Пређи на садржај

Glukonska kiselina

С Википедије, слободне енциклопедије
D-Glukonska kiselina
Skeletal formula of gluconic acid
Ball-and-stick model of gluconic acid
Nazivi
IUPAC naziv
D-Glukonska kiselina
Drugi nazivi
Dekstronska kiselina
Identifikacija
3D model (Jmol)
ChEBI
ChemSpider
ECHA InfoCard 100.007.639
E-brojevi E574 (regulator kiselosti, ...)
  • O=C(O)[C@H](O)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H](O)CO
Svojstva
C6H12O7
Molarna masa 196,16 g/mol
Agregatno stanje Bezbojni kristali
Tačka topljenja 131 °C (268 °F; 404 K)
Dobra
Kiselost (pKa) 3.86[3]
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Glukonska kiselina je organsko jedinjenje sa molekulskom formulom C6H12O7 i strukturnom formulom HOCH2(CHOH)4COOH. Ona je jedan od 16 stereoizomera 2,3,4,5,6-pentahidroksiheksanske kiseline.

U vodenim rastvorima na neutralnom pH, glukonska kiselina formira glukonatni jon. Soli glukonske kiseline su poznate kao „glukonati“. Glukonska kiselina, glukonatne soli, i glukonatni estri su široko rasprostranjeni u prirodi zato što proizilaze iz oksidacije glukoze. Neki lekovi se da unose putem injekcija u obliku glukonata.

Hemijska struktura

[уреди | уреди извор]

Hemijska struktura glukonske kiseline se sastoji od lanca sa šest ugljenika za koje je vezano pet hidroksilnih grupa i terminalna karboksilna grupa. U vodenom rastvoru, glukonska kiselina postoji u ravnoteži sa cikiličnim estrom glukono delta-laktonom.

Rasprostranjenost i upotreba

[уреди | уреди извор]

Glukonska kiselina se prirodno javlja u voću, medu, kombuča čaju, i vinu. Kao prehrambeni aditiv (E574[4]), ona je regulator kiselosti. Ona se takođe koristi u sredstivima za čišćenje, gde ona rastvara mineralne depozite posebno u alkalinom rastvoru. Glukonatni anjon formira helate sa Ca2+, Fe2+, Al3+, i drugim metalima. Horas Terhun Herik je razvio proces za proizvodnju soli putem fermentacije 1929.[5]

Kalcijum glukonat u obliku gela se koristi za tretiranje opekotina uzrokovanih fluorovodoničnom kiselinom;[6][7] kalcijum glukonatne injekcije se mogu koristiti u ozbiljnijim slučajevima da bi se izbegla nekroza unutrašnjih tkiva.[8] Kinin glukonat je so glukonske kiseline i kinina, koja se koristi za intramaskularne injekcije u lečenju malarije. Cink glukonatne injekcije se koriste pri kastraciji mužjaka pasa.[9] Injekcije gvožđe glukonata su bile predlagane za tretiranje anemije.[10]

  1. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  2. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. ^ Bjerrum, J., et al. Stability Constants, Chemical Society, London, 1958.
  4. ^ Current EU approved additives and their E Numbers. Food Standards Agency
  5. ^ „All Chemistry”. Time magazine. 13. 5. 1929. Архивирано из оригинала 03. 06. 2011. г. Приступљено 12. 07. 2010. 
  6. ^ el Saadi MS, Hall AH, Hall PK, Riggs BS, Augenstein WL, Rumack BH (1989). „Hydrofluoric acid dermal exposure”. Vet Hum Toxicol. 31 (3): 243—7. PMID 2741315. 
  7. ^ Roblin I, Urban M, Flicoteau D, Martin C, Pradeau D (2006). „Topical treatment of experimental hydrofluoric acid skin burns by 2.5% calcium gluconate”. J Burn Care Res. 27 (6): 889—94. PMID 17091088. S2CID 3691306. doi:10.1097/01.BCR.0000245767.54278.09. 
  8. ^ Thomas, D.; Jaeger, U.; Sagoschen, I.; Lamberti, C.; Wilhelm, K. (2009). „Intra-Arterial Calcium Gluconate Treatment After Hydrofluoric Acid Burn of the Hand”. CardioVascular and Interventional Radiology. 32 (1): 155—158. PMID 18506520. S2CID 34140904. doi:10.1007/s00270-008-9361-1. 
  9. ^ Levy, Julie K.; Crawford, P. Cynda; Appel, Leslie D.; Clifford, Emma L. (2008). „Comparison of intratesticular injection of zinc gluconate versus surgical castration to sterilize male dogs”. American Journal of Veterinary Research. 69 (1): 140—143. PMID 18167099. S2CID 29860157. doi:10.2460/ajvr.69.1.140. 
  10. ^ Paul Reznikoff and Walther F. Goebel „The preparation of ferrous gluconate and its use in the treatment of hypochromic anelia in rats.”. Journal of Pharmacology and Experimental Thereapy. 59 (2): 182. 1937. . ,.

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]