Ultrazvuk — разлика између измена

Интерактиван преглед историје

← Старија измена Новија измена →

Садржај обрисан Садржај додат

ВизуелноВикитекст

Инлајн

Верзија на датум 17. мај 2019. у 07:55

Snimak deteta u tridesetoj nedelju trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom.

Za orjentiranje u okolini kao i za utvrđivanje položaja lovine tokom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka.

Ultrazvuk je zvuk čija je frekvencija iznad gornje granice čujnosti za normalno ljudsko uvo, a koja iznosi 20 kHz.^[1] Kada je frekvencija zvučnog talasa veća od 10⁹ Hz, govori se o hiperzvuku. Talasne dužine ultrazvučnih talasa u vazduhu iznose do 0,5 μm, a u tečnostima i čvrstim telima veće su oko 4 do 12 puta, zbog veće brzine širenja ultrazvuka. U prirodi se ultrazvuk pojavljuje uz zvučne talase, a veštački se može proizvesti ultrazvučnim generatorima, odnosno pretvaračima drugih oblika energije u energiju ultrazvučnih talasa.^[2]

Neke životinje (npr. psi, delfini, šišmiši, miševi, ...) mogu čuti ultrazvuk jer imaju višu gornju graničnu frekvenciju od čoveka.^[3]^[4]^[5] Mlađe osobe, a posebno deca, mogu čuti neke zvukove visokih frekvencija. Što je čovek stariji, gornja granica čujnosti mu pada, što znači da sve slabije čuje zvukove visokih frekvencija. Visoke zvučne frekvencije su sastavni deo spektra frekvencija koje proizvodi neki izvor zvuka, a spektar zvučnih frekvencija čini boju zvuka. Opadanjem čujnosti visokih frekvencija starenjem, starijim ljudima se menjaju i boje zvuka, što znači da simfonijski orkestar ili zvuk violine drugačije čuje dete od šest, odrastao čovek od 30 ili starac od 80 godina.

Najpoznatija primena ultrazvuka je u medicini - ultrazvučna dijagnostika (npr. Transkranijalni dopler).^[6] Ultrazvuk se i za mnoge druge svrhe (otkrivanje jata riba i podmornica, tzv. sonar). Princip korištenja je vrlo jednostavan: odašilje se ultrazvučni talas, koji se odbija od prepreke te se prema vremenu potrebnom da se talas vrati određuje udaljenost i oblik objekta.

Načini proizvodnje ultrazvuka

Piezoelektrični učinak

Najrasprostranjeniji generator ultrazvuka je kvarcni generator, čiji je rad zasnovan na takozvanom piezoelektričnom učinku (Lippmannov učinak), to jest deformacije nekih kristala i keramičkih masa u električnom polju. Ako se stave u izmjenično električno polje određene frekvencije, krajevi kristala i keramike mogu generirati ultrazvuk određene frekvencije. To je pojava kada se na nekim kristalima (kvarc, turmalin i drugim), pogodno odrezanima, javlja električna polarizacija kada se silom izvrši elastična deformacija. Umjesto da se djeluje silom, može se postići obrnut učinak - elektrostrikcija - stavljanjem pločica u izmjenično električno polje vrlo visoke frekvencije. Kada se frekvencija izmjeničnog napona poklopi sa svojstvenom (vlastitom) frekvencijom kvarcne pločice, nastupa rezonancija. Uslijed rezonancije, pločica jako titra i proizvodi ultrazvučne valove znatne amplitude. Upotrebom turmalina mogu se dobiti ultrazvučne asilacije i do nekoliko stotina MHz.

Elektrostrikcija

Najrasprostranjeniji generator ultrazvuka je kvarcni generator, čiji je rad zasnovan na tzv. piezoelektričnom efektu. To je pojava da se na nekim kristalima (kvarc, turmalin i dr.) koji su pogodno odrezani javlja električna polarizacija kada se silom izvrši elastična deformacija. Umesto sile, može se postići obrnut efekt - elektrostrikcija - stavljanjem pločica u nazmenično električno polje vrlo visoke frekvencije. Kada se frekvencija naizmeničnog napona poklopi sa sopstvenom (vlastitom) frekvencijom kvarcne pločice, nastupa rezonancija. Usled rezonancije, pločica jako vibrira i proizvodi ultrazvučne talase znatne amplitude. Upotrebom turmalina mogu se dobiti ultrazvučne oscilacije i do nekoliko stotina MHz.^[7]

Magnetostrikcija

Ova metoda dobijanja ultrazvuka zasnovana je na svojstvu nekih materijala da delovanjem magnetnog polja menjaju dimenzije (gvožđe, kobalt, nikal itd.).^[8] Ovi se materijali u jačem magnetnom polju uglavnom skraćuju, te je ova pojava nazvana magnetostrikcijom (striktura - stezanje, sužavanje). Ako se kratak štap od ovih materijala nalazi u promenjivom magnetnom polju, onda se dovodi u rezonantno logitudinalno oscilovanje, kad se kroz elektromagnet propušta naizmenična struja odgovarajuće frekvencije.^[9]

Mehanički pretvarač

Mehanički pretvarač u osnovi je zviždaljka ili sirena koja stvara zvučne valove u ultrazvučnom području. Najpoznatija je takozvana nečujna zviždaljka, koja se koristi u obuci pasa, koji čuju više tonove od ljudi, te uređaji za tjeranje ptica na principu ultrazvučnih sirena.

Elektrostatički i elektrodinamički pretvarači

Elektrostatički i elektrodinamički pretvarači pobuđuju titranje pomične kondenzatorske ploče ili pokretnoga vodiča vrtložnim strujama u električnom ili magnetskom polju, što rezultira nastankom ultrazvuka. Ti se pretvarači ponajviše koriste u obrnutom režimu za prijam (registraciju) ultrazvuka (slično mikrofonu), pri čem titranje kondenzatorske ploče ili vodiča izazvano ultrazvukom izaziva pojavu električne struje, koja se registrira.

Primena ultrazvuka

Ultrazvučno testiranje materijala ili ultrazvučna kontrola najvažnija je tehničkih primjena ultrazvuka. Rabi se za detekciju mikropukotina u krutim objektima (na primjer stijenke velikih spremnika pod tlakom, glomazni rotirajući elementi), za provjeru kvalitete (prije ugradnje objekta) ili ustanovljenje stanja (dotrajalosti). Testiranje se osniva na mjerenju vremena prolaska ultrazvučnoga signala kroz uzorak: ako je na primjer obloga spremnika homogena, signal će se reflektirati tek na unutrašnjoj granici stijenke, a ako postoje nehomogenosti, refleksija će se pojaviti ranije. Metoda je osobito prikladna za ispitivanje glomaznih komada i objekata složene konstrukcije, gdje nije moguće primijeniti snimanje rendgenskim zrakama (defektoskopija).

