Trg Republike Hrvatske u Zagrebu
.jpg)
Trg Republike Hrvatske je jedan od najvećih trgova u Zagrebu.
Centalnim delom trga dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, a uokolo su smeštene jedne od najlepših i najvećih javnih zgrada istoricističke arhitekture XIX veka u Zagrebu.
Istorija trga[uredi | uredi izvor]
Trg Republike Hrvatske, svoj današnji izgled dobio je u vremenu od 1855. (kad je započeta gradnja tadašnje bolnice na južnim livadama i pašnjacima ondašnjeg grada) do 1964.(kada je podignuta zgrada Željpoha). Današni trg je prvi u nizu od triju trgova zapadnoga kraka tzv. Lenucijeve potkovice (nazvane tako prema zagrebačkom gradskom inženjeru Milanu Lenuciju, 1849.-1924. koji je u doba istoricizma, poslednjih decenija XIX veka, urbanistički uokvirio središnji deo Zagreba lancem trgova, kojem - istočnu stranu čine današnji Tomislavov, Štrosmajerov i Zrinski trg, a Marulićev, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske - zapadnu stranu. Spojnica oba kraka potkovice je Botanička bašta.
- 1855—1856. Na severnoj je strani podignuta je prva zgrada na budućem trgu, za potrebe bolnice Milosrdnih sestara, (od 1868. do 1882. u njoj se nalazila fabrika duvana), od 1882. preuzima je zagrebačko Sveučilište, a danas je u njoj smešten Rektorat i Pravni fakultet. Arhitekta je bio Ludvig fon Ceti.
- 1864. u tek podignutoj zgradi bolnice (koja to nikad nije ni bila), održana je Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska privredna izložba.
- 1874. na istočnoj strani podignuta je zgrada koja je danas sedište izdavačkog preduzeća Školska knjiga, prema projektu Janka Jambrišaka (ova građevina doživela je brojne prepravke).
- 1876—1878. na istočnoj strani podignuta je dvospratna zgrada Hrvatskoga gospodarskog društva (danas deo Pravnog fakulteta)prema nacrtima arhitekte Franje Klajna. (Godine 1922. nadograđen joj je treći sprat).
- 1884. Trg je omeđen i sa juga, dovršen je dom gimnastičkog društva Hrvatski sokol i pevačkog društva Kolo. Zgrada je podignuta prema revidiranom projektu arhitekte Matije Antolca. Zapadno je krilo dograđeno tokom podizanja Hrvatskoga narodnog kazališta (austrijski arhitekta Fellner i nemački arhitekta Helmer) i služilo je u početku kao ostava za kulise (danas u njemu nalazi dvorana za baletske probe, majstorske radionice, prostorije za grejanje i klimatizaciju pozorišne zgrade). To je krilo od 1969. prostranim podzemnim hodnikom povezano s glavnom zgradom.
- 1888. podignut je još jedan reprezentativan objekt zgrada Škole primenjene umetnosti i dizajna (Zagreb) i Muzeja za umetnost i obrt na zapadnoj strani budućeg trga, po projektu Hermana Bolea.
- 1889. Trg se zatvara sa istočne strane, podignut je Učiteljski dom, arhitekta Lea Henihsberga. Njeni su prvi stanari bili: Učiteljska zadruga, Hrvatski pedagogijsko-književni zbor i središnji odbor Saveza hrvatskih učiteljskih društava
- 1891. na prostoru novog Sajmišnog trga održana je velika Jubilarna privredno-šumarska izložba.
- 1891. na severnozapadnom uglu trga podignuta je ugaona dvospratnica, prema projektu Kuna Vajdmana, (u njoj je danas smešten Leksikografski zavod Miroslav Krleža).
- 1895. svečano je otvorena nova zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u prisustvu cara Franje Josipa.
- 1899. podignuta je ugaona dvokatnica na istočnoj strani trga(prema tadašnjoj Marovskoj ulici) prema projektu Martina Pilara(saradnici; Julio Meli i Dragutin Bauda), 1922. dvospratnica je nadograđena trećim spratom i mansardom po nacrtima Otona Goldscheidera. Danas je u njoj poznata zagrebačka Kazališna kavana.
- 1903. na jugozapadnoj strani podignuta je secesijska građevina poznata kao zgrada SKF, prema projektima Lea Henihsberga i Julija Deutscha, uz saradnju Vjekoslava Bastla.
- 1905. postavljen Zdenac života ispred zgrade HNK, prema nacrtu Ivana Meštrovića.
- 1908. postavljen je spomenik Sv. Jurju (rad Antona Dominika Fernkorna, iz 1853) pred palatom Trgovačko-obrtničke komore, danas je taj kip premešten pred zgradu SKF.
- 1911—1912. preuređenje severnog dela trga prema projektu Ignjata Fišera, postavljen je Zdenac života, a obelisci – kandelabri oko zgrade pozorišta preseljeni su na Mirogoj.
- 1913. istočno od zgrade Kola, podignuta je kuća Frank, koju je u stilu renesansne palate projektovao Viktor Kovačić.
- 1964. na zapadnoj, praznoj strani podignuta je poslovna zgrada Željpoha (kasnije Ferimport) od 1961. do 1964, prema projektu arhitekte Stanka Fabrisa.
Hronologija imena trga[uredi | uredi izvor]
- Sajmišni trg (1878—1888)[1]
- Sveučilišni trg
- Vilsonov trg (1919—1927)
- Trg kralja Aleksandra I (1927—1941)
- Trg I. (1941—1945)
- Kazališni trg (1945—1946)
- Trg maršala Tita (1946—2017)[2]
- Trg Republike Hrvatske (od 2017)[3]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Zlatko Domljan:O trgovima i kipovima, Vjesnik, ponedeljak, 21. april 2008[mrtva veza]
- ^ Ranka Franc-Štern: Ispravljanje pogreški iz teksta o Trgu maršala Tita, Vjesnik, četvrtak, 8. juna 2000[mrtva veza], Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ „Zagreb City Assembly Renames Marshal Tito Square”. Arhivirano iz originala 01. 09. 2017. g. Pristupljeno 01. 09. 2017.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Snješka Knežević: Urbanističko značenje zgrade rektorat sveučilišta na portalu Pravnog fakulteta
- Goran Jovetić: Oprečna mišljenja o Hedervariju, na portalu Vjesnik on line Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. maj 2003)
- Gradska četvrt Donji grad na službenom portalu grada Zagreba
- Ana Vukadin:Gradnja poslovne zgrde Željpoh (Ferimport) na Trgu maršala Tita u Zagrebu[mrtva veza]