Teri Pračet
Ser Teri Pračet | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Terens Dejvid Džon Pračet |
Datum rođenja | 28. april 1948. |
Mesto rođenja | Bikonsfild, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Datum smrti | 12. mart 2015.66 god.) ( |
Mesto smrti | Broud Čolk, Viltšir, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Obrazovanje | John Hampden Grammar School |
Književni rad | |
Najvažnija dela | Disksvet |
Zvanični veb-sajt |
Terens Dejvid Džon Pračet (engl. Terence David John Pratchett; Bikonsfild, 28. april 1948 — Broud Čolk, 12. mart 2015), takođe poznat i kao Pteri, bio je engleski pisac, najpoznatiji po svojoj seriji knjiga o Disksvetu.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Prvo Pračetovo objavljeno delo bila je kratka priča "The Hades Business", objavljena u školskom časopisu kada je imao 13 godina, a zatim objavljena u časopisu Sajens fantazi, 1961. godine za što je dobio 14 funti. Njegovo sledeće objavljeno delo je bilo "Night Dweller" u časopisu Nju Vorlds u broju 156, novembra 1965.
Kada je napustio školu, 1965, zaposlio se kao novinar u lokalnim novinama, Baks fri pres ("Počeo sam da radim jednog jutra, i video sam prvi leš tri sata kasnije, 'kaljenje-na-poslu' je značilo nešto onih dana").
Dok je radio kao novinar, poslat je da intervjuiše Pitera Bandera van Durena, kodirektora male izdavačke firme u Džerards Krosu, Bakingemšir, Kolin Smajti Limited, o novoj knjizi koju je firma izdala. Pračet je tada pomenuo da je i on napisao jednu novelu, The Carpet People i potpisan je ugovor između njega i izdavača.
Godine 1980. postao je portparol CEGB, kompanije za proizvodnju električne energije, i to u sektoru koji je pokrivao nekoliko nuklearnih elektrana; kasnije se šalio da je pokazao nepogrešiv osećaj za vreme što je napravio ovu promenu u karijeri ubrzo posle nuklearne nesreće na Ostrvu Tri Milje u SAD.
Napustio je CEGB 1987. kada je shvatio da pišući može da zaradi mnogo više novca; taku mu se broj objavljenih knjiga povećao na dve godišnje.[2] Procenjuje se da je 1% svih knjiga iz žanra fikcije koje se prodaju u Britaniji napisao Pračet, mada je ovo izračunato pre uspeha knjiga Dž. K. Rouling o Hariju Poteru.
Godine 1998. dobio je Orden Britanske Imperije (Order of the British Empire) za zasluge u literaturi. U svom stilu se našalio: „Pretpostavljam da se 'zasluge u literaturi' sastoje u uzdržavanju od pisanja literature."
Decembra 2007. godine Pračet je objavio da pati od Alchajmerove bolesti.
Disksvet[uredi | uredi izvor]
Serija o Disksvetu se sastoji od 41 knjige, a radi se o serijalu humorističke fantastike gde se parodiraju događaji u diskoidnom svetu koji rotira na leđima četiri velika slona koja stoje na ogromnoj kornjači, koja se zove Veliki A'Tuin i pliva kroz vasionu. Glavne teme parodije uključuju mnoge naučno-fantastične stereotipe, likove iz fantazije, ideje i aluzije na filmove Ingmara Bergmana, Australiju, Kinu, pravljenje filmova, novinsko izdavaštvo, rokenrol muziku, religiju, filozofiju (uglavnom grčku), egipatsku istoriju, trgovinske unije, monarhiju i mnogo toga drugog.
Srodna dela[uredi | uredi izvor]
Zajedno sa matematičarem Ijanom Stjuartom i naučnikom Džekom Koenom, Pračet je napisao knjige Nauka Disksveta (1999) i Nauka Disksveta II: Globus (2002). Treća knjiga u seriji, Nauka Disksveta III: Darvinov časovnik, objavljena je u maju 2005. godine.
Adaptacije[uredi | uredi izvor]
- Filmovi
- Boja magije, Deda Pras i Poštašavili kao dvodelni TV serijali u adaptaciji kanala Skaj 1 (Sky 1)
- Stripovi
- Boja magije, Svetlost čudesnog, Mort i Straža! Straža! su adaptirani u crtane romane.
- Pozorište
- Stiven Brigs je nekoliko Pračetovih romana adaptirao u predstave, a mnogi scenariji su objavljeni u formi knjiga. Među njima su:
- Animacija
- Sestre po metli (Wyrd Sisters) i Duševna muzika (Soul Music) su takođe adaptirane u animirane priče od strane Kosgrouv Hol Films (Cosgrove Hall Films) za Kanal 4.
