Пређи на садржај

Litijum superoksid

С Википедије, слободне енциклопедије
Litijum superoksid
Identifikacija
3D model (Jmol)
  • [Li+].O=[O-]
Svojstva
LiO2
Molarna masa 38,94 g·mol−1
Gustina g/cm3, čvrst
Tačka topljenja <25 °C (razlaže se)
Srodna jedinjenja
Drugi katjoni
Srodne litijumske materije
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Litijum superoksid je nestabilna neorganska so sa formulom LiO
2
. Radikalno jedinjenje, može se proizvesti na niskoj temperaturi u eksperimentima matrične izolacije ili u određenim nepolarnim, neprotonskim rastvaračima. Litijum superoksid je takođe prolazna vrsta tokom redukcije kiseonika u litijum-vazdušnoj galvanskoj ćeliji i služi kao glavno ograničenje mogućih rastvarača za takvu bateriju. Iz tog razloga je temeljno istražen korišćenjem raznih metoda, kako teoretskih, tako i spektroskopskih.

Molekul LiO
2
je pogrešan naziv: veze između litijuma i kiseonika su visoko jonske, sa skoro potpunim prenosom elektrona.[1] Konstanta sile između dva atoma kiseonika odgovara konstantama izmerenim za superoksid anjon (O
2
) u drugim kontekstima. Dužina O-O veze je utvrđena da je 1,34 Å. Korišćenjem jednostavne optimizacije kristalne strukture, izračunato je da Li-O veza iznosi približno 2,10 Å.[2]

Bilo je dosta studija o klasterima formiranim od LiO
2
molekula. Utvrđeno je da je najčešći dimer kavezni izomer. Drugi iza njega je singletna bipiramidalna struktura. Studije su takođe rađene na kompleksu stolice i planarnom prstenu, ali su ova dva manje povoljna, mada ne nužno i nemoguća.[3]

Proizvodnja i reakcije

[уреди | уреди извор]

Litijum superoksid je izuzetno reaktivan zbog neparnog broja elektrona prisutnih u π* molekularnoj orbitali superoksidnog anjona.[4] Tehnike izolacije matrice mogu da proizvedu čiste uzorke jedinjenja, ali oni su stabilni samo na 15-40 K.[3]

Na višim (ali još uvek kriogenim) temperaturama, litijum superoksid se može proizvesti ozoniranjem litijum peroksida (Li
2
O
2
) u freonu 12:

Li
2
O
2
(f
12
) + 2 O
3
(g) → 2 LiO
2
(f
12
) + 2 O
2
(g)

Dobijeni proizvod je stabilan samo do -35 °C.[5]

Alternativno, litijum elektrid rastvoren u bezvodnom amonijaku će redukovati gas kiseonika da bi se dobio isti proizvod:

[Li+
][e
](am) + O
2
(g) → [Li+
][O
2
](am)

Litijum superoksid je, međutim, metastabilan samo u amonijaku, postepeno oksidirajući rastvarač u vodu i gasoviti azot:

2 O
2
+ 2 NH
3
→ N
2
+ 2 H
2
O + 2 OH

Za razliku od drugih poznatih razlaganja LiO
2
, ova reakcija zaobilazi litijum peroksid.[6]

  1. ^ Andrews, Lester (1969-05-15). „Infrared Spectrum, Structure, Vibrational Potential Function, and Bonding in the Lithium Superoxide Molecule LiO2”. The Journal of Chemical Physics. AIP Publishing. 50 (10): 4288—4299. Bibcode:1969JChPh..50.4288A. ISSN 0021-9606. doi:10.1063/1.1670893. 
  2. ^ Lau, Kah Chun; Curtiss, Larry A.; Greeley, Jeffrey (2011-11-09). „Density Functional Investigation of the Thermodynamic Stability of Lithium Oxide Bulk Crystalline Structures as a Function of Oxygen Pressure”. The Journal of Physical Chemistry C. American Chemical Society (ACS). 115 (47): 23625—23633. ISSN 1932-7447. doi:10.1021/jp206796h. 
  3. ^ а б Bryantsev, Vyacheslav S.; Blanco, Mario; Faglioni, Francesco (2010-07-16). „Stability of Lithium Superoxide LiO2 in the Gas Phase: Computational Study of Dimerization and Disproportionation Reactions”. The Journal of Physical Chemistry A. American Chemical Society (ACS). 114 (31): 8165—8169. Bibcode:2010JPCA..114.8165B. ISSN 1089-5639. PMID 20684589. doi:10.1021/jp1047584. 
  4. ^ Lindsay, D. M.; Garland, D. A. (1987). „ESR spectra of matrix-isolated lithium superoxide”. The Journal of Physical Chemistry. American Chemical Society (ACS). 91 (24): 6158—6161. ISSN 0022-3654. doi:10.1021/j100308a020. 
  5. ^ Vol'nov, I. I.; Tokareva, S. A.; Belevskii, V. N.; Klimanov, V. I. (1967-07-01). „Investigation of the nature of the interaction of lithium peroxide with ozone”. Bulletin of the Academy of Sciences of the USSR, Division of Chemical Science (на језику: енглески). 16 (7): 1369—1371. ISSN 1573-9171. doi:10.1007/BF00905329. 
  6. ^ Zhang, Xinmin; Guo, Limin; Gan, Linfeng; Zhang, Yantao; Wang, Jin; Johnson, Lee R.; Bruce, Peter G.; Peng, Zhangquan (2017-05-18). „LiO 2 : Cryosynthesis and Chemical/Electrochemical Reactivities”. The Journal of Physical Chemistry Letters (на језику: енглески). 8 (10): 2334—2338. ISSN 1948-7185. PMID 28481552. S2CID 46818521. doi:10.1021/acs.jpclett.7b00680Слободан приступ.