Darik (novac)

Darik je bio zlatni kovani novac koji se koristio u Persijskom carstvu^[2]. Bio je vrlo velike kvalitete^[3], sa čistoćom od 95,83%^[4]. Masa mu je bila 8385 grama^[5], a sadržavao je otisak persijskog kralja ili velikog ratnika naoružanog lukom i strelom no nije utvrđeno koga tačno prikazuje. Darik je uveden u doba vladavine Darija Velikog između 522. i 486. p.n.e, a prestao se koristiti nakon Aleksandrove invazije 330. p. n. e. Nakon što je Aleksandar Makedonski osvojio Persiju, darici su rasptopljeni i od njih se kovao novi, Aleksandrov novac. To je verovatno glavni razlog zbog čega danas ima vrlo malo sačuvanih darika, uprkos njihovoj raširenosti u doba vladavine dinastije persijske Ahemenida^[4].

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Stari Grci smatrali su kako je kovanica naziv "darik" (grč. dareikós statḗr) izvedenica od imena persijskog kralja Darija Velikog, no verovatnije se radi o izvedenice persijske reči "zarig" što znači zlato.

Uvođenje[uredi | uredi izvor]

Pred kraj 5. veka p n. e., persijski satrap i u Maloj Aziji počeli su da kuju sopstveni novac, što je Darije Veliki smatrao strogo kažnjivim zločinom budući kako je izrada kovanica bila isključivo kraljevsko pravo. Numizmatički dokazi svedoče kako otisci na darik ili siglos ima prikazuju isključivo persijske velike kraljeve, što je praksa koju je uveo Darije i koja je bila simbol njegove vladavine i persijske ekonomske moći.

Istorijski zapisi[uredi | uredi izvor]

Stari zavet[uredi | uredi izvor]

Darik se nekoliko puta spominje u Starom zavetu, budući da su Jevreji došli u kontakt sa njime nakon što su ih Persijanci oslobodili iz ropstva u Vavilonu. Prva Knjiga hronika opisuje kralja Davida koji je tražio od naroda donacije da obnovi Salomonov hram u Jerusalimu. Spominje se kako je "velikodušno donirano od deset hiljada zlatica". Iako se prema hronologiji Starog zaveta Davidova vladavina smešta između 1048. i 1007. p. n. e., Upotreba darika smatra se ili anakronizmom ili autorskom pretvaranjem u ondašnje novčane jedinice^[6].

Drevna Grčka[uredi | uredi izvor]

U antičko vreme, darik se prozvan "strelcem“. Primer spartanski kralj Agesilaj Drugi cpominje kako ga je iz Azije isteralo Trideset hiljada strelaca, što verovatno upućuje na mito koje je dobio od persijskih satrapa^[4].

Spominje se i "dvostruki darik" kojim se služio ili Darije Treći Ili Aleksandar Makedonski između 350. i 330. p.n.e, No o tome ne postoji više pouzdanih informacija.

Reference[uredi | uredi izvor]

^ „Darik tip IIIb (enciklopedija Iranica)”. Arhivirano iz originala 13. 03. 2007. g. Pristupljeno 05. 09. 2013.
^ „Enciklopedija Iranica: Darik”. Arhivirano iz originala 13. 03. 2007. g. Pristupljeno 05. 09. 2013.
^ Enciklopedija Britannica: Darik
^ ^a ^b ^v Charles Anthon, „Klasični rječnik“ (A Classical Dictionary), izdavač: Harper & Brothers, New York (1841)
^ „Darik (Numizmatika - Antikviteti”. Arhivirano iz originala 23. 07. 2011. g. Pristupljeno 05. 09. 2013.
^ Ralph W. Klein: „1. Hronike“ (1 Chronicles), izdavač: Harper Collins, New York (1993), pp. 605-646.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Josef Hilarius Ekhel: "Kratki začeci numizmatike" (Anfangsgründe zur alten Numismatik), Beč (1787)
Čarles Anthon, "Klasični rečnik" (A Classical Dictionary), izdavač: Harper & Broters, Njujork(1841)
G. K. Dženkins: "Antičke grčke kovanice" (Ancient Greek coins), London, Sebi (1990)
Č. M. Krai: "Arhajska i klasična Grčka" (Archaic and Classical Greek), London, Methuen (1976)
I. A. Karadajs: "Kovanice i administracija" (Coinage and administration), Oksford (1987)
I. A. Karadajs: "Grčke kovanice" (Greek coins), London, Tisak Britanskog muzeja (1996)
I. A. Karadajs i M. J. Price: "Kovanice u grčkom svetu" (Coinage in the Greek world), London, Sebi (1988)
Pjer Brajant: "Od Kira do Aleksandra: istorija Persijskog carstva" (From Cyrus to Alexander: A history of the Persian Empire), Vinona Lake (2002), str. 1184.
Ralf V. Klajn: "1. Hronike "(1 Chronicles), izdavač: Harper Kolins, Njujork (1993), str. 605-646.