U praktičnoj medicini ultrazvuk se primjenjuje u liječenju različitih reumatskih bolesti (ultrasonoterapija), u dijagnostici, osobito u opstetriciji (razvoj zametka, mnogostruka trudnoća, promjene placente i drugo) i u kardiologiji. Svojstva nekoga tkiva mogu se utvrditi na temelju brzine kojom se ultrazvuk širi u tkivu. Otpor što ga širenju ultrazvuka pružaju tkiva može se pretvaranjem odbijenih ultrazvučnih valova u električne impulse pratiti na zaslonu uz pomoć elektroničkih uređaja (ehokardiografija; ehooftalmografija; ehosonografija ili ultrasonografija; encefalografija).

Ultrazvuk se koristi i pri čišćenju materijala, gdje se iskorištava pojava kavitacije u tekućinama, na primjer vodi. Uređaji za čišćenje koji koriste ultrazvuk mogu biti različitih dimenzija, od malih ladica u laboratorijima i zubarskim ordinacijama (za čišćenje na primjer zubala nakon brušenja i poliranja), do velikih industrijskih postrojenja. Kavitacija izazvana ultrazvukom omogućuje i stvaranje emulzija dviju ili više tekućina koje se inače ne miješaju.

Kako ultrazvuk slabo gubi na jačini (intenzitetu) pri prolasku kroz vodu u odnosu na zvučne valove manjih frekvencija, u hidroakustici se koristi pri izradbi sonara. Ultrazvukom se lokalno može povisiti temperatura, što se koristi u više područja, na primjer u medicinskoj terapiji ili u industrijskoj primjeni za zavarivanje plastomera.

Ultrazvučno zavarivanje se koristi uglavnom za spajanja plastičnih dijelova, koji naleglu jedan na drugi, počinju vibrirati uslijed djelovanja ultrazvuka, zatim dolazi do njihove plastifikacije uslijed trenja graničnih površina i njihovog spajanja za vrijeme hlađenja uz pomoć pritiska spajanja. Dijelovi se na dodirnom mjestu zagrijavaju trenjem uzrokovanim ultrazvučnim mehaničkim titrajima, što ih na mjesto zavarivanja prenosi sonotroda (ultrazvučna elektroda). ^[10]

Perception

Humans

The upper frequency limit in humans (approximately 20 kHz) is due to limitations of the middle ear. Auditory sensation can occur if high‐intensity ultrasound is fed directly into the human skull and reaches the cochlea through bone conduction, without passing through the middle ear.^[11]

Children can hear some high-pitched sounds that older adults cannot hear, because in humans the upper limit pitch of hearing tends to decrease with age.^[12] An American cell phone company has used this to create ring signals that supposedly are only audible to younger humans,^[13] but many older people can hear the signals, which may be because of the considerable variation of age-related deterioration in the upper hearing threshold. The Mosquito is an electronic device that uses a high pitched frequency to deter loitering by young people.

Animals

Pištaljka za pse koja emituje u ultrazvučnom opsegu se koristi za treniranje pasa i drugih životinja

Bats use a variety of ultrasonic ranging (echolocation) techniques to detect their prey. They can detect frequencies beyond 100 kHz, possibly up to 200 kHz.^[14]

Many insects have good ultrasonic hearing, and most of these are nocturnal insects listening for echolocating bats. These include many groups of moths, beetles, praying mantids and lacewings. Upon hearing a bat, some insects will make evasive manoeuvres to escape being caught.^[15] Ultrasonic frequencies trigger a reflex action in the noctuid moth that causes it to drop slightly in its flight to evade attack.^[16] Tiger moths also emit clicks which may disturb bats' echolocation,^[17]^[18] and in other cases may advertise the fact that they are poisonous by emitting sound.^[19]^[20]

Dogs and cats' hearing range extends into the ultrasound; the top end of a dog's hearing range is about 45 kHz, while a cat's is 64 kHz.^[21]^[22] The wild ancestors of cats and dogs evolved this higher hearing range to hear high-frequency sounds made by their preferred prey, small rodents.^[21] A dog whistle is a whistle that emits ultrasound, used for training and calling dogs. The frequency of most dog whistles is within the range of 23 to 54 kHz.^[23]

Toothed whales, including dolphins, can hear ultrasound and use such sounds in their navigational system (biosonar) to orient and to capture prey.^[24] Porpoises have the highest known upper hearing limit at around 160 kHz.^[25] Several types of fish can detect ultrasound. In the order Clupeiformes, members of the subfamily Alosinae (shad) have been shown to be able to detect sounds up to 180 kHz, while the other subfamilies (e.g. herrings) can hear only up to 4 kHz.^[26]

Ultrasound generator/speaker systems are sold as electronic pest control devices, which are claimed to frighten away rodents and insects, but there is no scientific evidence that the devices work.^[27]^[28]^[29]