- Radio
- Straža! Straža! i Sestre po metli su prerađene u serijale a The Amazing Maurice and his Educated Rodents je obrađena kao devedesetominutna predstava u režiji Radija 4, BBS.
Prva izdanja ranih knjiga o Disksvetu koja su dobro očuvana sada mnogo vrede - prvo britansko izdanje knjige Boja magije u tvrdim koricama sada vredi preko 2000 funti (4.500 primeraka je odštampano u štampariji St Martin's Press, u Americi, od čega je 506 prodato u Britaniji u izdanju kuće Kolin Smajti, i stoga su prava retkost!), dok Svetlost čudesnog vredi 1000-1500 funti.
Zainteresovani čak mogu da postanu likovi u nekoj od sledećih knjiga o Disksvetu. Obično se imena likovima koji se pojavljuju u knjigama daju po ljudima koji se za tu privilegiju nadmeću na dobrotvornim aukcijama.
Naslovne strane svih knjiga o Disksvetu koje su se prodavale u Ujedinjenom Kraljevstvu do 2001. radio je Džoš Kirbi.
Vidi takođe: Disksvet, Likovi Disksveta
Ostale Pračetove knjige[uredi | uredi izvor]
- Strata (Mada je radnja ove knjige smeštena na svet u obliku diska, ovaj roman je pre parodija na knjigu Ringworld Larija Nivena (Larry Niven)) (Colin Smythe, 1981)
- The Dark Side of the Sun (Colin Smythe, 1976)
- The Carpet People (Pračetov prvi roman, znatno izmenjen i ponovo objavljen nakon što je postao slavan) (Colin Smythe, 1971)
- Trilogija dečjih knjiga (poznatih kao The Bromeliad):
- Kamionci
- Buldožerci
- Krilci
- Good Omens (u saradnji sa Nilom Gejmanom)
- The Unadulterated Cat (sa Grejom Džolifijem. Omaž pravim mačkama)
- trilogija dečjih knjiga o Džoniju Maksvelu (Johnny Maxwell), koji vidi mrtve ljude, vanzemaljce i razne druge bizarne stvari:
- Once More* *With Footnotes - kolekcija članaka, uvoda i kratkih priča u izdanju NESFA.
Ostale knjige sa Pračetovim doprinosima[uredi | uredi izvor]
- Meditations on Middle-Earth (2002)
- The Leaky Establishment Dejvida Langforda (David Langford, novije reizdanje za koje je Pračet napisao predgovor.
Dela o Pračetu[uredi | uredi izvor]
Pračetove knjige su, što je neobično za sam žanr, uglavnom dobijale dobre kritike. Eseji o njegovim delima sakupljeni su u knjizi, Terry Pratchett: Guilty of Literature?, autora Endru M. Batler (Andrew M. Butler), Edvarda Džejmsa (Edward James) i Fare Mendleson (Farah Mendlesohn), u izdanju Science Fiction Foundation 2000.
Internet[uredi | uredi izvor]
Pračet je jedan od prvih pisaca koji su preko Interneta komunicirali sa svojim obožavateljima i bio je saradnik Juznet (Usenet) njuz grupe alt.fan.pratchett preko deset godina.
Uticaj[uredi | uredi izvor]
Pračet je značajno uticao na mnoge pisce. Britanski pisac, Sem Smit često ponavlja kako mu je glavni cilj da napiše seriju knjiga po stilu sličnih onoj o Disksvetu.
Termin „pračetsko“ skovan je da bi opisao one koji pokušavaju da kopiraju Pračetov humoristički stil.
Teri Pračet ne krije spoljašnje uticaje na svoja dela; u stvari, oni su glavni izvor humora. On uzima brojne karaktere iz popularne kulture, ali uvek doda neki neočekivani aspekt. Ove aluzije su prilično realne i na sajtovima Pračetovih fanova postoje liste svih poznatih aluzija.
Zaštitni znaci[uredi | uredi izvor]
Pored karakterističnog stila pisanja, Pračet je poznat po korišćenju fusnota u svojim knjigama. Na primer;
'Otkrili su da je, umesto da ga učine normalnim, lakše učiniti da halucinira da je normalan.*
'*Ovo je česta halucinacija, koju deli većina ljudi.'
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Teri Pračet – Citati i izreke”. edukacija.rs. Pristupljeno 26. 1. 2019.
- ^ „Teri Pračet”. Laguna. Pristupljeno 17. 1. 2019.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Wikiquote - Citati Terija Pračeta
- The L-Space Web
- Discworld Monthly (besplatni mesečni informator o Teriju Pračetu, Disksvetu i ostalim romanima.)
- Bibliografija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. april 2005) na SciFan
- Intervju u „Glasu javnosti“