Pilemia tigrina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pilemia tigrina
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Pleme:
Rod:
Vrsta:
P. tigrina
Binomno ime
Pilemia tigrina
(Mulsant, 1851)
Sinonimi
  • Phytoecia tigrina
    Mulsant, 1851
  • Phytoecia anchusae
    Fuss, 1852

Pilemia tigrina (sin. Phytoecia tigrina, Ph. anchusae) je insekt iz reda tvrdokrilaca (Coleoptera) i familije strižibuba (Cerambycidae). Pripada potfamiliji Lamiinae.[1]

Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjena je pre svega u srednjoj Evropi i na Balkanskom poluostrvu. Naseljava Bugarsku, Mađarsku, Moldaviju, Rumuniju, Srbiju, Slovačku, Ukrajinu, Azerbejdžan i Tursku. U Srbiji je ova vrsta relativno retko nalažena[1]. Nastanjuje topla stepska staništa, a imaga se mogu naći na biljkama hraniteljkama[2]. Ova vrsta je navedena u Prilozima II i IV Evropske direktive o staništima, a u Srbije je strogo zaštićena vrsta.

Opis[uredi | uredi izvor]

Pilemia tigrina je dugačka 9—13 mm. Telo je crno. Na glavi i pronotumu su uspravne dlake. Pronotum i pokrilca su pokriveni belosivim tomentiranim mrljama. Pronotum je sa tri uzdužne beličasto tomentirane vrpce, kod mužjaka je manje poprečan, a kod ženke više zaokružen. Članci antena su beličasto prstenovani. Prva dva trbušna sternita kod mužjaka imaju kvržicu u sredini.[2]

Biologija i razviće[uredi | uredi izvor]

Imaga su aktivna u proleće, od aprila do juna[2]. Ovo je ksero-termofilna vrsta koja nastanjuje stepske ekosisteme. Razviće ove vrste je slabo proučeno. Larve se razvijaju u stabljikama biljke domaćina, Cynoglottis barrelieri (sin. Anchusa barrelieri). Imaga borave na stabljikama biljke domaćina, ali se teško uočavaju zbog veoma efikasne zaštitne obojenosti. [2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Alciphron - Pilemia tigrina
  2. ^ a b v g Pavićević, Dragan; Ilić, Nastas; Đurić, Milan (2015). Strižibube Srbije. Beograd: Zavod za zaštitu prirode Srbije; HabiProt. ISBN 978-86-80877-49-5. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]