Arta (okrug)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Okrug Arta
Περιφερειακή ενότητα Άρτας
Položaj
Država Grčka
PeriferijaEpir
Admin. centarArta
Površina1.662 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.67.877
 — gustina st.40,84 st./km2
 — ISO 3166-2GR-31
Poštanski broj47x xx
Registarske tabliceΑΤ
Oblasna oznaka268x0
Broj opština4
http://www.peartas.gov.gr/

Okrug Arta (grč. Περιφερειακή ενότητα Άρτας) je okrug u periferiji Epir i istoimenoj istorijskoj pokrajini Epir u severozapadnoj Grčkoj. Upravno središte okruga je istoimeni grad Arta.

Okrug Arta je uspostavljen 2011. godine na mestu nekadašnje prefekture, koja je imala isti naziv, obuhvat i granice.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Podela okruga na 4 opštine: 1 — Arta, 2 — Središnja Cumerka, 3 — Georgios Karajskakis, 4 — Nikolaos Skufas
Reka Ahelos je veoma važna za prefekturu

Okrug Arta je primorski okrug, ali sa relativno kratkim izlazom na Jonsko more, odnosno njegov deo, Ambrakijski zaliv u svom jugozapadnom delu. Sa zapada se prefektura Arta graniči sa okrugom Preveza, na jugu sa okrugom Etolija-Akarnanija, na istoku sa okrugom Kardica, na severoistoku sa okrugom Trikala i na severu sa okrugom Janjina.

Najveći deo prefekture Arta je planinski i uključuje nekoliko važnih planina u okviru lanca Pinda, najviše na severu i istoku prefekture. Najviši vrhovi prelaze 2.000 m nadmorske visine. U primorskom delu prefekture (jugozapad i jug) nalaze se omanje doline oko reka Ahelos i Arahtos, a tu živi i najveći deo okružnog stanovništva.

Klima u okrugu Arta je u najnižim delovima sredozemna, u središnjem delu zbog visine postaje kontinentalna, da bi na još većim visinama prešla u planinsku.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U doba antike ova oblast je bila deo područja stare Grčke, ali izvan glavnih istorijskih tokova. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. Posebno je bio značajno razdoblje Epirske despotovine u 13. veku, čije se sedište nalazilo u gradu Arti. Iako su mesni Grci bili veoma aktivni tokom svih pobuna protiv Turaka, ovo područje ponovo postalo deo savremene Grčke tek 1881. g. Drugi svetski rat i Građanski rat u Grčkoj su teško pogodili ovu oblast. Prefektura je proteklih decenija bila osavremenjena, ali to nije sprečilo iseljavanje stanovništva iz njenog većeg dela, pogotovo iz planinskog područja na severu i istoku.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjem popisu iz 2011. godine okrug Arta je imao oko 67.877 stanovnika, od čega više od 1/3 živi u sedištu okruga, gradu Arti.

Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, a zvanično priznatih istorijskih manjina nema. I pored toga u okrugu živi zajednica Roma i manja skupina novijih doseljenika.

Gustina naseljenosti je oko 47 st./km², što je osetno manje od proseka Grčke (oko 80 st./km²). Priobalni pojas i ravnica oko Arte su mnogo bolje naseljeni nego planinsko područje Pinda na istoku.

Upravna podela i naselja[uredi | uredi izvor]

Okrug Arta se deli na 4 opštine:

  1. Arta
  2. Georgios Karajskakis
  3. Nikolaos Skufas
  4. Središnja Cumerka

Arta je najveće naselje i jedini značajan grad (> 10.000 st.) u okrugu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]