Crvena divlja kokoška
| Crvena divlja kokoška | |
|---|---|
| |
| Mužjak (petao) i ženka (kokoška) u utočištu za divlje životinje u Indiji | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Domen: | Eukaryota |
| Carstvo: | Animalia |
| Tip: | Chordata |
| Klasa: | Aves |
| Red: | Galliformes |
| Porodica: | Phasianidae |
| Rod: | Gallus |
| Vrsta: | G. gallus
|
| Binomno ime | |
| Gallus gallus (Linnaeus, 1758)
| |
| |
| Areal crvene divlje kokoške | |
Crvena divlja kokoška ili divlja kokoška, crvena prašumska kokoška, bankivska kokoš (lat. Gallus gallus, engl. red junglefowl) je vrsta iz porodice fazana, direktan je predak domaće kokoške (lat. Gallus gallus domesticus). Crvena divlja kokoška je prvi put domestifikovana pre oko 5.000 godina u njenoj postojbini u Jugoistočnoj Aziji, odakle se domaća kokoška vremenom proširila po celom svetu. Danas se odomaćena (domestifikovana) podvrsta uzgaja zbog mesa i jaja.[2]
Opis[uredi | uredi izvor]
Mužjaci (petlovi) i ženke (kokoške) ove vrste pokazuju vrlo izražen polni dimorfizam. Petlovi su mnogo veći, imaju veliku crvenu krestu i rese na glavi, dugačko i široko zlatno i bronzano perje od vrata preko leđa do trtice. Rep je lučno oblikovan izgleda kao da je crne boje, ali se pod određenim svetlom prelivaju plava, ljubičasta i zelena boja. Na nogama iznad i iza stopala ima po jednu mamuzu ili ostrugu, koju koristi u borbi sa drugim mužjacima. Perje ženke je jednolično, prilagođeno okolini i predstavlja dobru kamuflažu, jer kvočka (kokoška koja leži na jajima ili vodi piliće) sama sedi na jajima, brine i čuva piliće. Takođe, ona nema krestu i rese na glavi ili ako ih ima veoma su male.
U vreme parenja petlovi objavljuju svoje prisustvo kukurikanjem. Kukurikanje petla divlje kokoške je kraće od kukurikanja petla domaće kokoške.[3] Ono služi za privlačenje ženki i kao upozorenje drugim mužjacima. Oglašavanje je složeno strukturirano i razlikuju se upozorenja koja ukazuju na opasnost od predatora iz vazduha od onih koja ukazuju na opasnost od predatora na tlu.[4][5]
Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
Areal crvene divlje kokoške se prostire od indijske države Tamil Nadu, preko Indokine i južne Kine do Malezije, Singapura, Indonezije i Filipina. Ima ih i na ostrvima Okeanije Vanuatu, Božićno Ostrvo i Marijanskim ostrvima. Na nekim havajskim ostrvima prisutna je podivljala populacija domaćih kokoški.
Podvrste crvene divlje kokoške (Gallus gallus):
- G. g. gallus – iz Indokine
- G. g. bankiva – javanska divlja kokoška sa Jave
- G. g. jabouillei – tonkinška divlja kokoška iz Vijetnama
- G. g. murghi – indijska divlja kokoška iz Indije i Bangladeša
- G. g. spadiceus – burmanska divlja kokoška iz Burme
- G. g. domesticus – domaća kokoška
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ BirdLife International (2016). „Gallus gallus”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 11. 9. 2019.
- ^ Storey, A.A.; et al. (2012). „Investigating the global dispersal of chickens in prehistory using ancient mitochondrial DNA signatures”.
- ^ Wild Singapore: Red Junglefowl
- ^ Collias, N. E. (1987). „The vocal repertoire of the red junglefowl: A spectrographic classification and the code of communication”. str. 510–524}}
- ^ Evans, C. S.; Macedonia, J. M.; Marler, P. (1993). „Effects of apparent size and speed on the response of chickens, Gallus gallus, to computer-generated simulations of aerial predators”. str. 1–11}}
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Storey, A.A.; et al. (2012). „Investigating the global dispersal of chickens in prehistory using ancient mitochondrial DNA signatures”. PLoS ONE. 7 (7): e39171. PMC 3405094
. PMID 22848352. doi:10.1371/journal.pone.0039171. - Collias, N. E. (1987). „The vocal repertoire of the red junglefowl: A spectrographic classification and the code of communication”. The Condor. 89 (3): 510—524. JSTOR 1368641. doi:10.2307/1368641.
- Evans, C. S.; Macedonia, J. M.; Marler, P. (1993). „Effects of apparent size and speed on the response of chickens, Gallus gallus, to computer-generated simulations of aerial predators”. Animal Behaviour. 46 (1): 1—11. doi:10.1006/anbe.1993.1156.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Državne | |
|---|---|
| Ostale | |