Vidi još

Reference

^ Corso, J. F. (1963). „Bone-conduction thresholds for sonic and ultrasonic frequencies”. Journal of the Acoustical Society of America. 35 (11): 1738—1743. Bibcode:1963ASAJ...35.1738C. doi:10.1121/1.1918804.
^ Ultrazvuk, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
^ Novelline 1997, стр. 34–35.
^ Matt Kaplan (17. 7. 2009). „Moths Jam Bat Sonar, Throw the Predators Off Course”. National Geographic News.
^ Some Moths Escape Bats By Jamming Sonar (video)
^ Emmanuel P. Papadakis (ed) Ultrasonic Instruments & Devices, Academic Press. 1999. ISBN 978-0-12-531951-5. page 752
^ Elektrostrikcija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
^ K.H.J. Buschow et al, (ed), Encyclopedia of Materials Elsevier. 2001. ISBN 978-0-08-043152-9. стр. 5990.
^ Magnetostrikcija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
^ "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.
^ Corso JF (1963). „Bone-conduction thresholds for sonic and ultrasonic frequencies”. Journal of the Acoustical Society of America. 35 (11): 1738—1743. Bibcode:1963ASAJ...35.1738C. doi:10.1121/1.1918804.
^ Takeda S, Morioka I, Miyashita K, Okumura A, Yoshida Y, Matsumoto K (1992). „Age variation in the upper limit of hearing”. European Journal of Applied Physiology and Occupational Physiology. 65 (5): 403—8. PMID 1425644. doi:10.1007/BF00243505.
^ Vitello P (12. 6. 2006). „A Ring Tone Meant to Fall on Deaf Ears”. The New York Times.
^ Popper A, Fay RR, ур. (1995). Hearing by Bats. Springer Handbook of Auditory Research. 5. Springer. ISBN 978-1-4612-2556-0.
^ Surlykke A, Miller LA (2001). „How some insects detect and avoid being eaten by bats: Tactics and counter tactics of prey and predator.”. BioScience. 51 (7): 570. doi:10.1641/0006-3568(2001)051[0570:HSIDAA]2.0.CO;2. Архивирано из оригинала 2015-03-03. г. Приступљено 2016-08-06.
^ Jones G, Waters DA (август 2000). „Moth hearing in response to bat echolocation calls manipulated independently in time and frequency”. Proceedings. Biological Sciences. 267 (1453): 1627—32. PMC 1690724 . PMID 11467425. doi:10.1098/rspb.2000.1188.
^ Kaplan M (17. 7. 2009). „Moths Jam Bat Sonar, Throw the Predators Off Course”. National Geographic News. Архивирано из оригинала 2009-08-22. г. Приступљено 2009-08-26.
^ „Some Moths Escape Bats By Jamming Sonar”. Talk of the Nation. National Public Radio. Архивирано из оригинала 2017-08-10. г.
^ Surlykke A, Miller LA (1985). „The influence of arctiid moth clicks on bat echolocation; jamming or warning?” (PDF). Journal of Comparative Physiology A. 156 (6): 831—843. doi:10.1007/BF00610835. Архивирано из оригинала (PDF) 2012-04-25. г.
^ Tougaard J, Miller LA, Simmons JA (2003). „The role of arctiid moth clicks in defense against echolocating bats: interference with temporal processing”. Ур.: Thomas J, Moss CF, Vater M. Advances in the study of echolocation in bats and dolphins. Chicago: Chicago University Press. стр. 365—372.
^ ^а ^б Krantz L (2009). Power of the Dog: Things Your Dog Can Do That You Can't. MacMillan. стр. 35—37. ISBN 978-0312567224.
^ Strain GM (2010). „How Well Do Dogs and Other Animals Hear?”. Prof. Strain's website. School of Veterinary Medicine, Louisiana State University. Архивирано из оригинала 28. 8. 2011. г. Приступљено 21. 7. 2012.
^ Coile DC, Bonham MH (2008). „Why Do Dogs Like Balls?: More Than 200 Canine Quirks, Curiosities, and Conundrums Revealed”. Sterling Publishing Company, Inc: 116]. ISBN 978-1-4027-5039-7.
^ Whitlow WL (1993). The sonar of dolphins. Springer. ISBN 978-0-387-97835-2. Приступљено 13. 11. 2011.
^ Kastelein RA, Bunskoek P, Hagedoorn M, Au WW, de Haan D (јул 2002). „Audiogram of a harbor porpoise (Phocoena phocoena) measured with narrow-band frequency-modulated signals”. The Journal of the Acoustical Society of America. 112 (1): 334—44. Bibcode:2002ASAJ..112..334K. PMID 12141360. doi:10.1121/1.1480835.
^ Mann DA, Higgs DM, Tavolga WN, Souza MJ, Popper AN (јун 2001). „Ultrasound detection by clupeiform fishes”. The Journal of the Acoustical Society of America. 109 (6): 3048—54. Bibcode:2001ASAJ..109.3048M. PMID 11425147. doi:10.1121/1.1368406.
^ Hui YH (2003). Food plant sanitation. CRC Press. стр. 289. ISBN 978-0-8247-0793-4.
^ Vertebrate pests: problems and control; Volume 5 of Principles of plant and animal pest control, National Research Council (U.S.). Committee on Plant and Animal Pests; Issue 1697 of Publication (National Research Council (U.S.))). National Academies. 1970. стр. 92.
^ Fagerstone KA, Curnow RD, ASTM Committee E-35 on Pesticides, ASTM Committee E-35 on Pesticides. Subcommittee E35.17 on Vertebrate Pest Control Agents (1989). Vertebrate pest control and management materials: 6th volume; Volume 1055 of ASTM special technical publication. ASTM International. стр. 8. ISBN 978-0-8031-1281-0.

Literatura

Novelline, Robert (1997). Squire's Fundamentals of Radiology (5th изд.). Harvard University Press. ISBN 978-0-674-83339-5.
Kundu T (2004). Ultrasonic nondestructive evaluation: engineering and biological material characterization. Boca Raton, FL: CRC Press. ISBN 978-0-8493-1462-9.
Grzesik J, Pluta E (1983). „High-frequency hearing risk of operators of industrial ultrasonic devices”. International Archives of Occupational and Environmental Health. 53 (1): 77—88. PMID 6654504. doi:10.1007/BF00406179.

Spoljašnje veze

Guidelines for the Safe Use of Ultrasound: valuable insight on the boundary conditions tending towards abuse of ultrasound.
High-frequency hearing risk for operators of industrial ultrasonic devices
Safety Issues in Fetal Ultrasound
Damage to red blood cells induced by acoustic cavitation(ultrasound)

[1] Corso, J. F. (1963). „Bone-conduction thresholds for sonic and ultrasonic frequencies”. Journal of the Acoustical Society of America. 35 (11): 1738—1743. Bibcode:1963ASAJ...35.1738C. doi:10.1121/1.1918804.

[2] Ultrazvuk, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

[FOOTNOTENovelline199734–35-3] Novelline 1997, стр. 34–35.

[4] Matt Kaplan (17. 7. 2009). „Moths Jam Bat Sonar, Throw the Predators Off Course”. National Geographic News.

[5] Some Moths Escape Bats By Jamming Sonar (video)

[EPP99-6] Emmanuel P. Papadakis (ed) Ultrasonic Instruments & Devices, Academic Press. 1999. ISBN 978-0-12-531951-5. page 752

[7] Elektrostrikcija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

[8] K.H.J. Buschow et al, (ed), Encyclopedia of Materials Elsevier. 2001. ISBN 978-0-08-043152-9. стр. 5990.

[9] Magnetostrikcija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

[10] "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.

[11] Corso JF (1963). „Bone-conduction thresholds for sonic and ultrasonic frequencies”. Journal of the Acoustical Society of America. 35 (11): 1738—1743. Bibcode:1963ASAJ...35.1738C. doi:10.1121/1.1918804.

[12] Takeda S, Morioka I, Miyashita K, Okumura A, Yoshida Y, Matsumoto K (1992). „Age variation in the upper limit of hearing”. European Journal of Applied Physiology and Occupational Physiology. 65 (5): 403—8. PMID 1425644. doi:10.1007/BF00243505.

[13] Vitello P (12. 6. 2006). „A Ring Tone Meant to Fall on Deaf Ears”. The New York Times.

