjenjena za brza policijska dejstva: antiterorističko reagovanje, zaštita predsednika Republike Srpske, pod čijom direktnom komandom se jedinica nalazila, i slično; bila je raspoređena po teritorijalnom principu u 9 odreda (Specijalni odredi policije — SOP) i baza duž čitave teritorije Republike Srpske pod srpskom kontrolom. Od mirnodopske uloge specijalne policije, međutim, pretvorena je usljed ratnog stanja u formaciju koja je sadejstvovala sa Vojskom Republike Srpske u gotovo svim ofanzivnim i protivdiverzantskim djelovanjima. Vrlo često, Specijalni odredi su djelovali zajedno sa jedinicama PJP Stanica javne bezbjednosti u čijim opštinama su vršena dejstva. Formacijski, brigada je osim 9 odreda imala i komandu brigade, instruktorski tim, odeljenje veze i vod za logističku podršku.

Odredi:

  • I — Pale
  • II — Šekovići
  • III — Trebinje
  • IV — Bijeljina
  • V — Doboj
  • VI — Banja Luka
  • VII — Prijedor
  • VIII — Srpska Ilidža
  • IX — Srbinje

Svaki odred je imao isti sastav i brojao je u prosjeku 200 boraca. Osim komande odreda, SOP je imao i tri specijalna pješadijska voda, oklopno-mehanizovani vod, minobacački vod (60 mm i 82 mm), logistički vod i odjeljenje za vezu. Svaki specijalni pješadijski vod je osim komandanta imao tri pješačka odeljenja po deset boraca; svako odjeljenje je u svom sastavu imalo snajper i mitraljez Zastava M84.

Centar za obuku: Jahorina.

Komandna baza: Janja kod Bijeljine.

Organizacija 2007.[uredi | uredi izvor]

  • Komanda Specijalne jedinice policije — rukovodeća i komandna uloga
    • A tim — Upadni
    • B tim — Specijalizovani
    • C tim — Helikopterski tim
    • Grupa za analitiku i obuku
    • Odeljenje za tehničku službu

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na dan 4. aprila 1992. godine došlo je do podjele između političkih predstavnika Srba, Muslimana i Hrvata, tako da je imovina Jedinice milicije za specijalna dejstva MUP-a SR BiH podijeljena između novoosnovanog MUP-a Republike BiH i MUP-a Republike Srpske.[3] Pripadnici jedinice srpske nacionalnosti će osnovati Specijalnu brigadu milicije, u sastavu MUP-a Republike Srpske.

Prema dogovoru, zgrada Školskog centra za obuku policajaca na Vracama je pripala Srbima, dok je Muslimanima pripala zgrada Doma policije.[3] Oko 40 pripadnika specijalne jedinice srpskog MUP-a predvođeni Milenkom Karišikom su 5. aprila 1992. godine iz baze u Krteljima krenuli da preuzmu školu na Vracama i tom prilikom napadnuti od strane 170 Zelenih beretki.[3] Prilikom prilaska školi, pripadnici srpske specijalne jedinice su upali u unakrsnu vatru iz pravca Šanca (Šamac), Grbavice, samog Školskog centra, kao i okolnih kuća oko školskog centra.[3] Borba je trajala oko 4 časa, a tom prilikom su oslobođeni taoci koji su se nalazili u školi, a naoružani kursisti su zarobljeni.[3] Tom prilikom su poginuli Mile Lizdek i Milorad Pupić, a trojica specijalaca su ranjena.[3] Kasnije su na teritoriji Republike Srpske na dobrovoljnoj osnovi regrutovani novi pripadnici brigade. Veoma mobilna i dobro opremljena, jedinica je učestvovala u svim operacijama koje je izvodila Vojska Republike Srpske. Drugi komandant u toku rata je bio general Goran Sarić koji je na tom mjestu ostao sve do 1998. godine. Radovan Karadžić je za zasluge u ratu brigadu odlikovao Ordenom Nemanjića, najvećim odlikovanjem Republike Srpske za vojne zasluge.

