Stranka demokratske akcije
a
Stranka demokratske akcije | |
---|---|
Skraćenica | SDA |
Predsednik | Bakir Izetbegović[1] |
Sekretar | Halid Genjac |
Osnivač | Alija Izetbegović |
Osnovana | 26. maj 1990. |
Sedište | Mehmeda Spahe 14, Sarajevo |
Omladinski ogranak | Asocijacija mladih SDA |
Ženski ogranak | Žene SDA |
Ideologija | |
Politička pozicija | desni centar[21] do desnice[22] |
Religija | islam |
Evropsko članstvo | Evropska narodna stranka (posmatrač)[23] |
Međunarodno članstvo | Međunarodna demokratska unija |
Boje | zelena |
Slogan | „Snaga naroda!” |
Himna | „Ja sin sam tvoj, zemljo” |
PDPS BiH | 9 / 42
|
DNPS BiH | 2 / 15
|
PDP FBiH | 26 / 98
|
DNP FBiH | 13 / 80
|
NS RS | 1 / 83
|
Zastava stranke | |
Veb-sajt | |
www |
Stranka demokratske akcije (skraćeno SDA) je bošnjačka nacionalistička i konzervativna[3][4][5][6][7][8][24] politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Stranku demokratske akcije su osnovali pripadnici organizacije Mladi muslimani. Mladi muslimani 1989. godine osnivaju Muslimansku stranku u Jugoslaviji (MSUJ) koja je bila aktivna vrlo kratko, a 26. maja 1990. osnivaju Stranku demokratske akcije sa Alijom Izetbegovićem na čelu.[25]
Ideologija
[uredi | uredi izvor]Stranka demokratske akcije je primarno uporište desno orijentisanih Bošnjaka, posebno nacionalista i konzervativaca, pa je zato opisana kao nacionalno-konzervativna.[26] Osim toga, takođe je opisana kao islamistička i panislamistička,[27][28] dok su pojedinci naveli da njeni lideri imaju veze sa Muslimanskim bratstvom,[29] te aktuelnim islamističkim režimima kao što su Turska i Iran.[30][31][32] Neki su je čak opisali kao sekularističku.[33][34] Podržava centralizaciju vlasti u Bosni i Hercegovini.[35] Što se tiče inostranih stavova, ima tendenciju da bude atlantistička stranka, te podržava pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u i Evropskoj uniji.[28][19]
Misija i ciljevi stranke
[uredi | uredi izvor]Osnovni ciljevi Stranke demokratske akcije su[36]:
- snažno i građansko društvo u kojem je čovjek — pojedinac subjekt društvenih procesa;
- pravna država kao «pomoćna služba« u funkciji opšteg dobra;
- zaštita tradicionalnih vrijednosti i porodice kao temelja zdravog društva;
- poštovanje različitih vrijednosti;
- zaštita nacionalnih interesa, vjerskih prava i sloboda.
Bitni pravci djelovanja stranke su:
- ustavna integracija BiH, koju vide kao decentralizovanu državu multietničkih regija i lokalne samouprave prema evropskim standardima,
- izmjene i dopune Dejtonskog mirovnog sporazuma koje će omogućiti da se BiH uspostavi kao funkcionalna i normalna država,
- afirmacija bosanskog identiteta kao zajedničkog identiteta svih građana Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu etničku pripadnost,
- izgradnja povjerenja među narodima i građanima baziranu na objektivnom utvrđivanju istine u proteklom ratu, uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH te ubrzanje procesa privatizacije koju prati razumna i pravična socijalna politika,
- koalicija sa strankama probosanske orijentacije u BiH i priključenje Asocijaciji narodnih stranaka Vijeća Evrope.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Bakir Izetbegović is the new president of the Party of Democratic Action”. klix.ba. Pristupljeno 26. 5. 2015.
- ^ Šedo 2013, str. 31.