[14] Popper A, Fay RR, ур. (1995). Hearing by Bats. Springer Handbook of Auditory Research. 5. Springer. ISBN 978-1-4612-2556-0.

[15] Surlykke A, Miller LA (2001). „How some insects detect and avoid being eaten by bats: Tactics and counter tactics of prey and predator.”. BioScience. 51 (7): 570. doi:10.1641/0006-3568(2001)051[0570:HSIDAA]2.0.CO;2. Архивирано из оригинала 2015-03-03. г. Приступљено 2016-08-06.

[autogenerated1627-16] Jones G, Waters DA (август 2000). „Moth hearing in response to bat echolocation calls manipulated independently in time and frequency”. Proceedings. Biological Sciences. 267 (1453): 1627—32. PMC 1690724 . PMID 11467425. doi:10.1098/rspb.2000.1188.

[17] Kaplan M (17. 7. 2009). „Moths Jam Bat Sonar, Throw the Predators Off Course”. National Geographic News. Архивирано из оригинала 2009-08-22. г. Приступљено 2009-08-26.

[18] „Some Moths Escape Bats By Jamming Sonar”. Talk of the Nation. National Public Radio. Архивирано из оригинала 2017-08-10. г.

[19] Surlykke A, Miller LA (1985). „The influence of arctiid moth clicks on bat echolocation; jamming or warning?” (PDF). Journal of Comparative Physiology A. 156 (6): 831—843. doi:10.1007/BF00610835. Архивирано из оригинала (PDF) 2012-04-25. г.

[20] Tougaard J, Miller LA, Simmons JA (2003). „The role of arctiid moth clicks in defense against echolocating bats: interference with temporal processing”. Ур.: Thomas J, Moss CF, Vater M. Advances in the study of echolocation in bats and dolphins. Chicago: Chicago University Press. стр. 365—372.

[Krantz-21] а ^б Krantz L (2009). Power of the Dog: Things Your Dog Can Do That You Can't. MacMillan. стр. 35—37. ISBN 978-0312567224.

[Strain-22] Strain GM (2010). „How Well Do Dogs and Other Animals Hear?”. Prof. Strain's website. School of Veterinary Medicine, Louisiana State University. Архивирано из оригинала 28. 8. 2011. г. Приступљено 21. 7. 2012.

[23] Coile DC, Bonham MH (2008). „Why Do Dogs Like Balls?: More Than 200 Canine Quirks, Curiosities, and Conundrums Revealed”. Sterling Publishing Company, Inc: 116]. ISBN 978-1-4027-5039-7.

[24] Whitlow WL (1993). The sonar of dolphins. Springer. ISBN 978-0-387-97835-2. Приступљено 13. 11. 2011.

[25] Kastelein RA, Bunskoek P, Hagedoorn M, Au WW, de Haan D (јул 2002). „Audiogram of a harbor porpoise (Phocoena phocoena) measured with narrow-band frequency-modulated signals”. The Journal of the Acoustical Society of America. 112 (1): 334—44. Bibcode:2002ASAJ..112..334K. PMID 12141360. doi:10.1121/1.1480835.

[26] Mann DA, Higgs DM, Tavolga WN, Souza MJ, Popper AN (јун 2001). „Ultrasound detection by clupeiform fishes”. The Journal of the Acoustical Society of America. 109 (6): 3048—54. Bibcode:2001ASAJ..109.3048M. PMID 11425147. doi:10.1121/1.1368406.

[Hui-27] Hui YH (2003). Food plant sanitation. CRC Press. стр. 289. ISBN 978-0-8247-0793-4.

[NAS-28] Vertebrate pests: problems and control; Volume 5 of Principles of plant and animal pest control, National Research Council (U.S.). Committee on Plant and Animal Pests; Issue 1697 of Publication (National Research Council (U.S.))). National Academies. 1970. стр. 92.

[ASTM-29] Fagerstone KA, Curnow RD, ASTM Committee E-35 on Pesticides, ASTM Committee E-35 on Pesticides. Subcommittee E35.17 on Vertebrate Pest Control Agents (1989). Vertebrate pest control and management materials: 6th volume; Volume 1055 of ASTM special technical publication. ASTM International. стр. 8. ISBN 978-0-8031-1281-0.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]

[27]

[28]

[29]

