Srnetica (Istočni Drvar)
Srnetica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Istočni Drvar |
Stanovništvo | |
— 2013. | 0 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 27′ 11″ S; 16° 35′ 52″ I / 44.4531° S; 16.5978° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 1.305 m |
Srnetica je naseljeno mjesto u opštini Istočni Drvar, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živio svega 1 stanovnik. Na popisu stanovništva 2013. godine, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine nije bilo stanovništva.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Srnetica se nalazi u sjevernom dijelu opštine, a smještena je na oko 12 kilometara od sjedišta Istočnog Drvara, sela Potoka, skrivena u srcu planine Klekovače na preko 1.000 metara nadmorske visine. Srnetica je podjednako udaljena od Strmice, Jajca i Prijedora. Sva ta tri mjesta, odnosno destinacije, od Srnetice, su udaljena po 107 kilometara.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Naselje Srnetica, iako danas bez stanovnika, do 1976. godine je bila varoš sa 2.500 stanovnika i 3.000 radnika. Srnetica je nekad bila najveći željeznički čvor na uskotračnoj pruzi u jugoistočnoj Evropi, a kao jedna od radničkih kolonija "Šipada", počela se graditi pred sam početak Prvog svjetskog rata. Pruga u Srnetici je pravljena za vrijeme Austrougarske, kako bi se olakšao prevoz šume, koju je tadašnja vlast masovno eksploatisala. Srnetica je tada bila varoš sa razvijenom infrastrukturom i velikim brojem objekata. Pored velikog broja individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje, Srnetica je imala crkvu posvećenu Svetom Đorđu, prodavnicu, restoran, ambulantu, mjesnu kancelariju, poštu, apoteku, bioskopsku salu.[2]
U Srnetici je društveni život bio u velikoj mjeri razvijeniji nego u okolnjim varošima. Stanovništvu su bili obezbjeđeni svi uslovi za život, a u samoj Srnetici, redovno su se održavale kulturne, sportske i razne druge manifestacije. Srnetički bioskop je redovno prikazivao filmove, tako da su filmovi koji su gledani u Sarajevu odmah naredni dan puštani i u Srnetici. Srnetica je imala ambulantu sa tri ljekara, i apotekom, za koju kažu da takve nije bilo ni u Beogradu. Sportske aktivnosti su se održavale u sklopu sportskog društva, gdje se posebno isticao fudbalski klub.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Srnetica imalo je 1 stanovnika. Nakon ukidanja pruge 1976. godine stanovništvo se masovno iselilo iz ovog naselja, a sama varoš je ostala napuštena i prepuštena zubu vremena. Posljednji stanovnik Srnetice bio je Blažo Đaković koji je ubijen tokom operacije Maestral.
Nacionalnost[4] | 1991. | 1981. | 1971. |
Srbi | 1 (%) | ||
Ukupno | 1 | ' | ' |
Demografija[4] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 270 | |
1953. | 435 | |
1961. | 636 | |
1971. | 487 | |
1981. | 11 | |
1991. | 1 | |
2013. | 0 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 5. 11. 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2018. g. Pristupljeno 04. 05. 2019.
- ^ „Ćiro oživljava Visoku Krajinu”. Glas Srpske. Pristupljeno 25. 8. 2016.
- ^ „Srnetica izgubljeni grad u srcu planine Klekovače”. Nezavisne novine. Pristupljeno 25. 8. 2016.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Srnetica na www.www.mojdrvar.rs.ba[mrtva veza] (jezik: srpski)
- Knjiga: „Nacionalni sastav stanovništva — Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.“, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.