Trbuk

Koordinate: 44° 38′ 33″ S; 18° 05′ 44″ I / 44.642427° S; 18.095577° I / 44.642427; 18.095577
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trbuk
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradDoboj
Stanovništvo
 — 2013.Pad 149
Geografske karakteristike
Koordinate44° 38′ 33″ S; 18° 05′ 44″ I / 44.642427° S; 18.095577° I / 44.642427; 18.095577
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Trbuk na karti Bosne i Hercegovine
Trbuk
Trbuk
Trbuk na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj053

Trbuk je naseljeno mjesto u gradu Doboj, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 282 stanovnika, dok po popisu iz 2013. tu živi 149 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Geografska obilježja ovog sela su identična geografskim obilježjima cijelog Ozrena. Selo je smješteno u dolini rijeke Bosne, koja ga odvaja od bošnjačkog mjesta Šije i Federacije BiH. Nad Trbukom dominira nekoliko brda: Šiljak, Gradić, Bajića brdo, Garića kosa i Šajin kamen. Uz Bosnu se nalazi plodno zemljište, koje služi za poljoprivredu. Pored Bosne, koja je glavni vodotok u selu, postoje i rječice Osojnica i Mačkov potok.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ime "Trbuk" je vezano za jednu staru legendu. Smatra se da je na brdu Gradić, koje dominira nad selom, nekada živjela neka trudnica, koja je imala svoje čuvare. Ti čuvari su nazivani "čuvarima trbuha", da bi se kasnije izvukao sam naziv za ovo selo. Trbuk je prvu osnovnu školu dobio 1911. godine, zalaganjem uglednog Osojničanina Pere Simića-Vukeljića, koji je putovao po cijeloj tadašnjoj Austrougarskoj. Prva učiteljica je bila Tešnjanka Savka Stevanović (ili Stefanović).

Vihor Prvog svjetskog rata zahvatio je i ovo ozrensko selo. U Kraljevini SHS, nastaloj 1. decembra 1918, našla su se i Bosna i Hercegovina, a samim tim i Ozren. Trbučka škola je nastavila s radom. Krajem 1930-ih godina, u školu je došla učiteljica Dušanka Vajić, rođena 1911. godine u Boljaniću. Njeno zalaganje i trud za školu, a i cijelo selo, bilo je veliko. Ona je, takođe, bila komunističkih uvjerenja i obrazovala je mlade Trbučane prema komunističkoj ideologiji. Poginula je krajem 1943. u Sremu. Hrabroj učiteljici je 1969. podignuta spomen-bista ispred trbučke škole, gdje se i danas nalazi.

10. septembra 1941, združene ustaško-njemačke snage, nakon masakra u Rječici, napale su Trbuk i spalile ga do temelja. Inače, u selu su djelovali i ozrenski četnici pod komandom Cvijetina Todića i partizanski odred pod komandom Toše Vujasnovića. Komunisti su 1945. pobijedili, a Todić je strijeljan 1947. blizu Rakovca kod Maglaja.

Nakon rata, selo je doživjelo ubrzan razvoj. Godine 1947. probijeni su tuneli Gradić i Šiljak, za potrebe novoizgrađene željezničke pruge Šamac-Sarajevo, a 1977. je izgrađen i drugi kolosijek ove pruge. Godine 1948. izgrađena je seoska četvorogodišnja škola, a 1959. i osmoljetka, koja je dobila ime "Dušanka Vajić". Obje škole su radile paralelno. OŠ "Dušanka Vajić" je bila centralna škola do izgradnje OŠ "Bratstvo-jedinstvo" u Donjoj Paklenici 1974. godine. Nakon početka građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, naziv "Dušanka Vajić" je ukinut. Škola je pripojena OŠ "Sveti Sava" Doboj kao područno odjeljenje. Od 2001. škola se zove "Ozren" i područno je odjeljenje centralne škole iz Donje Paklenice.

Godine 1961, na 20-godišnjicu partizanskog ustanka, izgrađeno je Partizansko groblje u centru sela. To je spomen-park poginulim partizanima ovdašnjeg kraja.

Trbuk je 1998. dobio i crkvu, koja je posvećena Svetom Sisoju.

Trbuk se do 1992. nalazio u sastavu opštine Maglaj. Nakon početka rata, sela Trbuk, Osojnica, Striježevica i Jabučić Polje pripojena su dobojskoj opštini, u čijem sastavu se i danas nalaze. Na nekim geografskim kartama i danas se ova sela mogu vidjeti kao sastavni dio maglajske opštine.

16. i 17. maja 2014. Trbuk nisu zaobišle velike poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu. Zaplavljeno je oko desetak domaćinstava. Poljoprivredno obradive površine uz rijeku Bosnu i uz lokalni kamenolom su, takođe, uništene.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1971. 266
1981. 275
1991. 282
2013. 149

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]