Češka Trebova
Češka Trebova češ. Česká Třebová | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Češka |
Kraj | Pardubički kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 16.240 |
— gustina | 396,1 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 54′ 07″ S; 16° 26′ 56″ I / 49.902° S; 16.448889° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 375 m |
Površina | 41,00 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Jaroslav Zednik |
Veb-sajt | |
www.ceska-trebova.cz |
Češka Trebova (češ. Česká Třebová, nem. Böhmisch Trübau) grad je u Češkoj Republici. Češka Trebova je četvrti po veličini grad upravne jedinice Pardubički kraj, u okviru kojeg je naselje u okrugu Usti na Orlici.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Češka Trebova se nalazi u središnjem delu Češke republike. Grad je udaljen od 180 km istočno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Pardubica, 70 km jugoistočno.
Češka Trebova se nalazi u istočnom delu Bohemije. Grad leži na u oblasti Čehomoravskog gorja, na približno 370 m nadmorske visine. Kroz grad protiče istoimena reka Trebovka, pritoka Labe. Oko od grada izdižu planine Palice i Kozlovski Hopec.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Češke Trebove bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 1278. godine, a naselje je 1292. godine imalo gradska prava.
1919. godine Češka Trebova je postala deo novoosnovane Čehoslovačke. 1938. godine Češka Trebova, kao naselje sa nemačkom većinom, je otcepljena od Čehoslovačke i pripojena Trećem rajhu u sklopu Sudetskih oblasti. Posle Drugog svetskog rata mesni Nemci su se prisilno iselili iz grada u maticu. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do pada aktivnosti industrije i teškoća sa prestrukturiranjem privrede.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Češka Trebova danas ima oko 17.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu opada. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Predeo iznad grada
-
Gradska saborna Crkva sv. Jakova
-
Gimnazija
-
Stara crkva - Rotonda sv. Katarine