Stanko Trifunović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stanko Trifunović
Lični podaci
Datum rođenja(1964-12-25)25. decembar 1964.(59 god.)
Mesto rođenjaNiš, Srbija, SFRJ
Naučni rad
Poljearheologija

Stanko Trifunović (Niš, 25. decembar 1964)[1] srpski je arheolog, poznat po istraživanju antičkih i srednjovekovnih nalazišta u Vojvodini. Muzejski je savetnik Muzeja Vojvodine u Novom Sadu.[2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje i zvanja

Osnovnu školu završio je u Alibunaru a srednju u Beogradu i tako stekao diplomu Muzejskog dokumentariste. Studije arheologije završio je 1989. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Katedri za srednjovekovnu arheologiju. Od 1993. godine zaposlen je u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu. Krajem iste godine položio je stručni ispit za kustosa-arheologa i od onda je stalno zaposlen kao kustos za ranosrednjovekovnu arheologiju. Zvanje višeg kustosa stekao je 2002, a muzejskog savetnika 2012. godine.

Stručno-naučni rad Osim redovnih muzejskih, kabinetskih poslova, svake godine je obavljao terenska arheološka istraživanja. Tokom 1993. godine vršio je iskopavanja u Dobrici, na naselju 9. veka i u Barandi, na naselju 4. veka. Od 1994. do 1996. godine sproveo je projekat Muzeja Vojvodine „Arheološka istraživanja slovenskih naselja u severnoj Bačkoj i severnom Banatu“. Tokom tog perioda obavio je iskopavanja na više arheoloških nalazišta od 4. do 10. veka, od kojih su najznačajnija u Horgošu i Padeju, oba ranosrednjovekovna naselja.

U Horgošu je vodio i projekat sistematskog iskopavanja nalazišta „Stub 76“, nastavljajući iskopavanja od 2003. do 2006. godine. Lokalitet je u potpunosti istražen i čeka objavljivanje monografije.

Od 1997. godine do danas rukovodi projektom zaštitnih arheoloških istraživanja na višeslojnom nalazištu „Stari vinogradi“ u Čurugu. Priredio je dve izložbe — „Stari vinogradi — arheološko blago Čuruga“ u Čurugu i Žablju 2000. godine i „Limiganti — zagonetka arheologije“ u Čurugu 2001. godine. O istraživanjima ovog nalazišta izdao je CD Arheološko nalazište Čurug, Stari vinogradi 2006. i objavio nekoliko stručnih radova. Za desetogodišnjicu godina rada na ovom nalazištu dobio je 2007. godine nagradu „8. novembar“ Opštine Žabalj.

Od 2004. godine rukovodi projektom Muzeja Vojvodine i Pokrajinskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu „Arheološka topografija Banata“ čiji je i pokretač. Urednik je monografije Arheološka topografija opštine Novi Kneževac — prve u seriji monografija „Arheološka topografija Banata“ koju je sa drugim kolegama-učesnicima i pokrenuo.

Inicijator je potpisivanja Ugovora o saradnji na projektu „Arheološka topografija Banata“ između Muzeja Vojvodine i Muzeja Banata u Temišvaru kao i Ugovora o saradnji na polju antičke i srednjovekovne arheologije između Muzeja Vojvodine i Arheološkog instituta Ruske akademije nauka.

Član je Srpskog arheološkog društva, u čijem je Upravnom odboru učestvovao od 2003. do 2007. godine.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • 1989. Nagrada Narodnog muzeja u Beogradu za diplomski rad
  • 2007. Nagrada „8. novembar“ Opštine Žabalj za istraživanje nalazišta Čurug - Stari vinogradi

Učešće na naučnim skupovima (izbor)[uredi | uredi izvor]

  • „Srednjovekovna i slovenska arheologija u Vojvodini“ u Novom Sadu 1994. godine.
  • 6. Kongres slovenske arheologije Međunarodne unije za slovensku arheologiju 1996. godine u Novgorodu.
  • „The Eastern Celt. The Communities between Alps and Black Sее“ 2007. godine u Vršcu
  • 30. simpozijum Međunarodne Unije za pra– i protoistoriju „The Iron Gates Region in The Second Iron Age: Settlements, Necropolises, Treasures” 2008. u Drobeti
  • „Лесная и лесостепная зоны Восточной Европы в эпохи римских влияний и Великого переселения народов (этнокультурные контакты)“, konferencija 2, 2008. u Tuli.
  • 18. Congress of the Association Internationale pour l’ Histoire du Verre, 2009. godine u Solunu.
  • „Лесная и лесостепная зоны Восточной Европы в эпохи римских влияний и Великого переселения народов (этнокультурные контакты)“, konferencija 4, 2012. u Kulikovom polju.

