Helen Delić Bentli
Helen Delić Bentli | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||
Datum rođenja | 28. novembar 1923. | ||||||||
Mesto rođenja | Rut, Nevada, SAD | ||||||||
Datum smrti | 6. avgust 2016.92 god.) ( | ||||||||
Mesto smrti | Timonium, Merilend, SAD | ||||||||
Porodica | |||||||||
Supružnik | Vilijam Roj Bentli | ||||||||
Politička karijera | |||||||||
Politička stranka | Republikanska stranka | ||||||||
|
Helen Delić Bentli (engl. Helen Delich Bentley; Rut, 28. novembar 1923 — Timonium, 6. avgust 2016) bila je američka političarka srpskog porekla. Kao član Republikanske stranke, bila je član Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država od 1985. do 1995. godine.
Detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]
Helen Delić je rođena 28. novembra 1923. godine u rudniku bakra u Rutu u Nevadi, u porodici srpskih emigranata. Njen otac je bio rudar i preminuo je od silikoze, kada je Helen imala osam godina. Zbog toga je morala da se već tada zaposli u jednoj prodavnici, a u kući su primili podstanare.
U srednjoj školi je počela da radi za lokalni nedeljnik koji je izdavao Čarls Rasel, republikanac i guverner Nevade. Dobila je stipendiju za studije novinarstva na Univerzitetu u Misuriju, gde je diplomirala 1944. godine kao odličan student. Tokom studija je vodila senatorsku kampanju demokratskog kandidata Džejmsa Skruhema, kao njegov sekretar.
Karijera[uredi | uredi izvor]
Novinarstvo[uredi | uredi izvor]
Radila je u lokalnim novinama u Fort Vejnu u Indijani i Luistonu u Ajdahu, kao i za sve vodeće listove Istočne obale. Brzo je uvidela da posao lokalnog novinara, naročito ženama, ne nudi razvijenu karijeru. Od 1945. godine je počela da radi kao izveštač novina u Baltimoru i počela da se bavi pitanjima položaja radnika i sindikata, kao i temama iz pomorstva.
Od 1950. godine je vodila lokalni televizijski program. Izveštavala je o problemima snabdevanja američkih trupa u luci Sajgon za vreme Vijetnamskog rata. Njeni izveštaji su stigli do predsednika Lindona Džonsona, koji je odmah preduzeo mere da se problemi reše.
Politika[uredi | uredi izvor]
Odbila je mesto člana Savezne pomorske komisije u Vašingtonu 1969. godine, tražeći da bude njen predsednik. Izabrana je za predsednika komisije i tu je ostala do 1975. godine. Tako je postala žena najvišeg ranga u administraciji predsednika Ričarda Niksona.
Nakon dve neuspešne kandidature, 1984. godine je pobedila demokratskog protivkandidata u drugom kongresnom okrugu Merilenda i postala član Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država. U Kongresu je bila od 3. januara 1985. do 3. januara 1995. godine.
Za vreme raspada Jugoslavije, aktivno se zalagala za podršku srpskom narodu i protivila se mešanju SAD. Nagovarala je Dobricu Ćosića da pristane na izbor za prvog predsednika Savezne Republike Jugoslavije 1992. godine, u pokušaju da se oslabi uticaj Slobodana Miloševića.[1]
Umesto za Kongres, 1994. godine se kandidovala za guvernera Merilenda, ali je poražena na izborima. Tada je osnovala privatnu konsultantsku firmu za međunarodnu trgovinu i počela da radi kao savetnik lučke uprave Merilenda i luke Baltimora.
Ponovo se kandidovala za člana Predstavničkog doma 2002. godine. Međutim, njena država je postala znatno naklonjena demokratama, tako da je doživela izborni poraz.
Priznanja[uredi | uredi izvor]
Helen Delić Bentli je 2004. godine primljena u Međunarodnu pomorsku kuću slavnih.
Smrt[uredi | uredi izvor]
Preminula je 6. avgusta 2016. godine u Timoniumu, država Merilend (SAD).[2]
Luka u Baltimoru, kojom se bavila u svojim pisanjima kao mlada novinarka i gde je kasnije radila kao savetnik, ponela je njeno ime (engl. Helen Delich Bentley Port of Baltimore) 2006. godine, povodom 300. godišnjice postojanja ove luke.
Privatni život[uredi | uredi izvor]
Bila je udata za Vilijama Roja Bentlija, koji je preminuo 2003. godine. Nisu imali dece.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Vašington nikad nije razumeo Balkan ni Srbe”. Politika. 24. februar 2008.
- ^ „Umrla Helen Delić Bentli”. Novosti. 7. avgust 2016.