Tokom rata u BiH poginula su 144 pripadnika brigade, a oko 400 je lakše i teže ranjeno.[1]

U periodu od 1995. do 2001. godine došlo je do cjelokupne transformacije Brigade pod nadzorom međunarodnih organizacija. Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je predvidio rasformiranje specijalnih formacija i povlačenje u baze/kasarne, jedinica mijenja naziv u Brigada policije za antiteroristička dejstva. Reorganizacijom 1998. godine jedinica dobija naziv Služba specijalizovane policije sa sjedištem komande u Janji kod Bijeljine. Rasformirani su odredi u Prijedoru i Ilidži, a odredi Trebinje i Foča su integrisani sa bazom na Tjentištu. Preostali odredi transformisani su u specijalizovane timove. Reorganozacijom 1999/2000. godine komanda Službe specijalizovane policije je premještena iz Janje u Banju Luku. Rasformirani su svi odredi osim odreda u Janji i Banjoj Luci. Specijalizovani tim lociran je u Banjoj Luci i transformisan u Antiteroristički tim.

Godine 2001. rasformiran je i odred u Janji, Služba specijalizovane policije nastavlja rad u bazi Rakovačke Bare u Banjoj Luci, u čijem sastavu se nalazio Aniteroristički tim, Specijalizovani tim i Mehanizovani tim. Godine 2004. dobija naziv Specijalna jedinica policije, a od kraja 2005. godine sjedište i baza jedinice su bili u kasarni Sarica, u Trnu kod Laktaša. Dana 8. avgusta 2016. godine stupanjem na snagu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u Republike Srpske, Jedinica dobija naziv Specijalna antiteroristička jedinica. Sjedište jedinice je premješteno u Centar za obuku MUP-a Republike Srpske u Zalužanima, nakon njegove izgradnje 2018. godine.[5][6][7]

Ratni put 1992—1995.[uredi | uredi izvor]

Nosioci borbenih dejstava u ratu su bili Specijalni odredi; najčešće su u jednoj operaciji učestvovali dva ili više odreda. U 1993. godini, sastavi brigade su učestvovali u operaciji Drina. U 1994. godini, jedinice brigade su bile na čelu u operacijama VRS Zvezda i Štit. Odredi brigade su se posebno istakli tokom 1995. godine, kada su prvo osujetili ofanzivu ARBiH na planini Majevici (2. i 4. odred), a potom deblokirali pravce Semizovac - Srednje i Trnovo - Pale tokom Sarajevske ofanzive. U drugoj polovini 1995. godine, 6. 7. i 8. odred Brigade branili su zonu odgovornosti (na potezu Ljubija - Manjača - Bočac) prvog i drugog krajiškog korpusa u sklopu operacije Vaganj. 3. i 4. odred su poslati u Istočnu Slavoniju radi odbrane od mogućeg napada Hrvatske vojske.

Imena jedinice kroz istoriju[uredi | uredi izvor]

Amblem SJP (2004—2016)
  • Specijalna brigada milicije (1992 — 1993)
  • Specijalna brigada policije (od 1993)
  • Brigada policije za antiteroristička dejstva (do 1998)
  • Služba specijalizovane policije (1998 — 2004)
  • Specijalna jedinica policije (2004 — 2016)
  • Specijalna antiteroristička jedinica (od 2016)

Baza i komanda jedinice kroz istoriju[uredi | uredi izvor]

Komandanti kroz istoriju[uredi | uredi izvor]

Sadašnja uloga[uredi | uredi izvor]

  • suzbijanje terorizma
  • rješavanje talačkih situacija
  • uspostavljanje javnog reda i mira u situacijama visokog rizika
  • pružanje pomoći u vanrednim situacijama

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Izvještaj o radu za 1995. godinu. Republika Srpska, Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ev.br: 03572524 (dostpuno na stranicama ICTY).
  • Ministarstvo unutrašnjih poslova Republie Srpske: Organizacija i nadležnosti (1992-1995). Mladen Bajagić, Kriminalističko-Policijska Akademija Beograd, Republika Srbija. Ekspertski izveštaj pripremljen za predmet "Ljubomir Borovčanin", mart 2008. godine (dokument dostupan na stranicama ICTY).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]