@@ Ред 1: / Ред 1: @@
-[[Датотека:Embryo at 14 weeks profile.JPG|230px|right|thumb|Slika ljudskog fetusa s 14 nedelja pomoću ultrazvuka]]
+[[Датотека:Embryo at 14 weeks profile.JPG|250px|right|thumb|Slika ljudskog fetusa s 14 nedelja pomoću ultrazvuka]]
-[[Датотека:Fetal yawning 4D ultrasound ecografia 4D Dr. Wolfgang Moroder.theora.ogv|230px|right|thumb|Snimak deteta u tridesetoj nedelju [[trudnoća|trudnoće]] četverodimenzionalnim ultrazvukom.]]
+[[Датотека:Fetal yawning 4D ultrasound ecografia 4D Dr. Wolfgang Moroder.theora.ogv|250px|right|thumb|Snimak deteta u tridesetoj nedelju [[trudnoća|trudnoće]] četverodimenzionalnim ultrazvukom.]]
+[[datoteka:Big-eared-townsend-fledermaus.jpg|thumb|desno|250px|Za orjentiranje u okolini kao i za utvrđivanje položaja lovine tokom svojih noćnih letova, [[šišmiši]] imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka.]]
-'''Ultrazvuk''' je [[zvuk]] čija je [[frekvencija]] iznad gornje granice čujnosti za normalno ljudsko [[uvo]], a koja iznosi 20 -{kHz}-.<ref>{{cite journal |last=Corso|first=J. F. |year=1963|title=Bone-conduction thresholds for sonic and ultrasonic frequencies |journal=Journal of the Acoustical Society of America |volume=35 |issue=11 |doi=10.1121/1.1918804 |bibcode = 1963ASAJ...35.1738C|pages=1738-1743}}</ref>
+[[datoteka:Magnetostriction by Zureks.gif|thumb|desno|250px|Prikaz pojave [[magnetostrikcija|magnetostrikcije]].]]
+[[datoteka:Magnetostrictive_transducer.PNG|thumb|desno|250px|Presek kroz [[magnetostrikcija|elektromagnetni pretvarač]]: magnetostriktivni materijal (unutra), [[Električna zavojnica|elektromagnetna zavojnica]] i [[magnet]]sko kućište koje zatvara celokupno [[magnetno polje]] (izvana).]]
+[[datoteka:Sonar Principle HR.svg|thumb|desno|250px|Načelo rada [[sonar]]a.]]
+[[datoteka:Swing shaft spline cracking.png|thumb|desno|250px|[[Ultrazvučna kontrola]] na [[vratilo|vratilu]] pokazuje pukotinu u području [[Žlebljeni spoj|žlebljenog spoja]].]]
+[[datoteka:Ultrasonic Welding.JPG|thumb|desno|250px|[[Ultrazvučno zavarivanje]] tankih metalnih listića (folija). Sonotroda (ultrazvučna elektroda) se kreće duž [[zavareni spoj|zavarenog spoja]].]]
+'''Ultrazvuk''' je [[zvuk]] čija je [[frekvencija]] iznad gornje granice čujnosti za normalno ljudsko [[uvo]], a koja iznosi 20 -{kHz}-.<ref>{{cite journal |last=Corso|first=J. F. |year=1963|title=Bone-conduction thresholds for sonic and ultrasonic frequencies |journal=Journal of the Acoustical Society of America |volume=35 |issue=11 |doi=10.1121/1.1918804 |bibcode = 1963ASAJ...35.1738C|pages=1738-1743}}</ref> Kada je frekvencija zvučnog talasa veća od 10<sup>9</sup> -{Hz}-, govori se o [[hiperzvuk]]u. [[Talasna dužina|Talasne dužine]] ultrazvučnih talasa u vazduhu iznose do 0,5 [[metar|μm]], a u [[tečnost]]ima i [[čvarsto agregatno stanje|čvrstim telima]] veće su oko 4 do 12 puta, zbog veće [[Brzina zvuka|brzine širenja ultrazvuka]]. U prirodi se ultrazvuk pojavljuje uz zvučne talase, a veštački se može proizvesti ultrazvučnim generatorima, odnosno pretvaračima drugih oblika energije u energiju ultrazvučnih talasa.<ref>''Ultrazvuk'', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63120 "Hrvatska enciklopedija"], Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 Neke životinje (npr. [[psi]], [[delfin]]i, [[šišmiši]], [[miševi]], ...) mogu čuti ultrazvuk jer imaju višu gornju graničnu frekvenciju od [[čovek]]a.{{sfn|Novelline|1997|pp=34–35}}<ref>{{cite web|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2009/07/090717-moths-jam-bat-sonar.html|title=Moths Jam Bat Sonar, Throw the Predators Off Course|date = 17. 7. 2009.|author=Matt Kaplan|publisher=National Geographic News}}</ref><ref>[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=106733884 Some Moths Escape Bats By Jamming Sonar] (video)</ref> Mlađe osobe, a posebno deca, mogu čuti neke zvukove visokih frekvencija. Što je čovek stariji, gornja granica čujnosti mu pada, što znači da sve slabije čuje zvukove visokih frekvencija. Visoke zvučne frekvencije su sastavni deo spektra frekvencija koje proizvodi neki izvor zvuka, a spektar zvučnih frekvencija čini boju zvuka. Opadanjem čujnosti visokih frekvencija starenjem, starijim ljudima se menjaju i boje zvuka, što znači da simfonijski orkestar ili zvuk violine drugačije čuje dete od šest, odrastao čovek od 30 ili starac od 80 godina.
@@ Ред 8: / Ред 15: @@
 == Načini proizvodnje ultrazvuka ==
+{{rut}}
+=== Piezoelektrični učinak ===
+{{Glavni|Piezoelektrični učinak}}
+Najrasprostranjeniji generator ultrazvuka je [[kvarc]]ni generator, čiji je rad zasnovan na takozvanom piezoelektričnom učinku ([[Gabriel Lippmann|Lippmannov]] učinak), to jest [[deformacija|deformacije]] nekih [[kristal]]a i [[keramika|keramičkih]] masa u električnom polju. Ako se stave u izmjenično [[električno polje]] određene frekvencije, krajevi kristala i keramike mogu generirati ultrazvuk određene frekvencije. To je pojava kada se na nekim [[kristal]]ima ([[kvarc]], [[turmalin]] i drugim), pogodno odrezanima, javlja električna polarizacija kada se silom izvrši elastična deformacija. Umjesto da se djeluje [[sila|silom]], može se postići obrnut učinak - elektrostrikcija - stavljanjem pločica u izmjenično električno polje vrlo visoke frekvencije. Kada se frekvencija izmjeničnog napona poklopi sa svojstvenom (vlastitom) frekvencijom kvarcne pločice, nastupa [[rezonancija]]. Uslijed rezonancije, pločica jako [[titranje|titra]] i proizvodi ultrazvučne valove znatne [[Amplituda|amplitude]]. Upotrebom turmalina mogu se dobiti ultrazvučne asilacije i do nekoliko stotina M[[Hz]].
 === Elektrostrikcija ===
-Najrasprostranjeniji generator ultrazvuka je kvarcni generator, čiji je rad zasnovan na tzv. [[Пиезоелектрични ефект|piezoelektričnom efektu]]. To je pojava da se na nekim [[kristal]]ima ([[kvarc]], [[turmalin]] i dr.) koji su pogodno odrezani javlja električna polarizacija kada se silom izvrši elastična deformacija. Umesto sile, može se postići obrnut efekt - elektrostrikcija - stavljanjem pločica u nazmenično električno polje vrlo visoke frekvencije. Kada se frekvencija naizmeničnog napona poklopi sa sopstvenom (vlastitom) frekvencijom kvarcne pločice, nastupa [[rezonancija]]. Usled rezonancije, pločica jako vibrira i proizvodi ultrazvučne talase znatne [[Amplituda|amplitude]]. Upotrebom turmalina mogu se dobiti ultrazvučne oscilacije i do nekoliko stotina MHz.