- ^ a b v Nordsieck, Wolfram (2018). „Bosnia-Herzegovina”. Parties and Elections in Europe. Pristupljeno 10. 10. 2018.
- ^ a b Eralp 2012, str. 28.
- ^ a b Babić 2014, str. 128.
- ^ a b Farmer 2010, str. 126.
- ^ a b Krieger 2012, str. 102.
- ^ a b Tottoli 2014, str. 81.
- ^ a b Filipović 2000.
- ^ [4][5][6][7][8][9]
- ^ Perica 2004, str. 87.
- ^ Babić 2014, str. 128
- ^ Farmer 2010, str. 126
- ^ Krieger 2012, str. 102
- ^ Tottoli 2014, str. 81
- ^ [11][12][13][14][15][9]
- ^ „Stav SDA o novoj metodologiji proširenja Evropske unije”. ba.n1info.com (na jeziku: Bosnian). N1. 7. 2. 2020.
- ^ Gallagher, Tom (2. 9. 2003). The Balkans After the Cold War: From Tyranny to Tragedy. Routledge. ISBN 9781134472406.
- ^ a b "Party Politics in the Western Balkans" edited by Vera Stojarová, Peter Emerson
- ^ Dyker, David; Vejvoda, Ivan (19. 9. 2014). Yugoslavia and After: A Study in Fragmentation, Despair and Rebirth. ISBN 9781317891352.
- ^ Nardelli, Alberto; Dzidic, Denis; Jukic, Elvira (8. 10. 2014). „Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?”. The Guardian.
- ^ Arnautović, Suad (2018). „The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism”. Ur.: Passarelli, Gianluca. The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans. Palgrave Macmillan. str. 87. ISBN 978-3-319-97352-4.
- ^ Šedo 2013, str. 92.
- ^ Filipović & 28 July 2000.
- ^ „Mladi Muslimani: Kratak prikaz nastanka i istorijskog razvitka Mladih Muslimana 28. avgust 2001.”. Arhivirano iz originala 01. 02. 2012. g. Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ „A State of Division”. Jacobin. 8. 11. 2018.
- ^ Xavier Bougarel, "Islam and Nationhood in Bosnia-Herzegovina: Surviving Empires", Bloomsbury
- ^ a b Xavier Bougarel. "Bosnian Islam since 1990: Cultural Identity or Political Ideology?", Convention annuelle de l’Association for the Study of Nationalities (ASN), p. 3
- ^ „Izetbegović and the Muslim Brotherhood”. 3. 2. 2017.
- ^ „Enver Kazaz: Turkophilia in the Bosniak mentality”.
- ^ „Erdoğan in Sarajevo: It's my Party and I'll campaign in Europe if I want to”. jun 2018. Arhivirano iz originala 28. 11. 2022. g. Pristupljeno 14. 09. 2022.
- ^ „A Look Inside Iran's Spy Network in Bosnia”. Business Insider.
- ^ "Innocence and Victimhood: Gender, Nation, and Women’s Activism in Postwar Bosnia-Herzegovina", Elizabeth Helms, University of Wisconsin Press
- ^ "Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-ethnic States", edited by Maya Shatzmiller, McGill-Queen's University Press
- ^ „Bosnia-Herzegovina political briefing: BIH's Troyka Agreement – ambitious or premature plan to exit from 10 months-long government crisis? – China-CEE Institute”.
- ^ „LIČNA KARTA STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE”. Stranka demokratske akcije. Arhivirano iz originala 05. 10. 2010. g. Pristupljeno 21. 10. 2010. (jezik: bošnjački)
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Dyker, David; Vejvoda, Ivan (19. 9. 2014). Yugoslavia and After: A Study in Fragmentation, Despair and Rebirth. ISBN 9781317891352.
- Gallagher, Tom (2. 9. 2003). The Balkans After the Cold War: From Tyranny to Tragedy. Routledge. ISBN 9781134472406.