Sporazum u Zborivu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poljski kralj Jan II Kazimir.

Sporazum u Zborivu zaključen je 17. avgusta 1649, nakon Bitke kod Zboriva, predstavlja niz privilegija koje je kralj Jan II Kazimir dao Zaporoškim kozacima, čime je okončana prva faza ustanka Bogdana Hmeljnickog.[1]

Po ugovoru, Poljsko-Litvanska unija se obavezala:

Posledice[uredi | uredi izvor]

Zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki.

Mada je privremeno prekinuo rat, ovaj sporazum nikada nije u potpunosti primenjen. Sa poljske strane, protiv sporazuma ustali su katolička crkva i razbaštinjena vlastela i velikaši koji su izgubili posede u Ukrajini, predvođeni Jeremijom Višnjovjeckim i litvanskim velikim hetmanom Janušom Rađivilom.[2] Sa kozačke strane, Hmeljnicki nije mogao da vrati pobunjene seljake i neregistrovane kozake u položaj kmetova, tako da je rat nastavljen u proleće 1651.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Fajfrić 2008, str. 258–267
  2. ^ a b Zamoyski 1988, str. 160–166

Literatura[uredi | uredi izvor]