+Najrasprostranjeniji generator ultrazvuka je kvarcni generator, čiji je rad zasnovan na tzv. [[Пиезоелектрични ефект|piezoelektričnom efektu]]. To je pojava da se na nekim [[kristal]]ima ([[kvarc]], [[turmalin]] i dr.) koji su pogodno odrezani javlja električna polarizacija kada se silom izvrši elastična deformacija. Umesto sile, može se postići obrnut efekt - elektrostrikcija - stavljanjem pločica u nazmenično električno polje vrlo visoke frekvencije. Kada se frekvencija naizmeničnog napona poklopi sa sopstvenom (vlastitom) frekvencijom kvarcne pločice, nastupa [[rezonancija]]. Usled rezonancije, pločica jako vibrira i proizvodi ultrazvučne talase znatne [[Amplituda|amplitude]]. Upotrebom turmalina mogu se dobiti ultrazvučne oscilacije i do nekoliko stotina -{MHz}-.<ref>''Elektrostrikcija'', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17672 "Hrvatska enciklopedija"], Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 === Magnetostrikcija ===
-Ova metoda dobijanja ultrazvuka zasnovana je na svojstvu nekih materijala da delovanjem [[Магнетно поље|magnetnog polja]] menjaju dimenzije ([[gvožđe]], [[kobalt]], [[nikal]] itd.).<ref>-{K.H.J. Buschow et al, (ed), ''Encyclopedia of Materials'' Elsevier. 2001. ISBN 978-0-08-043152-9. стр. 5990.}-</ref> Ovi se materijali u jačem magnetnom polju uglavnom skraćuju, te je ova pojava nazvana magnetostrikcijom (''striktura'' - stezanje, sužavanje). Ako se kratak štap od ovih materijala nalazi u promenjivom magnetnom polju, onda se dovodi u rezonantno logitudinalno oscilovanje, kad se kroz [[elektromagnet]] propušta [[naizmenična struja]] odgovarajuće frekvencije.
+Ova metoda dobijanja ultrazvuka zasnovana je na svojstvu nekih materijala da delovanjem [[Магнетно поље|magnetnog polja]] menjaju dimenzije ([[gvožđe]], [[kobalt]], [[nikal]] itd.).<ref>-{K.H.J. Buschow et al, (ed), ''Encyclopedia of Materials'' Elsevier. 2001. ISBN 978-0-08-043152-9. стр. 5990.}-</ref> Ovi se materijali u jačem magnetnom polju uglavnom skraćuju, te je ova pojava nazvana magnetostrikcijom (''striktura'' - stezanje, sužavanje). Ako se kratak štap od ovih materijala nalazi u promenjivom magnetnom polju, onda se dovodi u rezonantno logitudinalno oscilovanje, kad se kroz [[elektromagnet]] propušta [[naizmenična struja]] odgovarajuće frekvencije.<ref>''Magnetostrikcija'', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38046 "Hrvatska enciklopedija"], Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
+=== Mehanički pretvarač ===
+Mehanički pretvarač u osnovi je [[zviždaljka]] ili [[Sirena (razdvojba)|sirena]] koja stvara zvučne valove u ultrazvučnom području. Najpoznatija je takozvana nečujna zviždaljka, koja se koristi u obuci [[pas]]a, koji čuju više [[ton]]ove od ljudi, te uređaji za tjeranje [[Ptice|ptica]] na principu ultrazvučnih sirena.
+=== Elektrostatički i elektrodinamički pretvarači ===
+Elektrostatički i elektrodinamički pretvarači pobuđuju [[titranje]] pomične [[Električni kondenzator|kondenzatorske]] ploče ili pokretnoga [[Električni vodič|vodiča]] [[vrtložne struje|vrtložnim strujama]] u električnom ili magnetskom polju, što rezultira nastankom ultrazvuka. Ti se pretvarači ponajviše koriste u obrnutom režimu za prijam (registraciju) ultrazvuka (slično [[mikrofon]]u), pri čem titranje kondenzatorske ploče ili vodiča izazvano ultrazvukom izaziva pojavu [[električna struja|električne struje]], koja se registrira.
+== Primena ultrazvuka ==
+Ultrazvučno testiranje materijala ili [[ultrazvučna kontrola]] najvažnija je [[tehnika|tehničkih]] primjena ultrazvuka. Rabi se za detekciju mikropukotina u krutim objektima (na primjer stijenke velikih spremnika pod [[tlak]]om, glomazni rotirajući elementi), za provjeru [[kvaliteta|kvalitete]] (prije ugradnje objekta) ili ustanovljenje stanja (dotrajalosti). Testiranje se osniva na mjerenju vremena prolaska ultrazvučnoga signala kroz uzorak: ako je na primjer obloga spremnika homogena, [[signal]] će se [[Refleksija|reflektirati]] tek na unutrašnjoj granici stijenke, a ako postoje nehomogenosti, refleksija će se pojaviti ranije. Metoda je osobito prikladna za ispitivanje glomaznih komada i objekata složene konstrukcije, gdje nije moguće primijeniti snimanje [[Rendgenske zrake|rendgenskim zrakama]] ([[defektoskopija]]).
+U praktičnoj [[medicina|medicini]] ultrazvuk se primjenjuje u liječenju različitih [[reuma]]tskih bolesti (ultrasonoterapija), u [[Dijagnostika|dijagnostici]], osobito u [[porodništvo|opstetriciji]] (razvoj [[Zametak|zametka]], mnogostruka [[trudnoća]], promjene [[Posteljica|placente]] i drugo) i u [[Kardiologija|kardiologiji]]. Svojstva nekoga tkiva mogu se utvrditi na temelju brzine kojom se ultrazvuk širi u tkivu. Otpor što ga širenju ultrazvuka pružaju [[Tkivo|tkiva]] može se pretvaranjem odbijenih ultrazvučnih [[val]]ova u električne [[impuls]]e pratiti na [[zaslon]]u uz pomoć [[elektronika|elektroničkih uređaja]] ([[ehokardiografija]]; [[ehooftalmografija]]; [[ehosonografija]] ili [[ultrasonografija]]; [[encefalografija]]).
+Ultrazvuk se koristi i pri čišćenju materijala, gdje se iskorištava pojava [[kavitacija|kavitacije]] u tekućinama, na primjer vodi. Uređaji za čišćenje koji koriste ultrazvuk mogu biti različitih [[dimenzija]], od malih ladica u laboratorijima i zubarskim ordinacijama (za čišćenje na primjer zubala nakon [[brušenje|brušenja]] i [[poliranje|poliranja]]), do velikih industrijskih postrojenja. Kavitacija izazvana ultrazvukom omogućuje i stvaranje [[emulzija]] dviju ili više tekućina koje se inače ne miješaju.
+Kako ultrazvuk slabo gubi na [[Jakost zvuka|jačini (intenzitetu)]] pri prolasku kroz [[voda|vodu]] u odnosu na zvučne valove manjih frekvencija, u [[hidroakustika|hidroakustici]] se koristi pri izradbi [[sonar]]a. Ultrazvukom se lokalno može povisiti [[temperatura]], što se koristi u više područja, na primjer u [[Terapija|medicinskoj terapiji]] ili u industrijskoj primjeni za [[zavarivanje]] [[plastomer]]a.