Bibliografija (izbor)[uredi | uredi izvor]

  • Starine Alibunara i okoline, Alibunar — Banatski Karlovac (katalog izložbe), 1990.
  • „Rekognosciranje teritorije opštine Alibunar — lokalitet Kalvarija“, Glasnik Srpskog arheološkog društva, Beograd, 1990, 213-220.
  • „Antička i srednjovekovna arheološka nalazišta opštine Alibunar, rekognosciranje terena“, Rad muzeja Vojvodine, Novi Sad, 1990, 99-130.
  • „Novi podaci o dve isposnice kod sela Vrbeštice i Mušutišta“, Baština 1, Priština, 1991, 237-242.
  • „Jagodina, Panjevački rit, slovensko naselje VII–X“, Glasnik SAD 9, Beograd, 1993, 207-211.
  • „Arheološka iskopavanja lokaliteta Selište kod Alibunara“, RMV 36, Novi Sad, 1994, 63-70.
  • „Arheološka istraživanja slovenskih naselja u severnoj Bačkoj i severnom Banatu“, RMV 39, Novi Sad, 1997, 113-135.
  • „Slovenska naselja V–VII veka u Bačkoj i Banatu“, Труды VI Международного Конгресса славянской археологии 1 (Проблемы славянской археологии), Novgorod 1996, Moskva, 1997, 173-185.
  • „Naselja Limiganata i Slovena u Banatu i Bačkoj“, Glasnik SAD 15-16, Beograd, 2000, 43-106.
  • Stari vinogradi — arheološko blago Čuruga, katalog izložbe Muzeja Vojvodine, Čurug, 2000.
  • Limiganti — zagonetka arheologije, katalog izložbe Muzeja Vojvodine, Čurug, 2001.
  • sa I. Pašić, „Stari vinogradi u Čurugu — višeslojno arheološko nalazište“, Glasnik SAD, br. 19, Beograd, 2003, 263-290.
  • Arheološko nalazište Čurug, Stari vinogradi / Archaeological Site Čurug - Stari Vinogradi (1997—2006) (CD, knjiga u elektronskom obliku), Novi Sad, 2006.
  • „Arheološka iskopavanja nalazišta 'Stub 76' kod Horgoša“, Arheološki pregled n. s. 1, Beograd, 2007, 43-46.
  • „Arheološka iskopavanja nalazišta 'Stari vinogradi' u Čurugu 2006. godine“, Arheološki pregled, n. s. 4, Beograd, 2008, 80–83.
  • „Arheološka iskopavanja nalazišta 'Stub 76' kod Horgoša u 2006. godini“, Arheološki pregled, n. s. 4, Beograd, 2008, 151–154.
  • „Arheološka iskopavanja nalazišta 'Ciglana' kod Padeja u 2006. godini, Arheološki pregled, n.s. 4, Beograd, 2008, 123–125.
  • „Arheološka topografija Banata rezultati za 2006. godinu - (Čoka)“, Arheološki pregled n.s. 4, Beograd, 2008, 207–210.
  • „The Late Iron Age pottery workshops in Vojvodina“, Zbornik radova sa 30. simpozijuma Međunarodne Unije za pra– i protoistoriju „The Iron Gates Region in The Second Iron Age: Settlements, Necropolises, Treasures” 2008. u Drobeti, 2009, 108–132.
  • „Позднеантичные памятники на территории Бачки и Баната: сходство у связи с Черняховской культурой“, Zbornik radova sa naučnog skupa „Лесная и лесостепная Зоны Восточной Европы в эпохи римских влияний и Великого переселения народов“, конференция 2, 2008. у Тули, часть 2, Tula, 2010, 158–180.
  • „Arheološka topografija Banata — istraživački projekat i prva monografija“, u Arheološka topografija Banata, tom. 1. Arheološka topografija opštine Novi Kneževac, ur. S. Trifunović, Novi Sad, 2012, 9-18.
  • „Koncepcija kataloga“, u Arheološka topografija Banata, tom. 1. Arheološka topografija opštine Novi Kneževac, ur. S. Trifunović, Novi Sad, 2012, 35-36.
  • sa D. Radičevićem, V. Đorđevićem i I. Pašić, „Katalog“, u Arheološka topografija Banata, tom. 1. Arheološka topografija opštine Novi Kneževac, ur. S. Trifunović, Novi Sad, 2012, 37-334.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stanko Trifunović, biobibliografija, Projekat Rastko
  2. ^ Biobibliografija, Muzej Vojvodine, Novi Sad

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]