Janoš Turoci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Janoš Turoci
Lični podaci
Datum rođenja1435.
Mesto rođenjaŠipice,
Datum smrti1489.

Janoš Turoci (mađ. Thuróczy János, sloven. Ján z Turca,, nem. Johannes de Thurocz)) (r. 1435, Pir, Šipice, Slovačka (Pýr) - 1488/1489) je bio mađarski istoričar iz 15. veka i autor Mađarske Hronike (Chronica Hungarorum) danas poznate kao Turoc hronike (Thuróczy-krónika). Ova hronika je najobimnija mađarska hronika 15. veka

Biografija[uredi | uredi izvor]

Prve dve stranice Turoc hronike

Turocovi preci potiču iz severnog dela bivše kraljevine Mađarske iz regiona Turiec (Turiec) ranije poznatog pod imenom Turoc (Thurocz), danas u Slovačkoj. Janoševa porodično stablo dopire do prve polovine 13. veka i sela Nedožeri (Nedožery). Janošev ujak je dobio imanje u Piru od tadašnjeg mađarskog kralja Žigmunda Luksemburškog a Janošev otac je nasledio ovo imanje.

Nemački manuskript od Janoša Turocija

Turoci je svoje obrazovanje završio u manastiru u Šahi, gde je izučavao latinski jezik i pravo. U toku 1465. godine je bio u Budimu kao predstavnik manastira, od 1467. do 1475. je radio kao pisar kod Ladislava od Pavlovca a od 1476. do 1486. godine kod Ištvana Batorija na kraljevskom sudu kao glavni pisar i sudija kod kraljevskog ličnog knjigovođe Tamaša Dragija.

Turocova hronika[uredi | uredi izvor]

Matija Hunjadi na stranici Turoc hronike od Janoša Turoca

Hronika se sastoji od tri glavna dela:

Prvi deo je Turocijeva interpretacija poeme lorenca de Monakisa iz Venecije. ovaj deo se bavi vladavinom Karla III i pisan je pod uticajem Štefana od Haserhaga, glavnog pisara kraljevskog suda, i sudije Tamaša Dragija.

Drugi deo je napisan 1486. godine i opisuje dela mađarskih kraljeva sve do Lajoša I. Ovaj deo se sastoji iz tri podsekcije:

  • a) Takozvana Mađarska hronika bazirana na starijoj mađarskoj ilustrovanoj hronici (Mađarska ilustrovana hronika, i Budimskoj hronici i sačuvanim manuskriptama, gde Turoc pokušava da ispravi greške svojih prethodnika;
  • b) intterpretacija istorije mađara od dolaska na prostore Panonske nizije 895. godine, pa sve do vladavine kralja Karlo I (1307-42);
  • c) istorija dela vladavine Lajoš I (1342-82), koju je spojio sa podacima iz hronike Janaod Šarišske Sokolovce (Ján of Šarišské Sokolovce).

Treći deo opisuje događaje od oko 1386. do osvajanja Beča od strane Matije Korviniusa avgusta 1487. godine. Ovaj deo se smatra Turocevim originalnim radom i bio je napisan pošetkom 1487. godine. Dokumenti i izvori na koje se oslanjao, pišući ovaj deo, su bili postojeći diplomatski prepisi, dokumenta i pisma.

Prema Turocovim sopstvenim rečima on nije hteo da bude istoričar već samo da zabeleži događaje oko sebe, tako da tu ima zabeleženih narodnih priča i pesama, anegdota i mnoge reference o „čudima“, nerazjašnjenim fenomenima, koje su se događale u tom periodu.

Rana izdanja hronike[uredi | uredi izvor]

Prvo izdanje Hronike Mađara je bilo 1488. godine u Brnu Moravska i u Augsburgu. Kasnija izdanja su bila u narednim vekovima u Frankfurtu, Beču, Trnavi i Budimpešti.

  • Edicija izdata u Brnu je publikovana 20. marta 1488. godine od strane Koradus Stahela i Maćaša Prenlena. Jedna kopija je sačuvana u biblioteci manastira Brankovanu (Biblioteca Mănăstirii Brâncoveanu) u Rumuniji, druga kopija je u Gracu, Austrija, u univerzitetskoj biblioteci i treći primerak je u Brašovu, Rumunija, u manastiru Negra (Parohia evanghelică C. A. Biserica Neagră 1251/2).
  • Edicija izdata u Ausburgu (Augusta Vindelicorum) je publikovana 3. juna 1488. godine. Izdavači su bili Erhard Ratdolt (Erhard Ratdolt) i Teobald Feger (Theobald Feger), stanovnik Budima.
  • Nemački manuskript je štampan 1490. godine. Jedna kopija se čuva u Hajdelbergu, Nemačka (Cod. Pal. germ. 156); a druga u Kembridžu, Masačusets, SAD (Houghton Libr., Ms. Ger. 43 ,formerly Nikolsburg, Fürstl. Dietrichsteinsche Bibl., Cod. II 138.).

Izdanja hronike[uredi | uredi izvor]

  • Chronica Hungarorum, Augsburg, 1488.
  • A magyarok krónikája, Helikon Könyvkiadó, Budapest. 1986. ISBN 978-963-207-703-1.
  • A magyarok krónikája és Siralmas ének (Rogerius mester), Osiris Kiadó, Budapest. 2001. ISBN 978-963-389-129-2.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Kaszák József: Thuróczy János élete és krónikája, Stephaneum Nyomda, Budapest, 1906.
  • Mályusz Elemér: Thuróczy János krónikája és a Corvina, Akadémia Kiadó, Budapest, 1966.
  • Mályusz Elemér: A Thuróczy-krónika és forrásai, Akadémia Kiadó, Budapest, 1967.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]