+[[Ultrazvučno zavarivanje]] se koristi uglavnom za spajanja [[plastika|plastičnih]] dijelova, koji naleglu jedan na drugi, počinju [[vibracije|vibrirati]] uslijed djelovanja ultrazvuka, zatim dolazi do njihove plastifikacije uslijed [[trenje|trenja]] graničnih površina i njihovog [[Spoj (strojarstvo)|spajanja]] za vrijeme hlađenja uz pomoć pritiska spajanja. Dijelovi se na dodirnom mjestu zagrijavaju trenjem uzrokovanim ultrazvučnim mehaničkim [[titranje|titrajima]], što ih na mjesto zavarivanja prenosi sonotroda (ultrazvučna [[Elektrode za zavarivanje|elektroda]]). <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>
+== Perception ==
+=== Humans ===
+The upper frequency limit in humans (approximately 20&nbsp;kHz) is due to limitations of the [[middle ear]]. [[Ultrasonic hearing|Auditory sensation]] can occur if high‐intensity ultrasound is fed directly into the [[human skull]] and reaches the [[cochlea]] through [[bone conduction]], without passing through the middle ear.<ref>{{cite journal | vauthors = Corso JF |year=1963 |title=Bone-conduction thresholds for sonic and ultrasonic frequencies |journal=Journal of the Acoustical Society of America |volume=35 |issue=11 |pages=1738–1743 |doi=10.1121/1.1918804 |bibcode = 1963ASAJ...35.1738C }}</ref>
+Children can hear some high-pitched sounds that older adults cannot hear, because in humans the upper limit pitch of hearing tends to decrease with age.<ref>{{cite journal | vauthors = Takeda S, Morioka I, Miyashita K, Okumura A, Yoshida Y, Matsumoto K | title = Age variation in the upper limit of hearing | journal = European Journal of Applied Physiology and Occupational Physiology | volume = 65 | issue = 5 | pages = 403–8 | year = 1992 | pmid = 1425644 | doi = 10.1007/BF00243505 }}</ref> An American [[cell phone]] company has used this to create ring signals that supposedly are only audible to younger humans,<ref>{{cite news | first = Paul | last = Vitello | name-list-format = vanc | date = 12 June 2006 | newspaper = The New York Times | url = https://www.nytimes.com/2006/06/12/technology/12ring.html | title = A Ring Tone Meant to Fall on Deaf Ears }}</ref> but many older people can hear the signals, which may be because of the considerable variation of age-related deterioration in the upper hearing threshold. [[The Mosquito]] is an electronic device that uses a high pitched frequency to deter [[loitering]] by young people.
+=== Animals ===
+[[File:Hundepfeife01.JPG|thumb|250px|[[Pištaljka za pse]] koja emituje u ultrazvučnom opsegu se koristi za treniranje pasa i drugih životinja]]
+Bats use a variety of ultrasonic ranging ([[Animal echolocation|echolocation]]) techniques to detect their prey. They can detect frequencies beyond 100&nbsp;kHz, possibly up to 200&nbsp;kHz.<ref>{{cite book | title = Hearing by Bats | series = Springer Handbook of Auditory Research | volume = 5 | veditors = Popper A, Fay RR | publisher = Springer | date = 1995 | isbn = 978-1-4612-2556-0 }}</ref>
+Many insects have good ultrasonic hearing, and most of these are [[nocturnal]] insects listening for [[Animal echolocation|echolocating]] [[bat]]s. These include many groups of [[moth]]s, [[beetles]], [[praying mantid]]s and [[lacewings]]. Upon hearing a bat, some insects will make [[Ultrasound avoidance|evasive manoeuvres]] to escape being caught.<ref>{{cite journal |vauthors=Surlykke A, Miller LA |title=How some insects detect and avoid being eaten by bats: Tactics and counter tactics of prey and predator. |journal=BioScience |volume=51 |issue=7 |pages=570 |year=2001 |pmid= |doi=10.1641/0006-3568(2001)051[0570:HSIDAA]2.0.CO;2 |url=http://bioscience.oxfordjournals.org/content/51/7/570.short |access-date=2016-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150303084328/http://bioscience.oxfordjournals.org/content/51/7/570.short |archive-date=2015-03-03 |dead-url=no |df= }}</ref> Ultrasonic frequencies trigger a [[reflex action]] in the [[noctuid]] moth that causes it to drop slightly in its flight to evade attack.<ref name="autogenerated1627">{{cite journal | vauthors = Jones G, Waters DA | title = Moth hearing in response to bat echolocation calls manipulated independently in time and frequency | journal = Proceedings. Biological Sciences | volume = 267 | issue = 1453 | pages = 1627–32 | date = August 2000 | pmid = 11467425 | pmc = 1690724 | doi = 10.1098/rspb.2000.1188 }}</ref> [[Arctiidae|Tiger moth]]s also emit clicks which may disturb bats' echolocation,<ref>{{cite web|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2009/07/090717-moths-jam-bat-sonar.html|title=Moths Jam Bat Sonar, Throw the Predators Off Course|date=July 17, 2009| first = Matt | last = Kaplan | name-list-format = vanc |publisher=National Geographic News|access-date=2009-08-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20090822014813/http://news.nationalgeographic.com/news/2009/07/090717-moths-jam-bat-sonar.html|archive-date=2009-08-22|dead-url=no }}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=106733884 | title = Some Moths Escape Bats By Jamming Sonar | work = Talk of the Nation | publisher = National Public Radio | archive-url = https://web.archive.org/web/20170810131957/http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=106733884 | archive-date=2017-08-10 }}</ref> and in other cases may advertise the fact that they are [[poison]]ous by emitting sound.<ref>{{cite journal|vauthors=Surlykke A, Miller LA|url=http://batlab.dk/pubs/85clicks.pdf|year=1985|title=The influence of arctiid moth clicks on bat echolocation; jamming or warning?|journal=Journal of Comparative Physiology A |volume=156 |pages=831–843 |doi=10.1007/BF00610835 |issue=6 |deadurl=yes |archive-url= https://web.archive.org/web/20120425161548/http://batlab.dk/pubs/85clicks.pdf |archive-date=2012-04-25 }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Tougaard J, Miller LA, Simmons JA | chapter = The role of arctiid moth clicks in defense against echolocating bats: interference with temporal processing | date = 2003 | title = Advances in the study of echolocation in bats and dolphins | veditors = Thomas J, Moss CF, Vater M | pages = 365–372 | publisher = Chicago University Press | location = Chicago }}</ref>
+Dogs and cats' hearing range extends into the ultrasound; the top end of a dog's hearing range is about 45&nbsp;kHz, while a cat's is 64&nbsp;kHz.<ref name="Krantz">{{cite book| last=Krantz| first=Les | name-list-format = vanc | title=Power of the Dog: Things Your Dog Can Do That You Can't| publisher=MacMillan| date=2009| pages=35–37| url=https://books.google.com/?id=0l6jeMrA184C&pg=PA36&lpg=PA36&dq=%22dog+whistle%22+frequency#v=onepage&q=%22dog%20whistle%22%20frequency&f=false| isbn=978-0312567224}}</ref><ref name="Strain">{{cite web| last=Strain| first=George M.| name-list-format = vanc | title=How Well Do Dogs and Other Animals Hear?| work=Prof. Strain's website| publisher=School of Veterinary Medicine, Louisiana State University| date=2010| url=http://www.lsu.edu/deafness/HearingRange.html| access-date=July 21, 2012| deadurl=yes| archive-url=https://www.webcitation.org/61H1Nogft?url=http://www.lsu.edu/deafness/HearingRange.html| archive-date=August 28, 2011| df=}}</ref>  The wild ancestors of cats and dogs evolved this higher hearing range to hear high-frequency sounds made by their preferred prey, small rodents.<ref name="Krantz" />  A [[dog whistle]] is a whistle that emits ultrasound, used for training and calling dogs.  The frequency of most dog whistles is within the range of 23 to 54&nbsp;kHz.<ref>{{cite journal | first1 =  D Caroline | last1 = Coile | first2 = Margaret H | last2 = Bonham | name-list-format = vanc | title=Why Do Dogs Like Balls?: More Than 200 Canine Quirks, Curiosities, and Conundrums Revealed| url=https://books.google.com/books?id=uqe_I8Q83yAC&lpg=PA116&dq=dog%20whistle%20frequency&pg=PA116 | year=2008| journal=Sterling Publishing Company, Inc| pages=116]|  isbn=978-1-4027-5039-7 }}</ref>
+[[Toothed whales]], including [[dolphins]], can hear ultrasound and use such sounds in their navigational system ([[biosonar]]) to orient and to capture prey.<ref>{{cite book| vauthors = Whitlow WL |title=The sonar of dolphins|url=https://books.google.com/books?id=Q3MIsrPDA5EC|access-date=13 November 2011|year=1993|publisher=Springer|isbn=978-0-387-97835-2}}</ref> [[Porpoises]] have the highest known upper hearing limit at around 160&nbsp;kHz.<ref>{{cite journal | vauthors = Kastelein RA, Bunskoek P, Hagedoorn M, Au WW, de Haan D | title = Audiogram of a harbor porpoise (Phocoena phocoena) measured with narrow-band frequency-modulated signals | journal = The Journal of the Acoustical Society of America | volume = 112 | issue = 1 | pages = 334–44 | date = July 2002 | pmid = 12141360 | doi = 10.1121/1.1480835 | bibcode = 2002ASAJ..112..334K }}</ref> Several types of fish can detect ultrasound. In the order [[Clupeiformes]], members of the subfamily [[Alosinae]] ([[shad]]) have been shown to be able to detect sounds up to 180&nbsp;kHz, while the other subfamilies (e.g. [[herring]]s) can hear only up to 4&nbsp;kHz.<ref>{{cite journal | vauthors = Mann DA, Higgs DM, Tavolga WN, Souza MJ, Popper AN | title = Ultrasound detection by clupeiform fishes | journal = The Journal of the Acoustical Society of America | volume = 109 | issue = 6 | pages = 3048–54 | date = June 2001 | pmid = 11425147 | doi = 10.1121/1.1368406 | bibcode = 2001ASAJ..109.3048M }}</ref>
+Ultrasound generator/speaker systems are sold as [[electronic pest control]] devices, which are claimed to frighten away [[rodent]]s and [[insect]]s, but there is no scientific evidence that the devices work.<ref Name="Hui">{{cite book | title = Food plant sanitation | last = Hui | first = Yiu H. | name-list-format = vanc | year = 2003 | publisher = CRC Press | isbn = 978-0-8247-0793-4 | page = 289 | url = https://books.google.com/?id=5oIO2hzQD6wC&pg=PA289 }}</ref><ref Name="NAS">{{cite book | title = Vertebrate pests: problems and control; Volume 5 of Principles of plant and animal pest control, National Research Council (U.S.). Committee on Plant and Animal Pests; Issue 1697 of Publication (National Research Council (U.S.))) | year = 1970 | publisher = National Academies | page = 92 | url = https://books.google.com/?id=uDorAAAAYAAJ&pg=PA92 }}</ref><ref Name="ASTM">{{cite book | title = Vertebrate pest control and management materials: 6th volume; Volume 1055 of ASTM special technical publication |vauthors = Fagerstone KA, Curnow RD, ((ASTM Committee E-35 on Pesticides, ASTM Committee E-35 on Pesticides. Subcommittee E35.17 on Vertebrate Pest Control Agents)) | year = 1989 | publisher = ASTM International | isbn = 978-0-8031-1281-0 | page = 8 | url = https://books.google.com/?id=vYGZs2A7S_IC&printsec=frontcover }}</ref>
 == Vidi još ==
@@ Ред 21: / Ред 71: @@
 == Reference ==
-{{reflist|30em}}
+{{reflist|}}
 == Literatura ==
 {{refbegin}}
 * {{Cite book |ref= harv|last=Novelline|first=Robert|title=Squire's Fundamentals of Radiology|publisher=Harvard University Press|edition=5th|year=1997|isbn=978-0-674-83339-5}}
-* -{Kundu, Tribikram. ''Ultrasonic nondestructive evaluation: engineering and biological material characterization''. Boca Raton, FL: CRC Press, c2004. ISBN 978-0-8493-1462-9.}-
+* {{cite book | last = Kundu | first = Tribikram | name-list-format = vanc | title = Ultrasonic nondestructive evaluation: engineering and biological material characterization | location = Boca Raton, FL | publisher = CRC Press | date = 2004 | isbn = 978-0-8493-1462-9 }}
+* {{cite journal | vauthors = Grzesik J, Pluta E | title = High-frequency hearing risk of operators of industrial ultrasonic devices | journal = International Archives of Occupational and Environmental Health | volume = 53 | issue = 1 | pages = 77–88 | year = 1983 | pmid = 6654504 | doi = 10.1007/BF00406179 }}
 {{refend}}
 == Spoljašnje veze ==
+{{Commons category-lat|Ultrasound}}
 * [https://web.archive.org/web/20130110213842/http://www.hc-sc.gc.ca/ewh-semt/pubs/radiation/safety-code_24-securite/health-sante-eng.php -{Guidelines for the Safe Use of Ultrasound]: valuable insight on the boundary conditions tending towards abuse of ultrasound.}-
 * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6654504 -{High-frequency hearing risk for operators of industrial ultrasonic devices}-]
 * [http://www.fetalultrasoundsafety.net/Downloads/fetalultrasoundsafety.pdf -{Safety Issues in Fetal Ultrasound}-]
 * [http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=3419382 -{Damage to red blood cells induced by acoustic cavitation(ultrasound)}-]
+{{Authority control-lat}}
+{{DEFAULTSORT:Ултразвук}}
 [[Категорија:Акустика]]